MREŽA ruskih web stranica maskiranih u lokalne američke novine plasira lažne priče u operaciji koju podupire umjetna inteligencija i kojoj su meta izbori u SAD-u, otkrila je istraga BBC-ja. Bivši policajac s Floride koji se preselio u Moskvu jedna je od ključnih osoba u ovoj operaciji.

Sljedeći izvještaj bio bi poput bombe - kad bi bio istinit.

Olena Zelenska, prva dama Ukrajine, navodno je kupila rijedak sportski automobil Bugatti Tourbillon za 4.5 milijuna eura tijekom posjeta Parizu u povodu Dana D u lipnju. Novac navodno potječe iz američke vojne pomoći.

Priča se prije nekoliko dana pojavila na opskurnoj francuskoj web stranici - i brzo je razotkrivena kao lažna.

Stručnjaci su ukazali na čudne anomalije na fakturi objavljenoj na internetu. Zviždač koji je "otkrio" priču pojavio se u čudno montiranom videu koji je možda umjetno kreiran. Bugatti je izdao oštar demanti, nazvavši to fake newsom, a njegovo predstavništvo u Parizu zaprijetilo je pravnim postupkom protiv ljudi koji stoje iza toga.

Milijuni su vidjeli fake news

Ali prije nego što se istina proširila, laž je postala viralna. Influenceri su primijetili lažnu priču i odmah je proširili.

Jedan korisnik X-a, proruski aktivist i pristaša Donalda Trumpa Jackson Hinkle, objavio je poveznicu koju je vidjelo više od 6.5 milijuna ljudi. Nekoliko drugih računa proširilo je priču do još najmanje 12 milijuna korisnika X-a.

Bila je to lažna priča na web stranici s lažnim vijestima, osmišljena za širenje internetom, a nastala je u operaciji dezinformiranja u Rusiji, koju je BBC Verify otkrio prošle godine. Činilo se tada da se operacijom pokušava potkopati povjerenje u ukrajinsku vladu.

Nova meta - američki glasači

Posljednja BBC-jeva istraga, provođena više od šest mjeseci, tijekom koje su analizirane stotine članaka na desecima web stranica, otkrila je da operacija ima novu metu - američke glasače.

Čini se da deseci lažnih priča koje je pratio BBC imaju za cilj utjecati na glasače u SAD-u i sijati nepovjerenje uoči predsjedničkih izbora u studenom. Neke su prošle nezapaženo, ali druge su podijelili influenceri i zastupnici američkog Kongresa.

Priča o Bugattiju pogodila je mnoge glavne teme operacije - ukrajinsku korupciju, nenamjensku potrošnju američke pomoći i unutarnje funkcioniranje francuskog visokog društva.

Još jedan lažnjak koji je postao viralan ranije ove godine bio je izravnije usmjeren na američku politiku. Objavljen je na internetskoj stranici pod nazivom The Houston Post - jednoj od desetaka stranica s imenima koja zvuče američki, a kojima se zapravo upravlja iz Moskve - i navodi da je FBI ilegalno prisluškivao kuću Donalda Trumpa na Floridi.

To je bilo u skladu s Trumpovim optužbama da se američki pravni sustav nepravedno okomio na njega, da postoji zavjera protiv njegove predsjedničke kampanje i da se njegovi protivnici koriste prljavim trikovima. I sam Trump optužio je FBI da prisluškuje njegove razgovore.

Stručnjaci kažu da je ova priča samo jedan dio operacije iz Moskve za širenje dezinformacija tijekom predizborne kampanje u SAD-u.

Iako se nisu pojavili nikakvi čvrsti dokazi da web stranice s lažnim vijestima vodi ruska država, analitičari kažu da opseg i sofisticiranost operacije sliče prethodnim nastojanjima Kremlja da proširi dezinformacije na Zapadu.

"Rusija će biti uključena u američke izbore 2024., kao i drugi. Već vidimo kako informacijskim operacijama na društvenim medijima ulazi u bitku, šireći ionako sporna pitanja u američkoj politici", rekao je Chris Krebs, koji je kao direktor američke Agencije za kibernetičku i infrastrukturnu sigurnost bio odgovoran za osiguranje integriteta predsjedničkih izbora 2020.

BBC je pitao Rusiju stoji li iza svega

BBC je kontaktirao rusko Ministarstvo vanjskih poslova i rusko veleposlanstvo u SAD-u i Velikoj Britaniji, ali nije dobio odgovor.

Budući da su kampanje dezinformiranja koje podupire država i komercijalne operacije lažnih vijesti privukle pozornost tijekom predizborne kampanje u SAD-u 2016. godine, trgovci dezinformacijama morali su postati kreativniji u širenju svog sadržaja i stvaranju vjerodostojnosti.

Operacija koju istražuje BBC Verify koristi umjetnu inteligenciju za generiranje tisuća novinskih članaka, objavljenih na desecima stranica s imenima koja bi trebala zvučati tipično američki - Houston Post, Chicago Crier, Boston Times, DC Weekly. Neki koriste nazive pravih novina koje su se ugasile prije više godina ili desetljeća.

Većina priča na ovim web stranicama nije lažna. Umjesto toga, temelje se na stvarnim vijestima s drugih stranica koje je očito prepisao softver umjetne inteligencije. U nekim slučajevima upute za alate umjetne inteligencije bile su vidljive na gotovim pričama, poput: "Molimo da ponovno napišete ovaj članak zauzimajući konzervativan stav."

Priče se pripisuju stotinama lažnih novinara s izmišljenim imenima, a u nekim slučajevima i profilnim slikama preuzetim s drugih mjesta na internetu.

Na primjer, fotografija popularne spisateljice Judy Batalion korištena je u više priča na web stranici pod nazivom DC Weekly, koje je "napisala" osoba po imenu "Jessica Devlin".

"Bila sam potpuno zbunjena", rekla je Batalion za BBC. "Još uvijek ne razumijem što je moja fotografija radila na ovoj web stranici."

Batalion pretpostavlja da je fotografija preuzeta s njenog LinkedIn profila: "Nisam imala nikakav kontakt s ovom web stranicom. Zbog ovog slučaja svjesna sam kako bilo koju vašu fotografiju na internetu može koristiti netko drugi."

Tisuće priča svaki tjedan

Sam broj priča - tisuće svaki tjedan - zajedno s njihovim ponavljanjem na različitim web stranicama, ukazuje na to da je proces objavljivanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom automatiziran. Povremeni posjetitelji lako bi mogli dobiti dojam da su te web stranice vjerodostojni izvori legitimnih vijesti o politici i gorućim društvenim pitanjima.

Međutim, u ovom tsunamiju sadržaja jasna je prava meta operacije - lažne priče usmjerene su sve više na američku publiku.

U njima se često miješaju američka i ukrajinska politička pitanja. Na primjer, jedna je priča tvrdila da je djelatnica ukrajinskog propagandnog odjela bila užasnuta kada je otkrila da su joj dodijeljeni zadaci osmišljeni za rušenje Donalda Trumpa i favoriziranje predsjednika Bidena.

Drugo izvješće izmislilo je šoping-putovanje u New York prve dame Ukrajine i navodi se da je bila rasistički raspoložena prema osoblju u draguljarnici.

BBC je otkrio da su krivotvoreni dokumenti i lažni videozapisi s YouTubea korišteni za potvrdu obje lažne priče.

Neke lažne vijesti uspiju izazvati visoku stopu angažmana na društvenim medijima, ističe Clement Briens, analitičar obavještajnih podataka o prijetnjama u tvrtki za kibernetičku sigurnost Recorded Future.

Njegova tvrtka kaže da je operacijom koju naziva CopyCop registrirano 120 web stranica u samo tri dana u svibnju. A ova mreža je samo jedna od niza operacija dezinformiranja koje dolaze iz Rusije.

Drugi stručnjaci - iz Microsofta, Sveučilišta Clemson i iz Newsguarda, tvrtke koja prati stranice s dezinformacijama - također su pratili ovu mrežu. Newsguard kaže da je izbrojao najmanje 170 stranica povezanih s operacijom.

