Foto: FAH

HRVATSKI sabor idućeg će tjedna početi novu sjednicu, a već drugoga dana zasjedanja otvorit će raspravu o svim prijedlozima izmjena izbornog zakonodavstva koji su do jučer pristigli saborskom predsjedništvu, najavio je predsjednik Sabora Josip Leko, nakon sjednice Predsjedništva u utorak.

Kazao je i da će se tjedan nakon toga raspravljati o rebalansu proračuna.

Leko je objasnio da je dogovoreno da se o pristiglim prijedlozima izmjene izbornog zakona otvori rasprava u sabornici, kako bi klubovi imali prigodu javnosti predočiti svoje stavove o izbornom zakonodavstvu.

U raspravi će se tražiti "zajednički nazivnik"

Nakon toga će se, kaže, tražiti "zajednički nazivnik" u raspravi među klubovima, a Leko vjeruje da je moguće usuglasiti zajednički prijedlog.

"Ponešto vjerujem u dobrotu ljudi da traže rješenje", kazao je Leko.

Predsjedništvu Sabora pristigla su četiri prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, a HDZ se očitovao tezama za raspravu, u kojima traže da se, prije izmjena Zakona o izboru zastupnika, izmijeni Ustav.

Mlakar: Krenimo od promjena Ustava

"Naša osnovna pretpostavka izmjena izbornog zakonodavstva je promjena Ustava, kako bismo vratili pravo svih hrvatskih birača da biraju pod istim uvjetima i kako bismo riješili pitanje referenduma koji još uvijek nije riješen zakonom", objasnio je HDZ-ov Davorin Mlakar.

Potvrdio je da su ustavne promjene preduvjet da HDZ podrži bilo kakvu izmjenu izbornog zakonodavstva, a podsjetio je da su na saborskom dnevnom redu već mjesecima ustavne promjene koje je, na inicijativu SDP-a, usuglasila većina saborskih klubova.

"To je preduvjet da bi se moglo mijenjati izborno zakonodavstvo sa svim onim što smo predlagali, a to je preferencijsko glasovanje, pitanje zamjene izabranih zastupnika koji su koristili preferencijske glasove, čitav niz normi u Zakonu o izbornim jednicama i Zakonu o lokalnim izborima, da dobijemo jedan usklađen sustav", rekao je Mlakar.

HDZ bez detalja oko modela preferencijalnoga glasanja

HDZ još nije precizirao kakav model preferencijalnog glasovanja želi. "To je ono što smo prvo unijeli u izborno zakonodavstvo, a sada ostaje hoće li biti jedan ili dva preferencijska glasa. Mislimo da to možemo tehnički obraditi i što bi valjalo imati i u izborima za Sabor. Dakle, jedan ili dva preferencijska glasa, to još nije odlučeno, treba vidjeti po analizama što bi bilo najbolje", rekao je Mlakar.

Napomenuo je i da je HDZ-u "prilično nevjerojatno da se još uvijek ne zna datum održavanja predsjedničkih izbora" te da je to dodatan razlog da HDZ traži cjelovitu promjenu izbornog zakonodavstva.

SDP-ov Peđa Grbin uzvraća da je pitanje glasovanja dijaspore riješeno izmjenama Ustava iz 2010. godine.

Grbin: Nepotrebni nositelji lista

Ističe da SDP predlaže čitav niz tehničkih izmjena u Izbornom zakonu, a da je ključno uvođenje preferencijalnog glasovanja, kvota koja bi trebala osigurati ravnomjernu zastupljenost spolova u Saboru i ukidanje instituta nositelja liste.

Obrazlaže da su nositelji lista nepotrebni u sustavu s preferencijalnim glasovanjem, u kojem na izbornom listiću moraju biti nabrojani svi kandidati.

Laburist Dragutin Lesar iz takvog prijedloga, međutim, iščitava drugačije motive.

"Čini mi se da je SDP sa svojim prijedlogom došao samo s jednim skrivenim ciljem - ukinuti nositelje lista, kako bi na taj način oslabili političke takmace na izborima", uvjeren je Lesar.

Kosor vjeruje u ostvarivanje zajedničkoga modela

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, koja je s Josipom Kregarom i Gvozdenom Flegom iz Kluba SDP-a predložila model s tri preferirana glasa, uz prag od pet, umjesto sadašnjih 10 posto, uvjerena je da se zajednički model može dogovoriti ako za to ima volje.

"Ako se želimo dogovoriti, onda ćemo se dogovoriti", kazala je Kosor.

Napomenula je kako Sabor ne bi smio zanemariti potpise za referendumsku inicijativu udruge "U ime obitelji", koja traži da se izborna pravilla urede Ustavom.

"Treba pokrenuti postupak i utvrditi broj prikupljenih potpisa te poslati inicijativu na očitovanje Ustavnom sudu, kako bi se utvrdilo koliko birača mora potpisati referendumsku inicijativu", uvjerena je Kosor.

Salapić: Na današnjoj sjednici mogla je biti i Markić

HDSSB-ov Josip Salapić smatra, pak, da je na današnjoj sjednici predsjedništva mogla biti i čelnica "U ime obitelji" Željka Markić.

"Da nije inicijativa krenula s prikupljanjem potpisa, ni jedan stranački klub ne bi pričao ovo što danas priča", kaže Salapić.

Smatra i da je bespotrebno održavati 15-minutne sastanke, kakav je bio današnji, "gdje se razgovara o ničemu i dogovara ništa".

"Trebamo sjesti svi predsjednici klubova i sve stranke, u kratkom vremenu, bez ovih nepotrebnih odugovlačenja i ovih igrica u kojima HDSSB na ovakav način neće sudjelovati", poručio je.