Foto: FAH, montaža: Index, screenshot: CRO Demoskop/Promocija Plus

NAJNOVIJE istraživanje CRO Demoskop agencije Promocije plus potvrdilo je nadmoć HDZ-a i desne koalicije nad SDP-om i lijevom koalicijom. Ipak, prednost HDZ ponešto se otopila u odnosu na prošlo istraživanje. Podrška ORaH-u i Živom zidu narasla je, a Most i Josipovićeva stranka Naprijed Hrvatska bilježe postojan rast. 

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja, HDZ bi osvojio 30,2 posto glasova (pad od 0,6% u odnosu na svibanj). U odnosu na lipanj 2014. godine HDZ bilježi rast potpore od 7,3 posto.

S druge strane, SDP ovog lipnja ostvaruje izbor od 24 posto (prema 23,7 posto u svibnju, odnosno 19,6 posto u lipnju 2014. godine). Izborni prag od 5 posto prelazi još ORaH (koji je ostao na 5,5 posto kao i prije mjesec dana), a Živi zid je pao na 4,9 posto (u svibnju je imao 6,1 posto). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste, izborni prag od 5 posto) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). To isto vrijedi i za neke nove liste koje se pojavljuju u istraživanjima.

Josipovićev NH pretekao HNS

Slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom koja se kreće između 2 i 3 posto - Most nezavisnih lista s 3 posto (2,1 posto u svibnju), stranka Ive Josipovića Naprijed Hrvatska s 2,6 posto (1,1 posto u svibnju), HNS s 2,2 posto (jednako kao i u svibnju) te HSS s 2,1 posto (2 posto u svibnju).

Manje od 2 posto imaju HDSSB s 1,6 posto, HSP s 1,1 posto, IDS s 1,1 posto, HSLS s 1 posto, HSP AS s 1,0 posto, HKS s 0,8 posto, Hrvatski laburisti s 0,8 posto, HSU s 0,7 posto te NS Reformisti s 0,7 posto. Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,8 posto, a zabilježeno je i 13,2 posto neodlučnih. 

HDZ-ova koalicija vodeća

Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost blago smanjila u posljednjih dva mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,5 posto u svibnju), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,1 posto na drugom mjestu (u svibnju 26,4 posto).

Slijede stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,5 posto izbora (isti rezultat kao i prije mjesec dana), dok je Orah s 4,8 posto četvrti (u odnosu na prošlomjesečnih 6,2 posto). Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,7 posto, a slijedi ga u stopu i Josipovićeva stranka Naprijed Hrvatska s izborom od 3,6 posto. Slijedi HDSSB s izborom od 2,8 posto, Stranka Milana Bandića s 2,5 posto, Hrvatski laburisti 1,4 posto, NS Reformisti 1,0 posto, HKS 1 posto i HSP 0,7 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Milanović najpopularniji od prosinca 2012. godine

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 29,2 posto (prema 31,3 posto u svibnju). Slijedi Josip Leko s 12,1 posto, Ivo Josipović s 8,7 posto, Zoran Milanović s 6,3 posto (njegov najbolji rezultat još od prosinca 2012. godine), Mirela Holy s 4,9 posto, Tonino Picula s 2,9 posto, Tomislav Karamarko s 2,9 posto, Milan Bandić s 2,4 posto, Ivan Vilibor Sinčić s 2,3 posto i Boris Lalovac sa 2,2 posto.

Najnegativniji političari su i dalje Tomislav Karamarko (32,8 posto) i Zoran Milanović (31,8 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (1,7 posto), Vesna Pusić (1,3 posto), Radimir Čačić (1,1 posto), Nadan Vidošević (0,7 posto), Predrag Matić (0,7 posto) i Ivo Josipović (0,6 posto).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, četiri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: prosvjed branitelja na Markovom trgu i u Savskoj i početak dogovora o rješenju (61,1 posto), statistički izlazak zemlje iz recesije (10,7 posto), gospodarska kriza u zemlji (5,4 posto) te vanjskopolitičke aktivnost Grabar Kitarović – posjeta Afganistanu i susret s papom Franjom u Vatikanu (4 posto).

Vlada RH je u ovom mjesecu velike političke napetosti povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 30 posto na sadašnjih 34 posto), dok vladinu politiku ne podržava 50,4 posto građana (prema 55,4 posto iz svibnja), uz sadašnjih 15,5 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,25, u odnosu na 2,18 iz svibnja. Tako je zaoštravanje braniteljskog prosvjeda ali i držanje Vlade u rješavanju napetosti vrlo vjerojatno poguralo i podršku Vladi, kao uostalom i doživljaj Zorana Milanovića, i izbor njegove stranke i koalicije. Čini se da bi interes HDZ-a mogao biti postizanje čim skorijeg dogovora između branitelja i Vlade RH, kako bi se ispuhala ova pozornica za jačanje potpore javnosti Vladi, premijeru i stranci/koaliciji na vlasti. U protivnom, a u susret turističke sezone, braniteljski bi prosvjedi mogli postati ključni za izborni ishod (kao što su bili važni u izbornoj pobjedi u utrci za Pantovčak).

Kolinda Grabar-Kitarović je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,37 iz svibnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,14 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana.