Foto: Arhiva

CARINSKA uprava na javnom natječaju za granične prijevoze namješta špediterski posao firmi koja je državi dužna 24 milijuna kuna, te je nad njom otvorena predstečajna nagodba, tvrdi skupina od deset špeditera u dopisu poslanom Vladi, Ministarstvu financija i Carini.

U dopisu kojeg potpisuju direktori firmi Centra, Županjašped, Rescult-špedicija, Quehenberger, Tranšped, Primacošped, Temop, Notes biro, TPS i Lunula navodi se kako su i ranije upozoravali natječajno Povjerenstvo da firma Trast iz Splita ne udovoljava uvjetima natječaja, ali njihovi su prigovori, kako tvrde, ignorirani.

Povećali im referentni iznos za 52,5 milijuna kuna

Špediteri se, naime, tuže da je firmi Trast Carinska uprava odobrila povećanje referentnog iznosa jamstva za čak 52,5 milijuna kuna: s 12,5 na 65 milijuna kuna. Na ovaj način Carina je zapravo garantirala za firmu Trast, te joj time, u skladu s Pravilnikom o davanju odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenim carinskim otpremnicima, osigurala maksimalni bodova na javnom natječaju.

Spomenuti referentni iznos zapravo je iznos carinskog duga koji može nastati za robu koju špediter provozi u roku od jednog tjedna. Visinu referentnog iznosa određuje Carina, i to temeljem podataka o robi koju je špediter provozio tijekom protekle godine.

Dodatne sumnje da se radi o malverzacijama, tvrde špediteri, izaziva činjenica da je firmi Trast referentni iznos jamstva podignut isti dan kada je firma to zatražila, a samo dva dana prije krajnjeg roka za dostavu dokumentacije, odnosno prijavu na javni natječaj.

Dužni 23,5 milijuna kuna poreza

S obzirom da se radi o firmi koja je, kako tvrde, na dan 10. srpnja ove godine imala ukupno 23.502.005,96 kuna poreznog duga, špediteri u svom dopisu Vladi i Ministarstvu financija sumnjaju da se natječaj namješta kako bi posao dobila, kako kažu, firmi koja uopće ne udovoljava uvjetima natječaja.

Splitska firma Trast je, prema podacima iz sudskog registra, u vlasništvu zagrebačke firme Globcargo, koju su osnovali Tomislav Bota i Miljan Begović. Bota je pozornost javnosti privlačio i 2010. godine, kada se njegova firma Trast našla pod istragom Uskoka u sklopu akcije Bankomat, odnosno afere oko sumnjivih kredita koje je izdavala Hrvatska poštanska banka. Jednim takvim kreditom je Botin Globcargo i kupio firmu Trast, i to za 20 milijuna eura.

O svojim sumnjama špediteri su izvijestili Zlatka Grabara, pomoćnika ministra financija i ravnatelja Carinske uprave, još u dopisu poslanog 2. listopada. Nikakav odgovor nisu dobili. Stoga su na referentne adrese poslali novi dopis, u kojem navode kako su primorani obratiti se i DORH-u, Sektoru za unutarnji nadzor i kontrolu pri Carinskoj upravi, Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, ministru financija i predsjedniku Vlade. Dopis su potkrijepili dokumentacijom za koju smatraju da dokazuje njihove tvrdnje.

Šef uprave Trasta: Sve je po zakonu

Miljan Begović, predsjednik uprave Trasta, u odgovoru na Indexov upit poručio je da se njegovoj firmi sasvim sigurno nije pogodovalo i da je natječaj proveden u skladu sa zakonom.

"Kao sudionik natječaja koji je još uvijek u tijeku te nije pravomoćno dovršen smatramo se nepozvanima ulaziti u bilo kakve polemike no možemo se složiti da svaka nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti prigovor, odnosno žalbu na odluku, te postoje tijela koja rješavaju i utvrđuju zakonitost svake odluke.

U svakom slučaju sasvim sigurno se nije pogodovalo tvrtki Trast D.D. te je natječaj u cijelosti proveden u skladu sa zakonom. Sve suglasnosti, dozvole i jamstva koje smo priložili dobivene su i izdane na zakonom propisan način i u redovnoj proceduri jednako kao i svim ostalim tvrtkama pa tako i nekolicini iz navedene grupe koje su se prijavile na natječaj i zatražile uvećanje referentnih iznosa uz naravno uvjet da su imale osnova", tvrdi Begović.

Begović također ističe da je Trast renomirana firma koja zapošljava više od 200 radnika, posluje duže od 60 godina, a otpremničkim poslovima na graničnim prijelazima bavi se od 1992.

"Nadalje nije naodmet niti spomenuti da iz svog poslovanja TRAST d.d. uplaćuje u ime i za svoje komitente godišnje iz osnove carina i PDV-a između 300 i 700 mil kn prema proračunu RH te nema neplaćenih davanja iz toga naslova kao niti iz osnove provoznih postupaka pa samim time nikada nije bilo naplate iz naše opće bankovne garancije (koja jedna od najvećih u RH) kao niti iz navedenog provoznog jamstva što dovoljno govori o ozbiljnosti poslovanja naše tvrtke", tvrdi Begović.