Raspušta se Državni stožer u Županji, mještani čekaju zakon o sanaciji
Foto: FAH
MINISTAR unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je danas u Županji kako raspuštanje Državnog stožera za zaštitu i spašavanje, koji s radom prestaje 15. lipnja, ne znači da se država i njezine službe povlače s poplavljenih područja županjske Posavine.
"Bit će smanjen broj pripadnika vojske, policija je već reducirana, a Hrvatska gorska služba spašavanja više nema potrebe da bude na terenu. Primat, međutim, sada dobijaju ministarstva koja imaju puno veću ulogu poput ministarstava graditeljstva, zaštite okoliša, poljoprivrede, socijalne skrbi, zdravlja i znanosti", kazao je Ostojić.
Naglasio je i kako očekuje da Zakon o saniranju posljedica i normalizaciji života na poplavljenim područjima, nakon što ga je Vlada usvojila, već danas bude upućen u saborsku raspravu, a idući tjedan i usvojen kako bi u najkraćem mogućem roku stupio na snagu.
"Zakon ima ograničenje trajanja od godinu dana i u tom roku očekujemo da će završiti svi ovi poslovi", rekao je ministar i ustvrdio da na poplavljenim područjima treba i dalje zadržati istu razinu rada i aktivnosti.
Napomenuo je kako su u roku od sedam dana od donošenja zakona sva ministarstva dužna napraviti poseban program te u roku od mjesec dana izvijestiti Vladu šta su napravili na području koje je bilo poplavljeno.
Ocijenio je kako je na postradalim područjima puno učinjeno te podsjetio kako se Hrvatska do sada nije susretala s razmjerima katastrofe kakva je zadesila županjsku Posavinu.
"Vjerujem da smo neke stvari naučili kako bi se bolje mogli organizirati. Meni je najdraža rečenica kada netko kaže da država nije bila pripremljena za katastrofu. Nijedna država nije pripremljena za katastrofu", poručio je Ostojić.
Maras: Korisnike kredita s poplavljenih područja ne opterećivati dodatnim kamatama
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras pozvao je danas gospodarske subjekte, a posebno banke da slijede primjer Hrvatske poštanske banke koja je za korisnike kredita s poplavljenih područja županjske Posavine uvela moratorij od godinu dana tijekom kojih ih neće opteretiti dodatnim kamatama.
"Pozdravljam odluku državne banke da se na taj način uključi u pomoć ovom području i pozivam isto tako i ostale hrvatske banke da na isti ili sličan način pomognu ljudima", kazao je Maras u Županji, gdje je nazočio sastanku Državnog stožera za zaštitu i spašavanje.
Bitnim je ocijenio što hitnije donošenje Zakona o saniranju posljedica i normalizaciji života na poplavljenim područjima, kako bi se moglo pristupiti operativnoj obnovi na terenu.
Istaknuo je kako će, nakon donošenja zakona, u roku nekoliko dana biti objavljen poziv svim poduzetnicima i obrtnicima da se jave za potpore, ne samo za obnovu građevinskih objekata, nego i za nabavu strojeva i opreme. Napomenuo je kako će građevinske radove na svim gospodarskim objektima stradalima u poplavama koordinirati Ministarstvo graditeljstva, a sredstva će osigurati zajedno Vlada i ministarstva.
Maras je ustvrdio kako su obnova i povratak normalizaciji života prioritet za stradala područja, te da sve drugo može pričekati. S tim u vezi, najavio je, bit će donesene još neke odluke, a jedna od njih odnosit će se i na rokove za predaju poslovnih izvješća i poreznih prijava "i svega onoga što evidentno ljudi sada ne mogu raditi".
Tijekom dana ministar Maras obići će stradalo područje općina Drenovci i Gunja te se susresti s tamošnjih poduzetnicima i obrtnicima te lokalnim čelnicima.
Mještani na poplavljenim područjima čekaju zakon o sanaciji
Za dva dana se raspušta se Stožer za zaštitu i spašavanje na poplavljenom području.
Potvrdio je to u Županji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Umjesto vojske i policije dolaze pripadnici drugih ministarstava, a stanovništvo na poplavljenom području i dalje čeka donošenje Zakona o sanaciji posljedica katastrofe.
