KADA se svijetom 2008. godine s Wall Streeta zakotrljala velika financijska kriza, od tadašnjeg hrvatskog premijera Ive Sanadera i njegova ministra financija Ivana Šukera moglo se čuti da će “globalna kriza zaobići Hrvatsku”.

Nekoliko mjeseci kasnije Sanader je pak izjavio da smo “u banani”, nakon što je već započela šestogodišnja recesija, najduža u Europi. Hrvatska je 2008. i 2009. očito posve nespremna dočekala najveći financijski potres, a čini se da bi na isti način mogla dočekati i Brexit koji bi mogao ozbiljno uzdrmati hrvatsko gospodarstvo i proizvesti novu recesiju.

Kaos u Velikoj Britaniji

Trenutna situacija u Velikoj Britaniji definitivno nije ohrabrujuća. Britanski parlament najvećim parlamentarnim porazom u proteklih sto godina odbacio je dogovor o Brexitu koji je s Bruxellesom ispregovarala britanska premijerka Theresa May, da bi samo dan nakon toga May tijesno preživjela glasanje o povjerenju.

Veliku Britaniju u najvećoj nacionalnoj krizi od Drugog svjetskog rata tako vodi premijerka koju politički analitičari opisuju kao “političkog živog mrtvaca”, protiv koje urote kuje i značajan dio njenih konzervativaca, koja se tek sada sjetila pozvati opoziciju na razgovore oko Brexita i koja je preživjela nevjerojatan niz poraza i poniženja, ali je i dalje nekim čudom premijerka. 

May je u parlamentu prezentirala svoj navodni plan B za Brexit, no u tom planu nema ničega značajno novog u odnosu na dogovor s Bruxellesom koji je parlament već odbacio. Iz Bruxellesa pak signaliziraju da su spremni produžiti rok za Brexit koji je u ovom trenutku 29. ožujka, ali i da ne znaju kakve bi to ustupke mogli još dati May da ona uspije progurati dogovor o Brexitu kroz parlament, s obzirom na to da ona ne kontrolira ni vlastitu stranku i zastupnike.

Dio konzervativaca želi da dođe do Brexita bez prethodnog sporazuma s Europskom unijom

A dio konzervativnih zastupnika koje May ne kontrolira i koji su fanatični pobornici Brexita neovisno o dogovoru s Bruxellesu nije mali, više ih je od sto. Njihova je taktika komplicirati i odugovlačiti do 29. ožujka, pritom držati May na poziciji premijerke kako ne bi došlo do novih izbora na kojima bi mogli pobijediti laburisti Jeremyja Corbyna te tako Veliku Britaniju dovesti pred gotov čin no deal Brexita.

Kaos koji bi najvjerojatnije nastao 30. ožujka su spremni prihvatiti, dapače čini se da ga i donekle priželjkuju.

Šanse za no deal Brexit, odnosno Brexit bez dogovora se svakim danom sve više povećavaju, a svijest o tome se reflektira i u izvještavanju europskih kontinentalnih medija. Primjerice, njemački tjednik Der Spiegel je ovih dana objavio nekoliko članaka s naslovima poput “Njemačka ekonomija se priprema za no deal Brexit” te komentare u kojima se konstatira da se “Europska unije mora početi koncentrirati na pripreme za no deal Brexit, jer dogovor s Velikom Britanijom u ovom trenutku nije moguć”.

Potencijalne opasnosti Brexita za Hrvatsku

Postoji nekoliko razloga zašto bi Brexit, a naročito no deal Brexit, mogao potopiti hrvatsko gospodarstvo. Naime, iako Hrvatska s Velikom Britanijom nema neku veliku trgovinsku razmjenu, hrvatsko gospodarstvo itekako ovisi o rastu eurozone. Drugim riječima, kriza eurozone podrazumijeva i krizu hrvatskog gospodarstva, a mnogi europski ekonomisti upozoravaju da će Brexit sigurno umanjiti gospodarski rast eurozone te je čak možda gurnuti i u recesiju. 

Pored toga, Brexit bi naročito negativno mogao pogoditi Irsku i Njemačku (koja mnogo izvozi u Veliku Britaniju), baš one dvije države u koje su se proteklih godina odselile stotine tisuća građana Hrvatske, među kojima mnogi novac šalju u Lijepu Našu. Također, no deal Brexit znači da Velika Britanija ne plaća Europskoj uniji dogovorenih 38 milijardi eura, što direktno utječe na iznos novca u europskim fondovima na koje Hrvatska računa.

Upozorenje profesora Zorana Kurelića

Na dio toga je već upozorio dekan zagrebačke politologije Zoran Kurelić u razgovoru za Index: “EU 27 ima ogromnu trgovinsku razmjenu s Velikom Britanijom, iz Europske unije izlazi druga najjača ekonomija nakon Njemačke. To znači da Velika Britanija neće više financirati jedinstveno tržište EU-a, što će nas izravno pogoditi. I da se dogodi savršeni Brexit, na Hrvatsku odmah utječu promjene u budžetu EU-a. Ako Britanci izađu s hard Brexitom, recesija je moguća za Veliku Britaniju, ali i da to povuče i cijelu eurozonu. A ako eurozona uđe u recesiju, ulazi i Hrvatska. Brexit će nas sve zajedno povući prema dnu, neovisno o tome što mi nemamo veliku razmjenu s Britancima. No deal Brexit bi bio iznimno loš za Hrvatsku”.

S tom ocjenom se ne slaže ekonomist Vuk Vuković koji upravo završava doktorat na Oxfordu, te je u Velikoj Britaniji osnovao tvrtku Oraclum On ima optimističnije procjene. 

Ekonomist Vuković sumnja da će se negativni šok Brexita preliti na kontinentalnu Europu

“Brexit bi mogao na hrvatsku ekonomiju utjecati samo indirektno ako se kao posljedica Brexita dogodi kriza u eurozoni. Osobno ne vidim da će se to dogoditi. Britanija će iskusiti negativni šok, to je sigurno, no hoće li se taj šok toliko jako preliti na ostatak Europe? Sumnjam. Nekog efekta će biti, posebno ako dođe do no deal Brexita, što bi zaustavilo dio trgovinske razmjene iz Europe u Veliku Britaniju. No taj šok neće biti ni blizu onome iz 2009. kada je svjetska trgovina pala preko 20 posto. Veći efekt na eurozonu će imati kriza iz SAD-a ili Kine nego iz Velike Britanije”, smatra Vuković.

A što je s hrvatskim iseljenicima u Irskoj i Njemačkoj te europskim fondovima, pitamo Vukovića. “Doznake novih generacija iseljenih Hrvata još nisu toliko bitan segment domaće potrošnje. Doznake starijih generacija jesu, no njihovi dohoci neće biti previše uzdrmani. Mladi tek moraju zaraditi za sebe, a onda će slati novac doma”, odgovara ovaj ekonomist i dodaje da “manje novca iz EU fondova ne znači usporavanje rasta, to dvoje nije povezano. Fondovi imaju ulogu razvoja, a ne rasta”.

Ipak, Vuković podsjeća da je “Hrvatska, kao mala otvorena ekonomija, uvijek osjetljiva na negativna kretanja iz Europe". "I krizu iz 2009. smo uvezli", dodaje.

"Funta će slabiti"

On Plenkovićevu vladu upozorava na “šok koji će doći iz Amerike: “Inverzna krivulja prinosa (inverted yield curve) ukazuje na to da bi kroz iduće dvije godine moglo doći do faze recesije u SAD-u. Do tada, ako hoćemo preživjeti, potrebno je smanjiti javni dug i držati proračun u suficitu. Jer kad ponovo krenu proračunski deficiti, bit ćemo prezaduženi, što će dramatično utjecati na domaće kamatne stope”. Dodaje da nema nekakvih posebnih savjeta za vladu kada je riječ o Brexitu, ali ima za hrvatske tvrtke koje izvoze u Veliku Britaniju: “Funta će slabiti, što znači da se potrebno valutno osigurati kupovinom futures ugovora na funte”.

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula cijelu dramu oko Brexita promatra iz pozicije briselskog insajdera te je znatno pesimističniji od Vukovića.

“Nažalost, no deal Brexit sve je vjerojatniji. Europska unija jasno je dala do znanja da puno drugog prostora za pomoć Velikoj Britaniji više nema, a oni su sami rješavanje problema Brexita sveli na svoje unutarnjopolitičke borbe”, kaže Picula za Index.

Picula: Neuredan Brexit donosi golemu neizvjesnost

“Za Hrvatsku tu vidim nekoliko vrsta posljedica, odnosno spillover efekata koji će, što neposredno, što posredno, imati utjecaja na naše gospodarstvo i zemlju u cjelini.

Neuredan Brexit donosi golemu neizvjesnost koja zasigurno neće imati pozitivnih ekonomskih posljedica jer treba u obzir uzeti širi kontekst u kojem će nesigurnost imati utjecaja na gospodarstva zemalja koje su naši najveći trgovinski partneri unutar Unije i posredno na nas, a vrlo je nezahvalno davati konkretne prognoze kako će se ti mehanizmi uspostaviti i odigrati.

Iako se sljedeći sedmogodišnji EU proračun tek formira, sad je jasno da će bez britanskog sudjelovanja ukupna sredstva za kohezijski fond biti smanjena. Nadalje, Velika Britanija tek je sedmi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, no ne treba u potpunosti zanemariti ni taj izravan učinak.

Uz to, treba na umu imati i sigurnosne posljedice Brexita. Velika Britanija imala je kao članica EU-a do sada velik interes i za stabilnost u regiji i teško je predvidjeti kako će u skoroj budućnosti formirati prioritete svoje vanjske politike”, objašnjava Picula.

“Sigurno je da je vlada trebala već pripremiti vlastitu analitiku i skup mjera kojima će amortizirati posljedice Brexita, no o takvom dokumentu još nemam informacija”, zaključuje Picula.

Index je pokušao saznati kako se Hrvatska priprema za Brexit, naročito no deal Brexit, te smo upite o tome poslali i vladi i Ministarstvu vanjskih poslova, a od potonjih smo i dobili odgovor.

MVEP: Hrvatska neće biti značajnije pogođena povlačenjem Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a

Iz MVEP-a su poručili da se "Hrvatska kao i ostale države članice EU-a, pripremala se za uređeni izlazak UK iz EU-a u skladu s usuglašenim tekstom Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, koji je podržan na Europskom vijeću 25. studenoga 2018. godine. Uređeni izlazak bio bi najbolji način razlaza, dok bi izlazak bez dogovora bio najgori scenarij za obje strane".

Uvjeravaju da su njihove analize pokazale da Hrvatska nema velikih razloga za brigu zbog Brexita.

"Prema analizama koje su napravljene Hrvatska neće biti značajnije pogođena povlačenjem UK iz EU-a i ne očekujemo veći negativni utjecaja na naše gospodarstvo, promet, financijske usluge, poljoprivredu, carine. Moguće je ipak očekivati određeni sekundarni učinak Brexita primjerice kroz gospodarske odnose s pojedinim državama članicama ili drugim trgovinskim partnerima", poručili su za Index iz MVEP-a.

No sada je jasno da je no deal Brexit, odnosno neuređeni Brexit sve realnija mogućnost. Što Hrvatska planira učiniti ako dođe do no deal Brexita?

Velika Britanija je najavila da će osigurati poštovanje nekih stečenih prava državljana EU-a

Evo odgovor MVEP-a na to pitanje:

"Zbog vrlo malo vremena preostalog do 29. ožujka 2019., na razini EU-a i na nacionalnoj razini istodobno se pripremamo i za izlazak UK iz EU-a bez dogovora (tzv. no deal scenarij) te paralelno radimo na svim razinama i pripremamo se i za takav scenarij. Za Hrvatsku je bilo važno osigurati jednaki tretman hrvatskih državljana sa ostalim građana EU-a što je i omogućeno te su hrvatski državljani od srpnja 2018. godine potpuno ravnopravno pristupaju tržištu radne snage u UK", stoji u odgovoru MVEP-a.

Za slučaj neuređenog izlaska UK iz EU-a vlada UK je najavila da će osigurati poštovanje određenih stečenih prava državljana EU-a koji su se nastanili u UK do dana povlačenja UK iz EU-a. To bi značilo da će građani EU-a, dakle i državljani RH, zadržati glavninu prava koja i sada uživaju (npr. pravo na zdravstveno osiguranje, obrazovanje, neka socijalna davanja te priznavanje stručnih kvalifikacija)", navode u Ministarstvu vanjskih poslova.

Ministarstvo vanjskih poslova se nada najboljem

"Kako smo već i naveli, EU se, pa tako i RH, priprema i za ovaj scenarij neuređenog izlaska, iako ocjenjujemo da RH neće biti značajnije pogođen povlačenjem i da neće biti većeg negativnog utjecaja izlaska UK iz EU-a na RH.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koordinirao radnom skupinom za Brexit te je održano niz sastanaka s predstavnicima nadležnih resora i državnih tijela s ciljem pripreme kako za uređeni a sada i za neuređeni izlazak UK iz EU-a, uključujući i procjenu učinaka no deal Brexita na gospodarstvo, poslovnu zajednicu i građane RH, te radi utvrđivanja potrebnih mjera. Svima nam je u interesu, i EU i UK, da olakšamo građanima koji već borave i u EU i UK nošenje s negativnim posljedicama neuređenog izlaska", zaključuju iz Ministarstva u odgovoru Indexu.

Iz vlade uvjeravaju da će "Hrvatska biti spremna i na uređeni i na neuređeni Brexit"

Iz vlade su nam pak odgovorili da "u slučaju izlaska UK iz EU-a bez dogovora, na UK će se primjenjivati zakonodavstvo koje se odnosi na sve ostale treće države" te da će "Hrvatska biti spremna na oba scenarija".

Kažu i da su u stalnom kontaktu s Europskom komisijom oko svega povezanog s Brexitom.

"Europska komisija je objavila tri Komunikacije, jednu o pripremama za povlačenje UK iz EU-a (srpanj 2018.), drugu o žurnim mjerama za slučaj neuređenog povlačenja u vidu akcijskog plana za izvanredne situacije (studeni 2018.) te treću o provedbi akcijskog plana žurnih mjera (prosinac 2018). Europska komisija je objavila i niz sektorskih obavijesti o pripravnosti za slučaj neuređenog izlaska, a koje govore o utjecaju povlačenja na primjenu pravne stečevine i politika u različitim područjima nadležnosti EU-a.

Hrvatska je u redovnom kontaktu s Europskom komisijom i drugim državama članicama oko svih mjera iz tih područja. Predstavnici svih nadležnih tijela državne uprave sudjelovali su na nizu stručnih sastanaka na razini EU-a o mjerama pripravnosti, te je održano više koordinativnih sastanaka na nacionalnoj razini", uvjeravaju iz vlade.

Iz Plenkovićeve vlade smatraju da će Hrvatska biti spremna na neuređeni Brexit i da će kriza koju bi mogao izazvati Brexit zaobići Hrvatsku. 

S obzirom na iskustvo svjetske krize iz 2008. i 2009. godine, takav stav ipak otvara mogućnost da opet završimo - u banani.