Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je danas misno slavlje na Dan sjećanja na žrtve Vukovara poručivši kako nas sjećanje na Vukovar može vratiti pravim vrijednostima, vjeri, obitelji i domovini, koje prema njemu čine srž osobnog i narodnog identiteta.

>> Opširnije

Damir Vidaković, maloljetni vukovarski branitelj, prisjetio se kako se uspio spasiti od toga da ga neprijatelj odvede u logor. "Vjerujem da je to bio ključni trenutak. Završio bih u logoru, 10 Vidakovića je branilo Lužac u Vukovaru i ne znam bi li me netko izvukao iz logora i bih li bio živ", rekao je.

"Trebao sam ići u proboj. Izgubio sam tatu, išao je tražiti čamac i nije ga našao. Razdvojili smo se, vratio sam se u bolnicu s mamom i bratom, automat sam bacio u kontejner i 18. studenog sam se sa svim ostalim civilima predao. Iako sam izgledao mlađe, gledao sam da se provučem kroz civile. Kada su nas vozili na Sajmište i odvajali, rekli su da svi preko 15 godina izađu iz kamiona, a samo da ostanu žene i djeca. Ja sam se digao, mama i njena prijateljica su rekle 'Damire, sjedni'. Ostao sam u kamionu, tu noć smo prespavali u vojarni, idući dan smo otišli u Veleprometovo skladište. Ja sam još uvijek imao kanadske cipele, nisam ih stigao skinuti i skrivao sam se među ljudima da me ne vide", kazao je.

Rat je Vidakovića zahvatio u prvom razredu srednje škole, ali - kako kaže - uvijek je učen da voli Hrvatsku te je i tako mlad uzeo pušku u ruke. "Kada je rat počeo, imao sam 15 godina, a 16 sam navršio 12. studenog. To je bio prvi razred srednje škole, pola sam izostao zbog barikada, nisam mogao ići u školu u Vinkovce", rekao je.

"Kada imaš 15 godina, ne možeš puno razmišljati, gledaš tatu, strica. Djed nas je učio da volimo Hrvatsku, on je bio u logoru, bio je domobran. Prešao je Slavoniju, bos je prepješačio čitavu Bosnu. Bio je u logoru u Omišu. On nas je uvijek učio da volimo Hrvatsku. Prvo su roditelji uzeli puške u ruke, a kasnije i mi", dodao je.

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) prisjetila se danas oko 300 stradalih vatrogasaca i svih ostalih koji su uz obavljanje redovnih dužnosti tijekom Domovinskog rata davali znakove uzbune, prevozili vodu i hranu za branitelje te su predstavljali treći stup obrane.

>> Opširnije

Vukovarski branitelj Nenad Mirković govorio je o godišnjici pada Vukovara i pitanju nestalih koje Hrvatska još traži.

>> Opširnije

Policajac koji je sudjelovao u obrani Vukovara Ante Đapić prisjetio se najtežih trenutaka na bojištu.

"Na kraju krajeva, ispalo je kako je ispalo, ali ono što je nas pokretalo sve ovo vrijeme je bila vjera i ljubav za ovu domovinu. Svi ljudi koji su bili s nama i oko nas, dali su nam to da vjerujemo i da možemo nositi se sa svim nevoljama koje su bile pred nama", rekao je.

Ljubav, kako je naglasio, "dijelite sa svakim koji je kraj vas, a ono što nas nosi danas, nosilo nas je i tada. Ovaj trenutak me vraća u vrijeme kada je Vukovar padao. Teške su to situacije i emocije o kojima razmišljate, ali sjetim se trenutka kada me prijatelj pitao je li vrijedilo. Da, vrijedilo je. Meni je vrijedio, ali jedini koji mogu reći je li vrijedilo su ljudi koji su ovdje", kazao je.

"Doselili smo se u Vukovar 1968. godine i tu smo živjeli do 1991. godine. Razlog zbog kojeg danas ovdje živimo su ljudi s kojima sam proživio sve što sam proživio. Kada se okrenem i gledam vas i sve mlade ljude, vjerujem da je vrijedilo i da danas vrijedi živjeti u Vukovaru", dodao je.

Zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić svake godine sudjeluje u obilježavanju Dana sjećanja u ovom mjestu. Za N1 ove godine kaže kako nitko ništa nije napravio da se zločinci dovedu pred sud pravde.

>> Opširnije

Nevjerojatna priča iz Vukovara 1991. godine govori o HOS-ovcima Zoranu i Mariju koji su skinuli s ramena školsku torbu i uzeli oružje te otišli braniti Vukovar. Imali su samo 17 godina, donosi HRT.

>> Opširnije

U spomen na hrvatske branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Vukovar godine 1991. vijence su podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila i zapalila svijeće državna i ostala izaslanstva koja su nazočna obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 33. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.

