STEPHEN William Hawking (8. siječnja 1942. – 14. ožujka 2018.) bio je engleski teorijski fizičar, kozmolog i autor poznat po revolucionarnim doprinosima u razumijevanju svemira, posebice crnih rupa i prirode prostor-vremena. Unatoč teškoj bolesti koja ga je prikovala za invalidska kolica i oduzela mu mogućnost govora, Hawking je postao simbol znanstvene genijalnosti i ljudske otpornosti.

Stephen Hawking rođen je u Oxfordu, u Engleskoj, u obitelji intelektualaca. Njegov otac Frank bio je liječnik i istraživač, dok je majka, Isobel Hawking, studirala filozofiju, politiku i ekonomiju. Obitelj se preselila u St. Albans kada je Stephen bio dijete. Iako nije bio izrazito briljantan u ranoj mladosti, pokazivao je veliku znatiželju za znanost i matematiku.

Upisao je Sveučilište u Oxfordu 1959. godine, gdje je studirao fiziku i diplomirao s odličnim uspjehom 1962. Zatim je nastavio doktorat na Sveučilištu u Cambridgeu, usredotočivši se na kozmologiju.

Tijekom studija u Cambridgeu, s 21 godinom, dijagnosticirana mu je amiotrofična lateralna skleroza (ALS), rijetka neurološka bolest koja postupno paralizira tijelo. Liječnici su mu predvidjeli samo nekoliko godina života, no Hawking je prkosio prognozama i nastavio živjeti desetljećima, ostvarivši izvanrednu karijeru.

Znanstveni doprinosi

Hawkingov rad usredotočio se na teorijsku fiziku i kozmologiju, posebice na proučavanje crnih rupa i podrijetla svemira. Njegovo najpoznatije otkriće, poznato kao "Hawkingovo zračenje", objavljeno 1974., pokazalo je da crne rupe nisu potpuno "crne", već emitiraju čestice zbog kvantnih učinaka u blizini horizonta događaja. Ovo otkriće povezalo je kvantnu mehaniku, opću relativnost i termodinamiku, što je bio revolucionaran korak u modernoj fizici.

Hawking je također surađivao s Rogerom Penroseom na dokazivanju teorema o singularnostima, koji pokazuju da su singularnosti (poput Velikog praska ili središta crnih rupa) neizbježna posljedica Einsteinove teorije opće relativnosti. Njegov rad pomogao je oblikovati naše razumijevanje početka svemira.

Popularizacija znanosti

Osim akademskih postignuća, Hawking je postao poznat široj javnosti zahvaljujući svojoj knjizi Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), objavljenoj 1988. Knjiga, koja objašnjava složene kozmološke koncepte na pristupačan način, postala je svjetski bestseler i prodana u više od 10 milijuna primjeraka. Time je Hawking postao jedan od najpoznatijih znanstvenika svog vremena.

Privatni život i nasljeđe

Hawking se ženio dvaput. S prvom suprugom, Jane Wilde, koju je upoznao tijekom studija, imao je troje djece: Roberta, Lucy i Timothyja. Brak je završio razvodom 1995., nakon čega se oženio svojom njegovateljicom Elaine Mason, no i taj brak završio je razvodom 2006. Unatoč fizičkim ograničenjima, koristio je računalni sintetizator glasa za komunikaciju, što je postalo prepoznatljiv dio njegove javne osobnosti.

Preminuo je 14. ožujka 2018. u Cambridgeu, u dobi od 76 godina. Njegova smrt označila je kraj života jednog od najvećih umova modernog doba, no njegovo nasljeđe živi kroz znanstvena otkrića i inspiraciju koju je pružio milijunima ljudi.

Hawking je tijekom života dobio brojna priznanja, uključujući članstvo u Kraljevskom društvu, Predsjedničku medalju slobode (SAD) i Copley medalju. Iako nikada nije dobio Nobelovu nagradu, njegov rad ostavio je neizbrisiv trag u znanosti.