Plaće u obrazovanju u Hrvatskoj dvostruko niže od prosjeka u EU: "Idemo prema zemlji neznanja i beznađa"
Foto: Ilustracija
VISOKOOBRAZOVANE osobe zaposlene u obrazovanju u Hrvatskoj imaju najniže plaće u 19 sektora djelatnosti. Njihova prosječna bruto plaća 2011. godine iznosila je 9.450 kuna, što je gotovo duplo manje od prosječne plaće zaposlenih u sektoru rudarstva, koji je na vrhu ljestvice. To su poražavajući podaci do kojih se došlo analizom priopćenja Državog zavoda za statistiku o isplaćenim neto i bruto plaćama prema stupnju stručne sporeme i sektorima djelatnosti...
"Kad gledamo godišnju bruto plaću, Hrvatska je na 18 mjestu od 27 zemalja. Ono što isto zabrinjava, EU prosjek godišnje bruto plaće oko 30 tisuća eura. Za Hrvatsku godišnja bruto plaća iznosi duplo manje", rekla je Andreja Škvorc iz Matice hrvatskih sindikata.
Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja je upozorio kako će podaci za tekuću godinu biti još gori nakon rezova koje je sadašnja vlada učinila u obrazovanju.
"Jasno da znamo da će to tako biti jer se smanjuje udio za obrazovanje iz BDP-a. Plan Vlade je da u sljedeće dvije godine još više smanji izdvajanje za obrazovanje iz BDP-a", rekao je Mihalinec. On se prisjetio kolektivnog ugovora sa sindikatima koji je potpisala Vlada Ivice Račana i koji je vrednovao iskustvo u radu, a koji ova Vlada ukida.
"Meni to izgleda kao totalno odustajanje od smjera socijaldemokracije koji je imala Vlada Ivice Račana. Ovo je potpuno suprotno i vodi prema zemlji neznanja i beznađa", rekao je Mihalinec. Uz ovakva izdvajanja za obrazovanje Hrvatska nikada neće postati zemlja znanja, slaže se i Vladimir Milošević iz Sindikata hrvatskih učitelja.
"Mi smo trenutno na 3 posto izdvajanja za obrazovanje iz BDP-a, a prosjek u EU je nešto manje od šest posto. Isto tako, moram nešto reći i o fami da nas ima previše u sustavu; u Europskoj uniji u ukupnoj populaciji u obrazovanju radi negdje oko 3,5 posto ljudi, a kod nas 2,1 posto", naveo je Milošević. Čelnici iz sindikata navode kako su statistički podaci dodatan razlog zašto će se njihovi članovi na referendumu u svibnju vjerojatno izjasniti kako podupiru drastične akcije za poboljšanje situacije, među kojima su i štrajkovi te blokada javnih djelatnosti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati