ČELNICI stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH u ponedjeljak su na sastanku u Mostaru postigli načelni dogovor o hitnom usvajanju dva zakona, čime bi se napravio korak ka otvaranju pristupnih pregovora s EU, no među njima i dalje nema pune suglasnosti o reformama nužnim za pristup Planu rasta za Zapadni Balkan.

Dva presudna zakona

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka novinarima je kazao kako je usuglašen tekst zakona o granici, dok postoje manji prijepori oko zakona o zaštiti osobnih podataka, pa će o tome nastaviti razgovarati članovi međustranačke radne skupine. Ta dva zakona su uvjet za otvaranje pregovora. 

Čović očekuje da će Vijeće ministara BiH u ovome tjednu usvojiti ove zakone, pa postoje izgledi da ta zemlja do kraja godine otvori pregovore s Europskom unijom i dobije pristup fondu iz Plana rasta za Zapadni Balkan, iz kojega bi BiH mogla dobiti najmanje milijardu eura.

"Ja mislim da je to još uvijek realno", rekao je Čović, koji oporbenu Stranku demokratske akcije (SDA) smatra odgovornom za blokade zbog kojih BiH još nema pristup fondu od šest milijardi eura što ih je EU osigurala kao potporu reformama. 

Jedina država Zapadnog Balkana kojoj EK još nije odobrila program reformi

BiH je jedina država Zapadnog Balkana kojoj Europska komisija još nije odobrila program reformi, i to zbog svađa oko Ustavnog suda i statusa stranih sudaca u njemu, ali i zahtjeva EU da parlament Republike Srpske što prije imenuje dva nedostajuća domaća suca.

Rješavanje ovog pitanja uvjet je za prihvaćanje programa reformi i odobravanje pristupa fondu od ukupno 6 milijardi eura. Premijer RS-a Radovan Višković u ponedjeljak je potvrdio kako je iz Bruxellesa sada stigla nova ponuda da se sud dvojicom sudaca iz RS-a popuni do srpnja naredne godine, a da se do kraja 2025. otvori proces u kojemu bi se odlučilo o statusu tri strana suca, koliko ih sada ima.

No Višković kaže kako je i to za njih neprihvatljivo, pa nije jasno kako će se taj problem riješiti.

U RS-u za sada su pristali samo na novi prijedlog Europske komisije da se u okviru Vijeća za državnu pomoć i Konkurencijskoga vijeća BiH ukloni entitetski veto u odlučivanju o raspodjeli sredstava, što je tražila EK. 

Što je sporno srpskim dužnosnicima

Srpski dužnosnici problematiziraju i ukidanje bezviznog režima koji BiH ima s Rusijom, Kinom, Turskom, Saudijskom Arabijom, Azerbejdžanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na čemu također inzistira Europska komisija. Višković nudi da se to rješava postupno, odnosno da se svake godine vize uvedu za po jednu državu.

Kazao je i kako iz RS-a traže da se otvaranjem pristupnih pregovora praktički ukinu ovlasti visokog međunarodnog predstavnika, no čelnici tri bošnjačke i građanske stranke koje su u vladajućoj koaliciji to su odbile.

Čelnik SDP-a BiH kritizira SDA i traži kompromis

Čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić, koji je i predsjednik vlade Federacije BiH, također je kritizirao SDA, navodeći kako svojim odbijanjem Reformske agende blokiraju više od milijardu eura vrijedne projekte, koliko bi dobila BiH. Pozvao je na dogovor sve aktere.

"Mislim da bez kompromisa, bez razgovora, bez kretanja prema Europskoj uniji, nemamo baš neku neku svijetlu perspektivu i zato smatram svaki ovakav razgovor dobrim", rekao je Nikšić.

Četiri županijska premijera iz vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije protive se ublažavanju kriterija kako bi BiH dobila sredstva iz Plana rasta.