Vijence su podno spomen-obilježja položili i zapalili svijeće izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić te predsjednici Hrvatskoga sabora i vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković.

U ime 204. vukovarske brigade, koja je 1991. branila grad, vijenac je položilo i svijeću upalio njezini posljednji ratni zapovjednik Branko Borković.

Vijence je položilo i svijeće zapalilo i izaslanstvo Grada Vukovara na čelu s gradonačelnikom Ivanom Penavom i Vukovarsko-srijemske županije predvođeno zamjenikom župana s ovlastima župana Franjom Oreškovićem.

Za poginule i nestale u Domovinskom ratu molio je nadbiskup đakovački i osječki, mons. Đuro Hranić.

Prije nego što su položeni vijenci i zapaljene svijeće, sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prošli su u Koloni sjećanja od vukovarske Opće bolnice do Memorijalnoga groblja.

OVO je trebao biti potpuno drugačiji tekst.

>> Opširnije

Medicinska sestra Vlatka Crnojevac radila je u ratnoj bolnici u Vukovaru.

"Bilo je teško. Nastojali smo održati njegu i skrb za sve, imali smo i ranjenika s druge strane. Svima smo pružali isto, borili se za te živote i davali sve od sebe", ispričala je Crnojevac Tini Kosor Giljević.

"Bilo je doista teško i mračno, s puno žalosti i bola, ali pokušali smo to prevazići tako da svaki dan damo sve od sebe", govori.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a Dragan Čović ocijenio je kako su Hrvati u BiH osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu na današnji dan, 18. studenog 1991., kako bi se obranili od istih agresora koji su počinili masakr u Vukovaru i Škabrnji.

>> Opširnije

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Ivan Anušić izjavio je danas, hodajući u Koloni sjećanja, da je Vukovar na pravi način pokazao kako se Hrvatska bori za svoju neovisnost, pri čemu je podnio najveću žrtvu.

>> Opširnije

Vukovarka Vedrana Palić, koja je izgubila roditelje, kaže da joj se danas miješaju tuga i ogroman ponos. "Prekrasno je vidjeti cijelu Hrvatsku ovdje", rekla je Mateji Klišanin.

"Ponosna sam na sve hrvatske branitelje", kaže.

Potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je danas, hodajući u vukovarskoj Koloni sjećanja, kako moramo biti svjesni što se sve događalo u Vukovaru, dodavši da u Vukovaru vidi sve više mladih, što ga ohrabruje.

>> Opširnije

Vukovarska tragedija pamti teške priče, a jedna od njih je i priča Sandre Rapčak, koja je imala 2 mjeseca kada su u podrum njene kuće, gdje se skrivala s majkom, bakom, djedom i susjedom u Sotinu, došli četnici. "Ušli su u kuću te skinuli do gola djeda i susjeda pa ih vezali bodljikavom žicom za tenk i tako ih vukli kroz selo, a kasnije su ih odveli u logor u Begejce. Mamu, baku i mene su zarobili prvo u podrumu stare kuće gdje su uperili pušku u nas, a mamu su silovala dva vojnika", rekla je.

Nakon toga su njih tri bile u kućnom logoru u Negoslavcima, gdje se odvijalo ispitivanje mame i bake o njenom tati i stricu. "Drugi se dan ponovilo silovanje moje majke i nakon toga smo prevezeni u Srbiju. Otac je toga dana otišao na farmu Jakobovac, gdje su došli Srbi te su ga zarobili i pretukli s ostalim Hrvatima i odveli na Ovčaru", rekla je.

"Mi do danas ne znamo gdje su njegovi posmrtni ostaci", kazala je.

Traganje za istinom i posmrtnim ostacima svih žrtava Domovinskog rata ključni je prioritet, poručio je u Vukovaru kandidat za predsjednika države Dragan Primorac, koji prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

>> Opširnije

Velik obol obrani grada Vukovara dali su varaždinski policajci. Njih 185 u rujnu 1991. ojačalo je obrambene položaje u gradu i ostali su do kraja rata. Zdravko Šantek još traga za nestalim bratom.

>> Opširnije

Pavao Živković, otac nestalog vukovarskog branitelja, govori kako se njegova obitelj stavila na raspolaganje Hrvatskoj kako bi branili domovinu.

"Moji su sinovi taman odslužili vojsku i, koliko god smo ih supruga i ja željeli sačuvati jer smo se bojali za njihov život, oni su odlučili braniti Hrvatsku", rekao je.

Naglašava kako su ratni dani grozno izgledali za cijelu obitelj. Dodaje kako je to bio pakao na zemlji. "Nisam znao hoću li doživjeti sutrašnji dan. Ogromne količine granata su padale, avioni su raketirali Vuteks. To je bio užas", kaže.

Kraj rata je dočekao odvojen od sinova i, kako kaže, kada je pao Vukovar, bio je u nedoumici što raditi. Još uvijek ne zna što je s njegovim sinom Goranom, a pitanje je, smatra, kada će se to saznati. "Bio je ranjen 16. studenog, a 19. studenog Šljivančanin ih je pokupio iz bolnice i odveden je na Ovčaru", rekao je.

Među suborcima u Koloni je i posljednji zapovjednik obrane Vukovara i zapovjednik 204. brigade, koja je branila grad na Dunavu, Branko Borković, poznatiji kao Mladi Jastreb.

"Sretan sam i ponosan kada vidim koliko je mladih u ovoj koloni, kao i obitelji s djecom. To nam je vrlo bitno jer želimo da se priča o Vukovaru iz 1991. prenese na mlade naraštaje", rekao je Borković. Kazao je i kako s današnje točke gledišta ne bi promijenio ni jednu odluku koju je tada donio.

"Tada smo imali dostatno hrane i odjeće, ali nismo imali oružja. Danas imamo dosta oružja, ali, nažalost, nismo samodostatni u hrani i pitanje je bi li današnja Hrvatska iznijela jedan novi Vukovar", poručio je Borković.

Deseci tisuća ljudi iz cijele Hrvatske i dijaspore prolaze u Koloni sjećanja ulicama grada Vukovara kao spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je slomljena obrana toga grada u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Kolonu sjećanja predvode branitelji Vukovara s članovima obitelji zatočenih, nestalih, poginulih i umrlih branitelja te pripadnici policije koji su branili Vukovar 1991, a u njoj su i predsjednici sabora i vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić.

Ispred svih njih ulicama grada prolazi više od 2600 mladih odjevenih u bijele majice na kojima se nalaze imena žrtava agresije na Vukovar.

Po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, tijekom gotovo tromjesečne opsade grada i u prvim danima okupacije poginulo je i ubijeno najmanje 2717 branitelja i civila.

Pad Vukovara prije 33 godine za mnoge je hrvatske branitelje bio početak najgorih patnji u srpskim logorima. Ovo su priče nekih od njih, izvještava HRT.

>> Opširnije

Trideset i tri godine nakon nestanka obitelj Pančić i dalje traži odgovor na pitanje gdje je Jelena.

>> Opširnije

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava rekao je danas u povodu obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru da to što je na ulicama Vukovara veliki broj mladih ljudi pokazuje da je svijest o Vukovaru uspješno prenesena i na mlađe generacije.

>> Opširnije

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je danas na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru da je taj grad simbol hrvatske patnje i slobode te da zaslužuje svu ljubav hrvatskog naroda.

>> Opširnije

Predsjednik sabora Gordan Jandroković kaže kako je u Vukovaru primijetio puno mladih ljudi.

"Ovaj dan je jedan od onih datuma gdje je najjače identifikacija Hrvata s gradom Vukovarom", kaže on naglašavajući da se danas treba inzistirati na tome da se zauvijek sjećamo, da mladi naraštaji shvate što se događalo.

"Važno je da mladi razumiju da je Hrvatska teško došla do slobode. Bilo je ovdje puno nesreće, patnje i stradanja, moramo se prisjetiti svega i zahvaliti herojima koji su dali živote za hrvatsku slobodu. Vukovar zaslužuju svu ljubav hrvatskog naroda", kaže Jandroković.

"Dok traje sjećanje, trajat će i Hrvatska. U Vukovar dolazim svake godine nekoliko puta, jedan od razloga je Veleučilište na koje sam neizmjerno ponosan", rekao je predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac.

"Studeni je najtužniji mjesec u modernoj hrvatskoj povijesti. Prisjećamo se teških dana kad su ovdje počinjeni brojni zločini. Sjećamo se svih žrtava. To je otvoreno pitanje, neće biti zaboravljeno, mi i dalje tražimo nestale", poručio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek poručila je u ponedjeljak, na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Vukovara, da se s ponosom i zahvalnošću sjećamo onih koje smo izgubili u Domovinskom ratu, kako oni koji su došli danas u Vukovar i Škabrnju tako i svi u Hrvatskoj i svijetu.

"Danas smo tu svi s istim uspomenama, s osjećajima, mislima. S ponosom i ogromnom zahvalnošću sjećamo se, kao i oni koji su došli danas u Vukovar i Škabrnju, ali i svi Hrvati u Hrvatskoj i u svijetu danas nose tu uspomenu", izjavila je Obuljen Koržinek uoči početka programa obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar pod nazivom Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice.

Dodala je kako ovo nije trenutak za politiku, ovi trenuci moraju okupljati sve, bez obzira na razlike. Danas smo svi s istom mišlju i dubokom zahvalnošću i pijetetom, poručila je. 
 

