POTPREDSJEDNIK vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dao je izjavu za medije povodom održanog izvanrednog ministarskog sastanka s naglaskom na stanje migracija na granici s Litvom i u Afganistanu.

Tekstualni prijenos mogli ste pratiti na Indexu

"Jučer je bio sazvan sastanak u EU. EU je osudila ponašanje bjeloruskih vlasti koje koriste migrante kao sredstvo političkog pritiska. I na to Europa sigurno neće pristati. Upućena je humanitarna pomoć kroz mehanizam civilne zaštite EU, a organizirale su se i druge agencije. Politika Europe je sve više zaštita vanjskih granica EU.

Jučer smo razgovarali o situaciji u Afganistanu, jučer je bio sastanak ministara unutarnjih poslova EU. Vrlo brzo se treba pripremiti jedan sastanak o Afganistanu koji bi rezultirao konkretnim zaključcima.

Postignuto je razumijevanje na europskoj razini, više se ne smije dogoditi situacija koja se dogodila 2015., kada je veliki izbjeglički val došao na granicu europskih zemalja.

Ne smije se dogoditi jedan novi migrantski val, kanaliziranje prema krijumčarskim grupama. Važno je ljude koji su već krenuli iz Afganistana zbrinuti tamo gdje su najbliže Afganistanu kako bi se jednog dana mogli vratiti.

Posebnu zabrinutost može izazvati odnos novih vlasti prema ženama i djevojčicama i EU će ostati kroz UNHCR angažirana tamo i učiniti sve da bi tim ljudima, pogotovo pripadnicima ranjivih skupina, pomogla.

Pred Europom i svijetom su izazovna vremena."

Odgovori na pitanja novinara

Nije Hrvatska prva susjedna zemlja, mi ćemo pratiti razvoj situacije u regiji. Zato je bitno da se angažiramo da se u susjednim državama Afganistana osiguraju uvjeti da se ljudi tamo osiguraju.

Kako pregovarati s Iranom?

Humanitarna pitanja su nešto o čemu se razgovara. Turska se već čvrsto postavila kad se govori o granici s Iranom.

600, 700 zahtjeva za azil u zadnjih par mjeseci od Afganistanaca, pola su bile žene, kako će se Hrvatska postaviti?

Uvijek su mogući izuzeci da netko prođe. Mi smo ove godine zapriječili oko 8500 tisuća ulazaka u RH, od toga 4400 su Afganistanci i Pakistanci, 2700 Afganistanaca otprilike. U Hrvatskoj je više od 50 posto ilegalnih migranata iz te dvije zemlje. Među njima je najviše muškaraca mlađe dobi, moguće je da su to ljudi koji su prije od drugih shvatili da im je bolje napustiti Afganistan, odnosno Pakistan.

Je li se razgovaralo da bi Hrvatska prihvatila dio migranata?

Hrvatska je na sastanku ministara vanjskih poslova izrazila želju da 20 njih koji su radili za EU prihvati. Na tome ćemo raditi iz dana u dan. Poanta je da ljudi dođu organizirano, a ne da uz pomoć krijumčara dolaze do Istanbula, a onda se prebacuju u Europu, a onda dođu tu na granicu s Hrvatskom. Mislim da će Europa održati sve napore da sačuva granice...

Moramo se organizirati da se ljudima pruži pomoć u najbližim državama Afganistanu.

Priprema li se EU za ucjenu od Turske?

Ne znam kako zamišljate da vam netko iz politike odgovara na takva pitanja. Turska je važan faktor u svemu onome i sve što radi Turska u smislu prelazaka u EU, ona daje jedan veliki obol u svjetskim krizama. Turska je i treba ostati europski partner.

Hrvatska ima migrantsku politiku koja sve više postaje europska politika. Sve što smo govorili od dana kad smo došli tu, ne moramo ništa mijenjati.

Uskoro opširnije