MINISTRICA znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je u Bakru najavila mogućnost limitiranja dosadašnjeg prava roditelja da višekratno opravdavaju djecu u školama za razdoblja do tri dana.

Razmatramo ograničenje roditeljske ispričnice na jednom godišnje ili jednom u polugodištu, što mora proći javnu raspravu, rekla je ministrica Divjak nakon regionalnog sastanka s ravnateljima osnovnih škola na temu provedbe projekta „Škola za život“.

"Previše je izostanaka"

"Imamo stvarno previše opravdanih izostanaka učenika, u osnovnoj školi dva tjedna prosječno po djetetu, a u srednjoj čak tri", istaknula je Divjak.

Izvijestila je da su svi nakladnici javili da su udžbenici isporučeni ili su na putu prema školama te da nema razloga da prvog dana škole udžbenici ne budu dostupni učenicima.

Upitana da komentira nastavak trenda smanjenja djece koja se upisuju u prve razrede osnovne škole, Divjak je istaknula da je dobra vijest da se taj trend usporava.

"Demografska revitalizacija je kompleksnija od obrazovne reforme, ali je jasno da na kvalitetu života utječe bitno i kvaliteta obrazovanja i budućnosti koju donosi djeci i roditeljima te tako osnažuje demografske mjere", kazala je.

Na pitanje o mogućnosti ukidanja ocjenjivanja u nižim razredima osnovne škole, kazala je da se to pitanje, uz javnu raspravu, treba regulirati promjenama zakona.

Zasad se mijenjalo pravilnike o ocjenjivanju, pri čemu je uvedeno kriterijsko ocjenjivanje vezano uz ishode učenja, pri čemu se učenicima daje mnogo više povratnih informacija i uči ih se kako učiti da postižu bolje ishode učenja, rekla je Divjak.  

Ponovila je da je 82 posto roditelja sve djece koja su bila u eksperimentalnom programu projekta "Škola za život" navelo da su vrlo zadovoljni što im je dijete sudjelovalo u tome, ocijenivši to dobrim znakom.

Kroz edukacije je prošlo 40.000 nastavnika i suradnika i oni su svoje stečene kompetencije ocijenili vrlo dobrima, kazala je.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.