"Zakon ima ograničenje na godinu dana, to je rok u kojem očekujemo da će do kraja biti završeni svi poslovi. Važno je istaknuti da je Vlada u tih 25 dana, od proboja vode kod Rajevog sela, učinila značajan posao", rekao je Ostojić.
Osijek darovao Gunji strojeve za cijeđenje zemljišta
Grad Osijek darovao je danas općini Gunja, čije je područje nedavno pogođeno velikim poplavama, dva stroja za ocjeđivanje poljoprivrednog zemljišta, koje je proizvela osječka ljevaonica i tvornica strojeva "OLT" dd.
Ugovor o donaciji strojeva, vrijednih oko 60 tisuća kuna potpisali su osječki gradonačelnik Ivan Vrkić i načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić. Strojevi pomažu odvodnji vode s poljoprivrednih površina i tako, u ovakvim okolnostima, brže pripremaju tlo za sjetvu, pojasnio je predsjednik Uprave OLT-a Ante Ćerluka.
Gradonačelnik Vrkić ocijenio je kako je riječ o simboličnom potezu, kojim se pomaže ugroženom području općine Gunja, ali i tvrtki "OLT", koja ima brend poljoprivredne mehanizacije, i koja je nedavno dobila produljenje roka za sklapanje predstečajne nagodbe.
Pokušavamo stvoriti uvjete za preživljavanje Posavine, ali i ove tvrtke, kazao je Vrkić dodavši da će gradska uprava nastaviti pomagati poplavom ugroženim područjima.
Zahvalivši se na donaciji načelnik Lucić kazao je kako će se strojevi koristiti na oko dvije tisuće hektara poljoprivrednih površina, s kojih se voda najvećim dijelom povukla.
Na području županjske Posavine poplavljeno je ukupno 7.854 ha
Na području općina Gunja, Vrbanja i Drenovci od ukupno 18.923,27 ha poljoprivrednih površina u ARKOD-u poplavljeno je ukupno 7.854,12 ha odnosno 41,51 posto površina.
Ministarstvo poljoprivrede izradilo je analizu poplavljenih površina na području županjske Posavine temeljem satelitskih snimki na dan 21. svibnja 2014. godine.
Promatrajući po općinama najviše površina - 4.385,37 ha poplavljeno je u općini Drenovci (46,84 posto svih površina), Gunji - 1826,59 ha (100 posto površina), te Vrbanji 1642,16 ha (21,23 posto). Pojedinačno po svim mjestima u spomenute tri općine poplavljene su sljedeće površine upisane u ARKOD: Rajevo Selo - 1442,56 ha, Gunja - 1826,59 ha, Đurići - 675,89 ha, Strošinci - 1280,76 ha, Račinovci - 1518,40 ha, Drenovci - 211,81 ha, Posavski Podgajci -536,72 ha te Soljani 361,40 ha.
Na poplavljeni površinama najviše je bilo zasijano pšenice, kukuruza i soje. U općini Drenovci poplavljeno je ukupno 1,146,79 ha pod sojom, 1042,51 ha pod pšenicom, 935,92 ha pod kukuruzom itd. U općini Vrbanja pod vodom je ostalo 629,13 ha pšenice, 252,07 ha soje te 237, 22 kukuruza. U općini Gunja poplavljeno je 597,76 hektara soje, 349,58 hektara pšenice te 230,78 hektara kukurza.
Na području Općina Drenovci, Gunja i Vrbanja poplavljeno je 588 poljoprivrednih gospodarstva (PG) s katastarskim česticama upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Prema podacima koji se nalaze u ARKOD-u poplavljeno je 570 poljoprivrednih gospodarstava koji imaju upisane površine u ARKOD-u. Poplavljenost tih površina je u postotku od 0,07 % do 100 %. Poplavljenost ARKOD površina u vrijednosti većoj od 50% ima 100 PG, dok 431 PG ima poplavljeno 100% površina.
