BIVŠI španjolski sudac Baltasar Garzón pozvao je međunarodnu zajednicu da ne potiče sukob u Venezueli te da slijedi poziciju Ujedinjenih naroda jer Juan Guaidó nije legitimni predsjednik te južnoameričke zemlje.

„Ovo je jedan od glavnih međunarodnih sukoba trenutno jer se internacionalizirao. Bilo je interesa da ga se internacionalizira. Potrebno je uspostaviti dijalog jer se taj sukob ne rješava stvaranjem dvostruke institucionalnosti, protivne ustavu Venezuele i njenim normama. Ne pomaže što neke zemlje povećavaju nastalu pukotinu. One ruše mostove potrebne kako bi sadašnja tenzija nestala, a zbog toga na kraju pate stanovnici“, rekao je 63-godišnji pravnik, jedan od odvjetnika Juliana Assangea.

"Međunarodno priznanje privremenog predsjedništva nema zakonskog temelja"

Predsjednik venezuelskog parlamenta, 35-godišnji Guaidó, proglasio se 23. siječnja privremenim predsjednikom države te je najavio sazivanje predsjedničkih izbora. Na isti dan ga je priznao američki predsjednik Donald Trump, a zatim i 21 zemlja Europske unije među kojima i Hrvatska te Kanada i dio latinoameričkih zemlja.

„To nema nikakvog pravnog značenja, međunarodno priznanje jednog takvog privremenog predsjedništva nema zakonskog temelja. Veleposlanici Venezuele u svijetu mogu biti samo oni koji predstavljaju državu, a ne jednog predsjednika, ili jednu vladu. Oporba može preispitivati predsjedništvo Madura, no ono je apsolutno legitimno, on predstavlja državu Venezuelu te bira njene predstavnike u svijetu“, rekao je Garzón u razgovoru za argentinsku radijsku postaju FM La Patriada.

Garzón je 2010. bio vanjski savjetnik Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, vanjski savjetnik organizacije američkih zemalja OAE u misiji podrške mirovnom procesu u Kolumbiji a na njegov nalog kao španjolskog suca bio je 1998. u Londonu uhićen Augusto Pinochet koji je bio optužen za kršenje ljudskih prava tijekom vojne diktature u Čileu. U Španjolskoj je među ostalim poznat zbog vođenja procesa vezanih za baskijsku separatističku organizaciju ETA-u, a od 2012. do 2016. radio je u argentinskoj državnoj upravi za ljudska prava u vrijeme predsjednice Cristine Kirchner.

„Neke zemlje poput SAD-a uplele su se u unutarnje stvari Venezuele, kao primjerice kada prijete upotrebom oružja. Potrebno je postaviti mostove kako bi se pronašlo rješenje za nastalu humanitarnu situaciju, kako bi se ojačala institucionalnost te kako bi narod mogao izreći svoje mišljenje na izborima i napredovati. To se ne smije raditi stvaranjem dvostruke institucionalnost i prijetnjom oružanom intervencijom“, rekao je Garzón.

 „Premda oporba tvrdi da Maduru nedostaje legitimnost, legitimnost nedostaje njoj. Tko ima kontrolu nad proračunom, resursima, vojskom i tko predstavlja zemlju pred međunarodnim institucijama, poput UN-a, jest Maduro. UN nije pobornik tog priznanja (Guaidoá) niti strane intervencije. Nepriznavanje toga može odvesti zemlju u humanitarnu krizu, krizu suživota i nasilje“, dodao je.