"U početku se operacija činila skromnom. No, kako su tjedni prolazili, činilo se da značajno raste u smislu veličine i dosega. U Rusiji se redovito citiralo i poticalo te narative preko državne televizije, dužnosnika Kremlja i moskovskih influencera. Gotovo svaki tjedan pojavljuje se nova priča s ove mreže", rekla je McKenzie Sadeghi, Newsguardova urednica za umjetnu inteligenciju i strani utjecaj.

Kako bi dodatno osnažili vjerodostojnost lažnih priča, kreatori stvaraju videozapise na YouTubeu, u kojima se često pojavljuju ljudi koji tvrde da su "zviždači" ili "neovisni novinari".

U nekim slučajevima priču iznose glumci, a u drugima se čini da je glasove generirala umjetna inteligencija. Čini se da je nekoliko videozapisa snimljeno na sličnoj pozadini, što dodatno ukazuje na koordinirane napore za širenje lažnih vijesti.

Videozapisi sami po sebi nisu namijenjeni da postanu viralni i imaju vrlo malo pregleda na YouTubeu. Umjesto toga, oni se citiraju kao "izvori" i navode u tekstualnim pričama na stranicama lažnih novina.

Na primjer, priča o ukrajinskoj informacijskoj operaciji koja je navodno bila usmjerena na Trumpovu kampanju citirala je YouTube video koji je navodno uključivao snimke iz ureda u Kijevu, u kojem su na zidovima bili vidljivi lažni plakati za kampanju.

Linkovi na priče zatim se objavljuju na Telegram kanalima i drugim računima društvenih medija.

Naposljetku, senzacionalne izjave - često o temama koje su već popularne kod domoljubnih Rusa i Trumpovih pristaša, poput priče o prisluškivanju Trumpa i ukrajinskoj korupciji - mogu doprijeti do ruskih influencera i publike na Zapadu .

Iako tek nekoliko priča zaokuplja pažnju šire javnosti, neke su se proširile na milijune ljudi i na moćnike.

Čak i članovi Kongresa prenose fake news

Priču koja je nastala na DC Weeklyju, a koja tvrdi da su ukrajinski dužnosnici kupili jahte koristeći američku vojnu pomoć, ponovilo je nekoliko članova Kongresa, uključujući senatora J. D. Vancea i zastupnicu Marjorie Taylor Greene.

Vance je jedan od nekolicine političara koji se spominju kao potencijalni potpredsjednički kandidati uz Donalda Trumpa.

Jedna od ključnih osoba uključenih u operaciju je John Mark Dougan, bivši američki marinac koji je 2000-ih radio kao policajac na Floridi i u Maineu. Dougan je kasnije otvorio web stranicu osmišljenu za prikupljanje procurjelih informacija o svom bivšem poslodavcu, uredu šerifa okruga Palm Beach.

Kao najava njegovih aktivnosti u Rusiji, Douganova web stranica objavila je autentične informacije, poput kućnih adresa policajaca, uz lažne priče i glasine. FBI je pretresao njegov stan 2016. godine, a on je tada već pobjegao u Moskvu.

Od tada je pisao knjige, izvještavao iz okupiranih dijelova Ukrajine i pojavljivao se na panelima ruskih think tankova, na vojnim događanjima i na televizijskoj postaji u vlasništvu ruskog Ministarstva obrane.

U tekstualnim porukama BBC-ju Dougan je odlučno zanijekao da ima veze s web stranicama. U utorak je demantirao da ima saznanja o priči o sportskom automobilu Bugatti.

Ali ponekad se hvalio svojom vještinom u širenju lažnih vijesti. U jednom je trenutku implicirao i da su njegove aktivnosti oblik osvete američkim vlastima: "Za mene je to igra. I mala osveta."

U drugom trenutku rekao je sljedeće: "Moj YouTube kanal dobio je mnogo opomena zbog dezinformacija oko izvještavanja iz Ukrajine i prijetilo mu je da bude ukinut. Dakle, ako žele dezinformacije, učinimo to kako treba."

Velik broj digitalnih dokaza ukazuje na veze između bivšeg policajca i ruskih web stranica. BBC i stručnjaci koje je angažirao pratili su IP adrese i druge digitalne podatke do web stranica koje vodi Dougan.

U jednom trenutku priča na web stranici DC Weekly, napisana kao odgovor na članak The New York Timesa koji spominje Dougana, pripisana je "američkom građaninu, vlasniku ovih stranica" i navodi: "Ja sam vlasnik, američki građanin, američki vojni veteran, rođen i odrastao u Sjedinjenim Američkim Državama."

Članak je potpisan Douganovim e-mailom.

Napravili su i lažnu BBC stranicu

Ubrzo nakon što je britanska medijska kuća izvijestila o Douganovim aktivnostima u prethodnoj priči, lažna verzija BBC-jeve web stranice nakratko se pojavila na internetu. Bila je povezana digitalnim oznakama s njegovom mrežom.

Dougan vjerojatno nije jedina osoba koja radi na ovoj operaciji, a ostaje nejasno tko je financira.

"Mislim da ne treba preuveličavati njegovu ulogu u ovoj kampanji", rekao je Darren Linvill, direktor Media Forensic Huba Sveučilišta Clemson. "Možda je samo mali igrač i korisna budala jer je Amerikanac."

Unatoč svojim pojavljivanjima u ruskim državnim medijima i u think tankovima povezanim s vladom, Dougan poriče da ga plaća Kremlj.

"Ruska vlada mi nikada nije platila ni centa", napisao je u SMS-u.

Operacija u koju je uključen sve više pomiče fokus s priča o ratu u Ukrajini na priče o američkoj i britanskoj politici.

Lažni članak o FBI-u i navodnom prisluškivanju u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago bio je jedna od prvih priča koje su se u potpunosti bavile američkom politikom, bez spominjanja Ukrajine ili Rusije.

Clint Watts, koji vodi Microsoftov centar za analizu digitalnih prijetnji, rekao je da operacija često kombinira probleme koji su istaknuti i u Ukrajini i na Zapadu. Ističe da bi količina objavljenog sadržaja i sve veća sofisticiranost napora u Rusiji mogli predstavljati značajan problem uoči američkih izbora u studenom.

"Ne izazivaju svaki put masovnu distribuciju, ali nekoliko bi pokušaja svaki tjedan moglo dovesti do lažnih narativa koji bi zavladali oceanom informacija tijekom velike izborne kampanje. To može imati golem utjecaj, takve priče mogu se vrlo brzo proširiti", rekao je Watts.

"Prošli su dani kada je Rusija kupovala oglase u rubljima ili imala prilično očite trolove koji sjede u Sankt-Peterburgu", rekla je Nina Jankowicz, voditeljica American Sunlight Projecta, neprofitne organizacije koja se pokušava boriti protiv širenja dezinformacija.

Jankowicz je kratko bila direktorica američkog Odbora za upravljanje dezinformacijama, ogranka Ministarstva domovinske sigurnosti osmišljenog za borbu protiv lažnih informacija.

"Danas ima puno više pranja informacija", rekla je Jankowicz, koristeći izraz koji se odnosi na recikliranje lažnih ili zavaravajućih priča u mainstreamu kako bi se prikrio njihov pravi izvor.

Microsoftovi istraživači također kažu da operacija pokušava proširiti priče o politici Ujedinjenog Kraljevstva - s osvrtom na opće izbore u četvrtak - i Olimpijske igre u Parizu.

Jedna lažna priča - koja se pojavila na web stranici pod nazivom London Crier - tvrdila je da je Zelenski kupio vilu u vlasništvu britanskog kralja Charlesa III. po povoljnoj cijeni.

Video su vidjele stotine tisuća korisnika na X-u, a podijelio ga je službeni korisnički račun ruskog veleposlanstva. YouTube je uklonio video uređen umjetnom inteligencijom koji je korišten kao izvor lažne priče nakon što ga je prijavio BBC Verify.

Dougan je nagovijestio čak i veće planove kad su ga upitali hoće li povećana pozornost na njegove aktivnosti usporiti širenje njegovih lažnih priča: "Ne brinite. Igra se pojačava."