Do 10 ha poplavljenih površina ima 420 PG-ova, od 10-20 ha poplavljenih površina ima 63 PG-a, od 20-50 ha poplavljenih površina ima 76 PG-ova, od 50-100 ha poplavljenih površina ima 26 PG-ova i više od 100 ha poplavljenih površina imaju 3 PG-a.
Nakon utvrđivanja stanja na poplavljenim područjima Mješovita komisija (sastavljena od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, državnog Povjerenstva za procjenu šteta te predstavnika jedinica lokalne samouprave) u narednim će danima obići i rubne površine koje su potencijalno bile poplavljene zbog zaobalnih voda. Na ovaj se način žele utvrditi stvarni razmjeri štete i na tim usjevima kako bi se izbjegle moguće neopravdane prijave šteta.
Agencija za poljoprivredno zemljište započela je preliminarnu analizu tla na poplavljenom području. Na području općine Drenovci, Gunja i Vrbanja uzeti su prvi uzorci tla za analizu osnovnih agrokemijskih svojstava, mehaničkog sastava i ukupnog sadržaja teških metala koje će analizirati Odjel za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta dok će organsko onečišćenje analizirati Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Nakon preliminiarne analize tla izvršit će se detaljno sagledavanje ukupnog stanja i uspostava monitoring tla te će se dati smjernice za što brži oporavak tla i vraćanje poljoprivrednog zemljišta u stanje prije poplava.
Ministarstvo poljoprivrede dalo je i uputu poljoprivrednim proizvođačima vezano za ispravnost usjeva na poplavljeno području i rubnim dijelovima. Procjena pogodnosti pojedinih poljoprivrednih kultura za žetvu kao i procjena njihove namjene izvršit će se po prijavi/pozivu od strane proizvođača. Ukoliko proizvođač usjeva primjeti loše stanje usjeva, obzirom na povoljne uvjete za razvoj biljnih bolesti i štetnika, isto treba prijaviti savjetnicima Savjetodavne službe u Vukovarsko-srijemskoj županiji ili Fitosanitarnoj inspekciji - područnoj jedinici u Osijeku koji će izaći na teren i napraviti procjenu te dati upute za daljnje postupanje.
Maras: Što prije normalizirati život i poslovanje u županjskoj Posavini
Vlada će učiniti sve kako bi se život na postradalom području u županjskoj Posavini što prije normalizirao, a u tom smislu i donosimo zakon o saniranju posljedica i normalizaciji života na poplavljenim područjima, upravo s ciljem kako bi započela konkretna obnova, izjavio je danas u Drenovcima ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Maras je u Drenovcima o planovima obnove razgovarao s čelnicima postradalih općina u županjskoj Posavini te poduzetnicima i obrtnicima s tog područja kao i predstavnicima Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije.
Cilj nam je krenuti što prije ne samo u procjene građevinskih objekata, već i s procjenama šteta koje je poplava prouzročila na proizvodnim i drugim strojevima kako bi ljudi mogli što prije sanirati štetu i započeti ponovnu proizvodnju, izjavio je Maras.
Najavio je kako će postradala područja županjske Posavine posjetiti ponovno za dva tjedna, nakon što se usvoji zakon o saniranju posljedica i normalizaciji života na poplavljenim područjima kako bi se započelo i s konkretnom provedbom zakonskih odredbi na terenu.
"Treba vidjeti kolika je stvarna šteta učinjena poduzetnicima. Država mora osigurati da se ljudima objekti poprave i da dostojanstveno žive. Tu, s te strane, pravi posao je tek pred nama", poručio je Maras koji je prethodno u Županji bio nazočan sjednici Državnog stožera za zaštitu i spašavanje.
Po riječima predsjednika Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije Ivana Klarića, ministar Maras "do sada je poduzetnicima i obrtnicima obećao puno lijepih stvari, ali ih, što najvažnije, i ispunjava".
"Čak bih mogao reći kako nas je iznenadio s nekim stvarima koje nismo ni očekivali, a dobili smo, poput jednokratne pomoći po zaposlenoj osobi u iznosu od 25.000 kuna", kazao je Klarić.
Također je naveo kako je na postradalom području županjske Posavine obrte imalo 65 obrtnika kojima se sada pokušava pomoći da, nakon što im je poplava sve uništila, što prije obnove obrte.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati