IZ CENTRA za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) u nedjelju su, slijedom izmjena Zakona o radu, uputili zahtjev u kojem traže od vlade RH da prepozna probleme koji proizlaze iz diskriminatornih praksi i neravnopravnosti žena u svijetu rada.

Izmjene Zakona o radu su, kažu, prilika da se osigura provedba mjera koje bi dovele do ravnopravnijeg položaja i bolje zaštite radničkih prava žena.

Uputili 12 prijedloge izmjena zakona

Vladi RH i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao i saborskim zastupnicama i zastupnicima, stoga su, zajedno s drugim organizacijama i aktivistkinjama iz inicijative Radnica, uputile zahtjev za rodno osviješten Zakon o radu te svojih 12  prijedloge izmjena i dopuna.

Među prijedlozima je i taj da se propiše obveza poslodavcima koji zapošljavaju 10 i više radnika/ca da izrade rodne analize položaja i plaća žena i muškaraca na svim razinama te planove za postizanje ravnopravnosti spolova.

Također traže da se propiše obnavljanje ugovora na određeno automatizmom za trudnice, osobe koje koriste roditeljska prava, roditelje s djecom do 3 godine odnosno samohrane roditelje/roditelje iz jednoroditeljskih obitelji s djecom do 6 godina, s time da je teret dokazivanja da se radi o zakonitom sklapanju/neobnavljanju ugovora na određeno na poslodavcu.

Traže i da se propiše apsolutna zabrana otkazivanja ugovora o radu, kao i zabranu premještaja na nepovoljnije radno mjesto u trajanju od minimalno godinu dana nakon prestanka trudnoće odnosno korištenja roditeljskih prava.

27% žena u poslovima prekarnog karaktera

Iz CESI-ja su podsjetili da su, prema podacima HZZ- a, u prosincu 2021. od ukupnog broja nezaposlenih, 55.052 bili muškarci (44 posto) i 70.663 žene (56 posto). Te je godine udio žena u broju zaposlenih na neodređeno vrijeme bio 53 posto, a muškaraca 47 posto, dok je udio žena zaposlenih na određeno vrijeme bio 59 posto, a muškaraca 41 posto.

Prema istraživanju Europskog instituta za ravnopravnost spolova, 27 posto žena je radno angažirano u poslovima prekarnog karaktera naspram 15 posto muškaraca.

Kažu i da Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova najviše pritužbi na diskriminaciju zaprima upravo u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (48.7 posto). 

Prosječni jaz u plaćama 13.3% 

Kada je riječ o nejednakosti plaća i mirovina, prema dostupnim podacima DZS-a, muškarci su u 2018. prosječno mjesečno zaradili 9196 HRK, a žene 7970 HRK, što je ukazivalo na prosječni jaz u plaćama od 13.3 posto. 

Analiza odnosa prosječne mirovine muškaraca (3.137,79 HRK) i prosječne mirovine žena (2.487,15 HRK) ukazuje na rodni jaz od 20.7 posto.

Tijekom zadnjih pet godina ukupan broj prijava za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz čl. 156. Kaznenog zakona gotovo se učetverostručio, stoji u priopćenju.

Dodali su i da je zbog rutinskih kućanskih poslova, koje većinom obavljaju žene, 30 posto njih odustalo od stručnog usavršavanja i poslovnog putovanja. Svaka peta zaposlena žena je jednom u životu odbila napredovanje na poslu radi obiteljskih obaveza, a oko 13 posto žena je zbog nemogućnosti izvršavanja svih radnih obaveza primilo manju plaću.