RANI ljudi prije dva milijuna godina još su se ljuljali na drveću, utvrdili su znanstvenici nakon što su ustanovili da su nedavno pronađeni fosilni ostaci zapravo ”karike koja nedostaje” u razvoju modernog čovjeka. Fosili Australopiteka sedibe potaknuli su znanstvenu raspravu otkako su prije 10 godina pronađeni na fosilnom lokalitetu Malapi u Južnoj Africi, objavio je nedavno CNN.

Sad je napokon utvrđena njihova veza s rodom Homo, koja predstavlja premosnicu između ranih ljudi i njihovih nasljednika, te dokazuje da su rani ljudi prije dva milijuna godina još uvijek visili na granama. Lokalitet Malapu, južnoafričku ”kolijevku čovječanstva” otkrio je 9-godišnji Matthew Berger dok je tražio svoga psa. Analiza tog otkrića dovela je do znanstvenog rada objavljenog u časopisu ”Paleoantropologija”.

Nalazi pomažu u popunjavanju praznine u povijesti ljudske vrste jer sežu sve do tri milijuna godina starog kostura, poznatog pod imenom Lucy, te Homo habilisa, vrste za koju je utvrđeno da je koristila alate prije 1,5 do 2,1 milijuna godina. Utvrđeno je da su rani ljudi u spomenutom razdoblju ”provodili značajno puno vremena penjući se po drveću, vjerojatno zbog skupljanja hrane i zaštite od grabežljivaca”.

”Nove spoznaje otkrivaju nam način života Australopiteka sedibe te bacaju svjetlo na tranziciju u evoluciji hominina”, kaže glavni istraživač Scott Williams sa sveučilišta New York.

Nova istraživanja otkrila su brojne značajke koje kosturi dijele s fosilima iz roda Homo

U urušenoj pećini u Malapi 2008. godine pronađena su dva djelomično očuvana kostura Australopiteka, muški i ženski. Australopitek, u prijevodu s latinskog i grčkog ”južni majmun”, rod je hominina koji je živio prije dva milijuna godina. Otkriće u Malapi pokrenulo je višegodišnje debate u znanstvenoj zajednici. Jedni su odbacivali ideju da se radi o dosad neotkrivenoj vrsti koja je blisko vezana s rodom Homo, a drugi su smatrali da se radi o dvjema sasvim različitim vrstama. Nova istraživanja otkrila su brojne značajke koje kosturi dijele s fosilima iz roda Homo.

Ruke i noge Australopiteka sedibe, primjerice, pokazuju da je dobar dio vremena provodio penjući se drveću. Ruke imaju sposobnost hvatanja i to bolju nego u Homo habilisa, što ukazuje da se i Australopitek koristio alatima. Istraživači u svojoj studiji ukazuju na izvanrednu priču kako su fosili pronađeni, naglašavajući kako sigurni postoje i drugi važni tragovi povijesti ljudske vrste koje tek treba otkriti i istražiti.

”Prvi fosil Australopiteka sedibe pronašao je Matthew Berger, 9-godišnji dječak koji se slučajno zaustavio i pogledao u kamen na koji se spotaknuo dok je slijedio svoga psa Taua kod jame Malapa. Zamislite da je Matthew nastavio slijediti svoga psa ne osvrćući se na kamen. Danas ne bismo ništa znali o Australopiteku selidbi, ali ti fosili i dalje bi čekali da ih netko pronađe, zatvoreni u kalcificiranim sedimentima. Slučajno otkriće fosila u jami Malapa i slična nedavna otkrića podsjećaju nas da još ima mnogo toga što možemo otkriti o našoj evolucijskoj prošlosti”, stoji u studiji o kojoj izvještava CNN.