Foto: Hina

MINISTAR financija Zdravko Marić danas  je najavio da će se u rebalansu proračuna za ovu godinu, unutar zadanih limita povećati sredstva za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i to s 20 na 100 milijuna kuna.

"Napravit ćemo sličnu stvar kao i lani, ići ćemo s prijedlogom kratkog rebalansa za ovu godinu kako bismo konstatirali da se prihodi zaista dobro ostvaruju, a rashodi ne probijaju svoje limite i unutar tih rashoda, s postojećim limitima, naći ćemo određena sredstva kako bismo pojačali stavku koja se tiče sredstava s kojima raspolaže Državno povjerenstvo za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda. One su proteklih nekoliko godina na razini 20 milijuna kuna, a mi ćemo ta sredstva povećati na 100 milijuna kuna", rekao je Marić u Banskim dvorima nakon sastanka posvećenog sanaciji šteta od poplava u Zadarskoj županiji.

Rebalansom se ne dozvoljava probijanje rashodovne strane proračuna

Dodao je da se rebalans ovogodišnjeg proračuna radi paralelno s izradom prijedloga proračuna za iduću godinu te da će detalji biti poznati sljedećih dana i tjedana. Naglasio je pritom da se rebalansom ne dozvoljava probijanje rashodne strane proračuna, već će limiti ostati ispoštovani, unutar njih će doći do preraspodjele, a višak prihoda ići će u smanjivanje deficita, odnosno duga.
"I ove godine, kao i prošle, očekujemo značajno bolji fiskalni rezultat, odnosno puno niži deficit od originalno planiranog", kaže ministar financija. Deficit najniži zadnjih deset godina, Hrvatska u gornjem EU domu Upitan za komentar podataka EUROSTAT-a prema kojima je deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio 3,15 milijardi kuna, što čini 0,9 posto BDP-a, dok je javni dug pao na 82,9 posto BDP-a, Marić ističe da je to najniža razina deficita u zadnjih deset godina.

"Objavljeno potvrđuje da je Hrvatska u gornjoj, boljoj polovici zemalja EU po tim pokazateljima", ustvrdio je. Dodaje da je u izvješću konstatirano kako Hrvatska ima jedan od najnižih deficita među zemljama EU, a posebno ga raduje da je Hrvatska prošle godine ostvarila "dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u od prosjeka EU".

"To je sigurno nešto na što svi skupa trebamo biti ponosi i zadovoljni. To je ono to smo zacrtali u svim našim strateškim dokumentima: da želimo vidjeti javni dug na zaista stabilnoj i dosta jakoj uzlaznoj putanji, jer je on proteklih godina iz različitih razloga, a poglavito recesije, polučio u nekim godina čak i eksponencijalnu stopu rasta", rekao je Marić.

Ističe da je taj trend preokrenut već u prvoj godini Vladina mandata, odnosno da je udio javnog duga u BDP-u smanjen za oko 2,5 postotnih bodova.