Premijer Andrej Plenković poručio je da se obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje izražava poštovanje svima koji su položili živote za slobodnu Hrvatsku.

"Obilježavajući Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, izražavamo poštovanje svima koji su položili živote za slobodnu Hrvatsku. Trajno se skrbimo o hrvatskim braniteljima, branimo istinu o Domovinskom ratu i nastavljamo tragati za nestalima", napisao je Plenković na X-u.

Ministar obrane Ivan Anušić napisao je na X-u kako je današnji dan "snažan podsjetnik na veliku cijenu slobode hrvatskog naroda, plaćenu hrabrim životima, ali i na našu obvezu da slobodu koju su nam hrvatski branitelji omogućili čuvamo i u zajedništvu nastavimo graditi bolju budućnost za našu Domovinu".

"S dubokim poštovanjem poklonimo se herojima Vukovara i Škabrnje čija je žrtva utkana u temelje neovisnosti Republike Hrvatske. Neka im je vječna slava i hvala", rekao je Anušić.

Vukovar se u ponedjeljak prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti, kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.

Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.

Uz Vukovar i Škabrnja će 18. studenoga obilježiti 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

U Vukovaru je i ministar obrane Ivan Anušić, koji je poslao poruku o važnosti opremanja oružanih snaga. "Sada nas čeka ozbiljan zadatak, vratiti oružane snage na razinu na kojoj trebaju biti. Nastavit ćemo se opremati i modernizirati zajedno s našim saveznicima u NATO-u", kaže Anušić.

Turski dronovi Baryaktar u Hrvatsku stižu sljedeće godine, do lipnja, otkriva Anušić

Posljednji zapovjednik Vukovara Branko Borković, znan i kao Mladi Jastreb, komentirao je ovogodišnji Dan sjećanja. Svake godine dolazi u grad i potom ga preplave sjećanja.

>> Opširnije

Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u ponedjeljak ujutro lampione, a već brojni gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, kao i u prozorima obiteljskih kuća i stanova.

Tisuće upaljenih lampiona moguće je vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara u koji brojni domoljubi pristižu još od subote s obzirom na produženi vikend.

Na cestama od Vinkovaca do Vukovara velik je broj automobila i autobusa, a mnogi su se put Vukovara uputili pješice, trčeći ili na biciklima i motorima, posebice brojni članovi braniteljskih i stradalničkih udruga iz susjedne BiH.

Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, pod nazivom Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta, počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice Dr. Juraj Njavro. U programu će nastupiti Klapa Sveti Juraj HRM-a i glumac Darko Milas.

Ulicama grada Vukovara u 10:30 krenut će Križni put - Kolona sjećanja koju će predvoditi vukovarski branitelji zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja, na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.

Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje očekuje se u 12:30, gdje će biti odana počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstva. Molitvu za vukovarske žrtve Domovinskog predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

U 13 sati na groblju će biti služena misa za žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Za 17 sati planirana je svjetlosna Rijeka sjećanja, odnosno puštanje lampiona Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje. Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom Zvon za Vukovar u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18:11.

Po dostupnim podacima, na području Vukovara obnovljeno je gotovo 5400 kuća i 282 višestambene zgrade s oko 5300 stanova, za što je potrošeno nešto više od 245 milijuna eura. 

U odnosu na ratnu 1991., Vukovar je danas neprepoznatljiv grad, obnovljen, s modernom infrastrukturom, ali manjkom stanovništva. Prema popisu iz 2021., u tome gradu živi 23.175 stanovnika u odnosu na oko 47.000 prije Domovinskog rata. Mnogi smatraju kako je upitan i broj od 23.175 ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da je više stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na djecu do 14 godina.

Po podacima gradske uprave, krajem 2023. u Vukovaru su bile 6064 zaposlene osobe, što je za 160 osoba više nego godinu ranije. Problem su relativno niske plaće, kao i u cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je prosječna neto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 1193 eura. 

Međutim, i dobri dobri i loši pokazatelji ovih dana, u jesen 2024., uoči 33. godišnjice ratnog stradanja Vukovara, stavljaju se na stranu pred ogromnim poštovanjem koje zaslužuju građani Vukovara, među kojima nema onih koji u ratnom vihoru nisu izgubili nekog od članova obitelji.

Stoga su posljednja počivališta najmilijih, posebice Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata na kojem se pokapaju poginuli i umrli hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, od početka studenog među najposjećenijim mjestima u gradu na Dunavu. 

Vukovar se prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti, kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.

Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.

Više od 350 branitelja i civila na popisu zatočenih i nestalih 

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena više od 350 branitelja i civila, kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana.

No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok su na grad svakodnevno padale stotine projektila, uz tenkovske i zračne napade.

Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon čega su se Vukovarci napokon vratili svojim domovima koje je prvo trebalo obnoviti, u što se uključila država.