Foto: Index

REAKCIJE u državnom vrhu Srbije i Hrvatske, potaknute nemirima u Bosni i Hercegovini (BiH), pokazala su da se i Beograd i Zagreb boje tih prosvjeda i strahuju da se ne prenesu i na njihov teritorij, ocijenio je u ponedjeljak za B92 ravnatelj Centra za regionalizam i politički analitičar Aleksandar Popov.

Ta se zabrinutost, po ocjeni Popova, očituje u hitnim reakcijama koje su ishodile iznenadni posjet hrvatskog premijera Zorana Milanovića Mostaru, službeni poziv čelnicima Republike Srpske (RS) na konzultacije u Beograd te u porukama koje su uslijedile.

Iz Beograda je, nakon razgovora vicepremijera Aleksandra Vučića s predsjednikom RS Miloradom Dodikom i šefom vodeće oporbene stranke (SDS) Mladenom Bosićem, poručeno da su ključni interesi Srbije stabilnost BiH i regije, a poglavito Republike Srpske koju će snažno podupirati, dok je u Mostaru hrvatski premijer istaknuo da trenutna situacija u BiH ne odgovara interesima Hrvatske.

Siromaštvo okidač prosvjeda

Komentirajući što je sve izazvalo takvu uznemirenost, Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam ustvrdio je kako se i Beograd i Zagreb boje da se taj val nemira ne prenese iz BiH i na teritorij njihovih država. "Jednostavno, u pitanju je to što se i Zagreb i Beograd boje da se ono što se događa u BiH na neki način ne prelije i kod njih, jer situacija ni u Srbiji ni u Hrvatskoj nije idilična kada je riječ o ekonomiji. Upravo to siromaštvo je bilo okidač za ono što se počelo događati u Bosni", rekao je Popov za B92.

Njegovo je stajalište da krivnju za stanje u BIH velikim dijelom snosi i međunarodna zajednica, čiji visoki predstavnik (OHR) u Sarajevu, po njegovoj ocjeni, ima diktatorske ovlasti.

"Bilo bi bolje da se više zabrinula međunarodna zajednica, a prije svega Europska unija (EU), koja je jedan od krivaca što se do ovdje došlo u BiH, jer je sve vrijeme od Daytonskog sporazuma u BiH funkcionirao visoki predstavnik, s ovlastima koja nadilaze ovlasti svakog diktatora...I nakon 18 godina mi imamo ovakvu situaciju koja je dramatična, što je faktički kao jedno stanje truljenja", prokomentirao je val prosvjeda u BiH ravnatelj Centra za regionalizam.

U Beogradu skup solidarnosti i potpore prosvjedima u BiH

Centar za regionalizam nevladina je udruga koju su listopada 1998. godine osnovali neovisni intelektualci iz Novog Sada, s ciljem afirmiranja i širenja ideje regionalizma, sukladno suvremenim europskim trendovima i iskustvima, uz zalaganje za demokratizaciju i decentralizaciju Srbije te promicanje suradnje civilnog društva u regiji.

U povodu događaja u BiH u središtu Beograda za ponedjeljak popodne najavljen je skup solidarnosti i potpore građanskim prosvjedima u Bosni i Hercegovini. Prosvjed organizira skupina građana koji su se okupili na društvenoj mreži Facebook pod nazivom "Potpora narodu Tuzle iz Srbije".

Pusić: EU za BiH treba osmisliti poseban model pristupanja

Hrvatska se zauzima za to da EU osmisli specifičan pristup prema Bosni i Hercogovini, unutar kojega bi se mogla riješavati sada otvorena pitanja koja su sada postavljena kao preduvjet za početak pristupnog procesa, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Hrvatsko je stajališe od početka da se za Bosnu i Hercogovinu osmisli jedan specifičan model pribiližavanja Europskoj uniji, koji se ne mora zvati screening (dubinska analiza usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom), može imati i druga imena i prethoditi screeingu", rekla je ministrica Pusić prije početka sastanka ministara vanjskih poslova 28 zemalja članica EU-a. Pusić je rekla da je u ponedjeljak ujutro zatražila da se pitanje BiH stavi na dnevni red ministarskog sastanka, jer vijeće EU-a o "tome treba nešto reći" te da će to visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, koja predsjedava sastankom, spomenuti BiH na samo početku sastanka.

Ministrica Pusić je dodala da bi se unutar toga specifičnog predprocesa rješavala neka otvorena pitanja, poput provedbe presude u predmetu Sejdić-Finci i drugih, a ne da ta pitanja budu preduvjet za otvaranje pristpnog procesa, što je sada slučaj.

Komentirajući prosvjede koji su proteklih dana izbili u Federaciji BiH, Pusić je rekla da je "neobično važno da ta događanja ne poprime nikakav nacionalni predznak".

"Vrlo je važno da svi političari, javni ljudi, koji imaju bilo kakvu odgovornost ne guraju u tom pravcu. Ako postoji nešto što svi građani BiH podržavaju bez obzira na etnicitet, onda je to put zemlje prema europskim integracijama. To je jedna od rijetkih stvari koja ima legitimetet u javnosti i u tom pravcu ja ću se danas na sastanku zauzimati za osmišljavanje specifičnog pristupa, procesa namijenjenog Bosni i Hercegovini, koji bi mogao započeti prije otvaranja klasičnog pristupnog procesa", rekla je Pusić.

Na upit da komentira izjavu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da će možda trebati poslati europske vojne snage u BiH, Pusić je rekla da sada postoje tendencije smirivanja događaja. "Mislim da je ljudima prilično jasno što nastaje iz kaosa. Iz kaosa može nastati samo nešto još gore. Mislim da je ovo trenutak Europe, važan trenutak da se pokaže inicijativa prema BiH, neki opipljivi i brzi pomak", rekla je.

Pusić je komentirala i izjave članova predsjedništva BiH Željka Komšića i Bakira Izetbegovića da hrvatski premijer Zoran Milanović nije trebao putovati u Mostar nego u Sarajavo.

"Mi smo ovdje kao zemlja članica EU-a, a EU ima svoju riječ u BiH, koja ima europsku perspektivu, a Hrvatska dodatno kao članica EU-a, koja podržava europsku perspektivu BiH i koja ima preko tisuću kilometara zajedničke granice", rekla je Pusić.