Korona napravila golemu rupu u proračunu: "Država mora rezati gdje god može, a može"
KORONAKRIZA je, može se reći, izbrisala dosadašnje napore države u dovođenju u red javnih financija i bacila nas nekoliko godina unatrag. Pokazuju to podaci o proračunu u prvoj polovici ove godine koje je ovih dana objavilo Ministarstvo financija.
Prema tim podacima, naime, državna je blagajna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci uprihodovala ukupno nešto manje od 60,4 milijarde kuna. U istom lanjskom razdoblju u državni se proračun slilo više od 65 milijardi kuna, što znači da je država u prvih šest mjeseci 2020. godine ubrala oko 4,7 milijardi kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. Budući da je i hrvatska ekonomija, kao i ostala europska gospodarstva, na proljeće bila u lockdownu, pad proračunskih prihoda i nije tako velik kako bi se to očekivalo.
U prvom polugodištu 2020. država na subvencije potrošila više nego u cijeloj 2019. godini
Ono što, međutim, brine je velik rast troškova. Naime, država je u prvom ovogodišnjem polugodištu potrošila ukupno gotovo 77,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi lani u istom razdoblju bili desetak milijardi kuna manji. Drugim riječima, u pokušajima da održi ekonomiju i financije građana iznad vode, država je u prvih šest mjeseci ove godine potrošila otprilike 10 milijardi kuna više nego u istom lanjskom razdoblju.
Velik rast u odnosu na prošlu godinu imaju subvencije: na njih je država u prvih šest mjeseci ove godine potrošila čak 9,37 milijardi kuna, što je više nego u cijeloj prošloj godini, kada je za državne potpore, prema podacima Ministarstva financija, utrošeno manje od 7,2 milijarde kuna. Da je država već prešla na svojevrsni "koronaproračun", govori i podatak da su naknade nezaposlenima u prvom ovogodišnjem polugodištu dosegle iznos od 633 milijuna kuna, što su gotovo tri četvrtine cjelokupnog lanjskog iznosa za nezaposlene, kao i da rastu transferi kućanstvima. U ovoj su godini znatno porasli i transferi iz državne blagajne Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO): dok su lani tijekom cijele godine iznosili 2,6 milijardi kuna, samo u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli su 1,7 milijardi kuna, ili dvije trećine cjelokupnog lanjskog iznosa.
Podbacili prihodi od PDV-a, trošarina i doprinosa
S druge strane, na prihodovnoj strani proračuna vidljiv je podbačaj kod prikupljanja najvažnijih poreza. Tako je država od najvažnijeg poreza, PDV-a, u prvih šest mjeseci ove godine ubrala samo oko 20,5 milijardi kuna. Podbacili su i prihodi od trošarina, kao i od doprinosa, a što reflektira ponajprije lošu situaciju na tržištu rada.
Kada se podvuče crta, proizlazi da je država prvu polovicu ove godine zaključila s debelim minusom od čak 16,73 milijarde kuna. To su razine proračunskog deficita za kakve smo se nadali da pripadaju prošlosti.
"Takvi podaci o proračunu nisu iznenađenje. Naprotiv, očekivali smo ih, budući da je cijelo drugo tromjesečje bilo jako teško. Za hrvatski su proračun najvažniji drugi i treći kvartal, u kojima se ostvaruje najveći dio turističkog prometa", prokomentirala je za Index makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.
Zrinka Živković Matijević
I ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako podaci o proračunu u prvom ovogodišnjem polugodištu nisu iznenađenje. Prihodi proračuna, ističe, nešto su slabiji od očekivanja države, dok su rashodi, zbog suzbijanja posljedica krize izazvane koronavirusom, porasli.
Za proračun je posebno kritična bila karantena
"Za proračun je posebno teško razdoblje bilo vrijeme lockdowna, kada gotovo da i nije bilo ekonomske aktivnosti", ocjenjuje Novotny za Index.
U takvoj situaciji sve su oči uprte u turističku sezonu koja je, na kraju, bolja od očekivanja. Unatoč tome, naši sugovornici upozoravaju kako bi sezona mogla imati samo ograničen utjecaj na proračun, a svakako manji nego ranijih godina. Naime, upozorava Živković Matijević, potrošnja i turista i domaćih građana u kriznim je uvjetima, u pravilu, znatno manja, čime se smanjuju i porezni prihodi, pa od potrošnje turista u ovoj godini zapravo i ne treba očekivati čuda.
"Mi i dalje zbrajamo dolaske i noćenja, a nitko ne zna kakvi su financijski pokazatelji"
"Bez obzira na to što je turistička sezona na kraju ipak puno bolja od očekivanja, mi i dalje samo zbrajamo dolaske i noćenja turista, a nitko zapravo ne zna kakvi su stvarni financijski pokazatelji. Osobno smatram da financijski pokazatelji neće biti tako dobri kao oni fizički jer su ljudi kod potrošnje sada jako oprezni. Zato mislim da će cijela ova godina u segmentu fiskalne politike imati negativan predznak", poručuje Živković Matijević.
Potrošnja turista neće spasiti proračun
"Proračunski prihodi će u nastavku godine, zbog potrošnje turista, porasti, ali teško da će to biti dovoljno za pokrivanje proračunskog deficita. Vlada će se morati zadužiti barem za 20 milijardi kuna", napominje Novotny.
Damir Novotny
Inače, prognoze Živković Matijević pokazuju da bi ukupan proračunski manjak u Hrvatskoj u ovoj godini mogao doseći 7,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno preko 26 milijardi kuna. Usporedno s rastom proračunskog deficita rast će i javni dug, kojim će se krpati proračunska rupa, pa bismo kraj godine mogli dočekati s dugom države većim od 320 milijardi kuna, ili 87,1 posto BDP-a. U cijeloj toj priči, ističe naša sugovornica, jedina je dobra stvar što se Hrvatska još uvijek može razmjerno povoljno zadužiti na financijskim tržištima.
I sljedeća će godina, smatra Živković Matijević, biti izazovna za hrvatsku proračunsku politiku. Puno će toga, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ali i ne samo o njoj.
Izazovne godine za hrvatski proračun
"I druge države imaju velik rast proračunskog deficita i javnoga duga. No naša je specifičnost visoka razina javnoga duga kada se uspoređujemo s ostalim novim članicama EU, kao i nepovoljnija struktura gospodarstva, koje je jako ovisno o turizmu i o potrošnji", upozorava Živković Matijević.
I naša sugovornica, doduše, u 2021. godini očekuje oporavak, ali smatra da će se on sporije odraziti na javne financije nego što bismo željeli. Prognozira da će Hrvatska u sljedećoj godini imati proračunski manjak od oko tri posto BDP-a, ili 11,6 milijardi kuna, dok bi javni dug trebao nastaviti rasti na 324 milijarde kuna, no s obzirom na očekivani gospodarski rast, njegov bi se udio u BDP-u ipak trebao smanjiti na 83,6 posto.
Novotny, pak, upozorava da se država lako može zadužiti, ali da dugove treba i vraćati. Stoga vladi preporučuje da dio potrebnog novca za pokrivanje proračunske rupe namakne prihodima od privatizacije državne imovine, kao i da reže rashode.
"Država bi morala srezati rashode gdje god to može, a može gotovo svugdje. Alternativa je velik rast javnoga duga, i to u uvjetima kada je dug države već prevelik", zaključuje Novotny.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati