Foto: Facebook

MINISTAR poduzetništva i obrta Gordan Maras rekao je danas u Gunji da će država obnoviti sve zgrade na poplavljenom poručuju bez obzira radi li se o stambenim ili gospodarskim objektima, te da i u tom smislu poduzetnici i obrtnici mogu računati na pomoć države.

Maras se danas u Gunji susreo s poduzetnicima i obrtnicima sa stradalog područja županjske Posavine te predstavnicima Hrvatske gospodarske komore Vukovar i Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije. Predstavljajući program potpora subjektima malog gospodarstva za saniranje posljedica katastrofe na području Vukovarsko–srijemske županije, Maras je kazao kako je riječ o potporama koje će prvenstveno pomoći onim poduzetnicima i obrtnicima koji su imali manja oštećenja, da poprave strojeve i krenu sa poslom.

Prema tom programu malim gospodarstvenicima dodijelit će se potpore u iznosu od 25 tisuća kuna po zaposlenom u obrtu ili tvrtki, a ukupno predviđena sredstva za provedbu ovog programa su 12 milijuna kuna.

"Interes nam je prvo da se ljudi vrate svojim kućama, a drugi interes je dakako da ima posla i da ljudi imaju gdje raditi", poručio je Maras dodajući kao će država sve učiniti da se proizvodnja koja je postojala prije poplava na stradalom području obnovi u istom obimu. Također je najavio kako će Ministarstvo poduzetništva i obrta i iduće godine potporama podupirati obnovu i razvoj stradalih poduzetnika i obrtnika.

Stradalim poduzetnicima i obrtnicima podijeljeni su i upitnici za evidenciju šteta koje su pretrpjeli.

Po riječima predsjednika Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije Ivana Klarića nužno je na stradalom području stanje u obrtništvu vratiti na razinu na kojoj je bilo prije 17. svibnja i katastrofalne poplave.

"S mjerama koje ministarstvo poduzima na tom smo tragu i vjerujem kako će se sve ono što je ministar Maras obećao i ispuniti", kazao je Klarić dodajući kako na području stradalih sela u županjskoj Posavini djeluje 62 obrtnika.

"Ovo je dobro za onoga tko ima nekoliko zaposlenih osoba i malu proizvodnju. Za nas veće, ovo je premalo"

Vlasnik i direktor tvornice za proizvodnju namještaja iz Gunje "Amazona" d.o.o. Haso Kurtović, nezadovoljan mjerama koje je država osmislila kako bi pomogla poduzetnicima na stradalom području, smatra kako su donesene mjere nedostatne i većim poduzetnicima neće odviše pomoći da prebrode probleme u kojima su se našli.

"Ovo je dobro za onoga tko ima nekoliko zaposlenih osoba i malu proizvodnju. Za nas veće, ovo je premalo", kazao je Kurtović koji se poduzetništvom bavi 32 godine i trenutačno zapošljava 21 radnika. Po njegovim riječima, pomoć od 25 tisuća kuna po zaposlenom za njegovo je poduzeće nedostatno da bi pokrio štetu koju je "Amazona" pretrpjela u poplavi, a koja se procjenjuje na oko milijun eura.

"Nismo još ni raščistili hale. Trebat će nam još najmanje pedesetak dana ta sve očistimo i izbacimo poplavljene i uništene strojeve i materijale i u tome ćemo trebati i podršku ministarstva zaštite okoliša", kazao je Kurtović

Stiglo još 18 kontejnera, a potrebno više od 400

Na školskom igralištu iza gunjanske osnovne škole do sada je postavljeno 18 od ukupno predviđenih 30 kontejnera namijenjenih smještaju mještana u poplavama stradale Gunje u županjskoj Posavini, no načelnik općine Hrvoje Lucić upozorava da su potrebe za smještajem daleko veće.

"Bit će postavljeno 30 kontejnera, a za stanovanje u njima prijavilo se 406 obitelji i možete misliti koji je sada moj posao. Kriterij bi bio da se kontejneri dodjele ljudima kojima će se kuće rušiti ili su već srušene, ali mi sada u Gunji već imamo srušenih više od 40 kuća, a još će se rušiti", kaže načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić.

Uz nadu da će "ljudi shvatiti da kontejnera više nema", Lucić napominje kako će osim kontejnera za stanovanje biti postavljena i dva kontejnera s perilicama za pranje rublja te kontejner sa tuševima. Napominje kako su općinske vlasti Gunje tražile postavljanje 200 kontejnera.

Također je kazao kako se u selo vratilo već stotinjak osoba koje imaju kuće na kat, pa žive na katu, ali je problem što više od 60 posto sela još uvijek nema električnu energiju niti je voda iz vodovoda još za piće.

Vladin program obnove kuća svrstanih u četiri kategorije koje će se obnavljati po tri modela ocijenio je zadovoljavajućim, poručivši da oni Gunjanci koji ocjene da im ponuđeno novčano obeštećenje ne može pokriti troškove obnove, uvijek mogu odbiti ponuđeni novac i zatražiti da im kuću obnovi država.

"U Gunji su uglavnom kuće s većim oštećenjima, ali ima već ljudi koji se raspituju za novac i žele sami obnoviti kuće", navodi Lucić dodajući kako su mu iz nadležnog ministarstva obećali da će se svi Gunjanci u svoje kuće vratiti između Božića i Nove godine.

Pozvao je sve ljude koji mogu pomoći, da Gunjacima doniraju čekiće i kolica za odvoz otpada jer toga nedostaje i bitno usporava obnovu. "Ljudi bi htjeli raditi, ali nemaju čime, a nitko nam to ne dovozi", žali se Lucić.

Na pitanje je li se što promijenilo u pristupu obnovi gunjanske škole nakon što je 1. srpnja, tijekom posjeta Gunji predsjednika Vlade Zorana Milanovića, jedna od nastavnica te škole premijeru zamjerila što je izostala bilo kakva pomoć u obnovi stradale škole koju, kako je kazala, moraju čistiti sami uposlenici, Lucić je odgovorio kako je škola trebala zatražiti pomoć.

"Škola je trebala zatražiti pomoć od općine i mi bismo im sigurno pomogli jer imamo dosta ljudi angažiranih u javnim radovima. Međutim, niti direktor škole, niti itko iz škole nije zatražio bilo kakvu pomoć općine. Da su zatražili i kada zatraže mi ćemo im pomoći. Iz ministarstva su nam obećali kako je obnova te škole prioritet te da će se škola obnovit do početka školske godine", kazao je Hrvoje Lucić.

U Gunji se svaki dan podijeli više od 1000 obroka

Predstavnici Grada Zagreba predvođeni pročelnikom Mirom Lacom obišli su danas Gunju i Rajevo Selo. Kakva je situacija na terenu te kako život funkcionira nakon poplave uvjerili su se sami.

Biljana Marković iz pučke kuhinje u Gunji upoznala ih je sa radom te izvijestila kako se svaki dan dijeli više od tisuću obroka, a građani se predbilježavaju dan ranije za obrok kako bi pojeli nesto toplo i kuhano.

"Još uvijek se uhodavamo. Svaki dan se vodi evidencija, mještani se prijavljuju danas za sutra. Uvijek se napravi otprilike 15-20 % više da ne bi netko ostao bez obroka.Evo, jučer nam se dogodila situcija da je bilo neprijavljenih više pa su umjesto toplog dobili suhi obrok. Danas je opet kuhinja povećala dodatno broj obroka bez obzira na prijavu. Danas će se kuhati 1200 obroka."