PRVI put u 20 godina tečaj između eura i američkog dolara gotovo je isti.

>> Dolar drastično ojačao prema kuni

Euro se danas ujutro kretao oko 1.007 dolara, što je pad od gotovo 15% od početka godine. Razlozi? Strahovi potaknuti visokom inflacijom i neizvjesnošću opskrbe energijom uzrokovanom ruskom invazijom na Ukrajinu, piše CNN Business.

Europska unija, koja je prije rata otprilike 40% svog plina dobivala ruskim plinovodima, pokušava smanjiti ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Istovremeno, Rusija je smanjila opskrbu plinom nekim zemljama Europske unije i nedavno je smanjila protok plinovoda Sjeverni tok prema Njemačkoj za 60%.

Energetska kriza dolazi usporedo s gospodarskim usporavanjem, što dovodi u pitanje može li Europska središnja banka adekvatno pooštriti politiku kako bi smanjila inflaciju. ECB je najavio da će ovog mjeseca povisiti kamatne stope prvi put od 2011., budući da stopa inflacije u eurozoni iznosi 8.6 posto.

>> Euro na najnižim razinama u posljednjih 20 godina

Raste pritisak na euro

Niz agresivnih povećanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka, uključujući Fed, zajedno s usporavanjem gospodarskog rasta nastavit će pritisak na euro dok će ulagače usmjeravati prema američkom dolaru kao sigurnom utočištu, kažu analitičari.

"Situacija bi mogla postati još ekstremnija ako Europa i SAD uđu u recesiju", upozorio je analitičar George Saravelos. "To je dobra vijest za Amerikance koji planiraju posjetiti Europu ovog ljeta, ali bi mogla biti loša vijest za globalnu ekonomsku stabilnost", dodao je.

Kuna ojačala prema euru za 0.05 posto

Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0.05 posto. Od drugih važnijih inozemnih valuta, kuna je ojačala i u odnosu na švicarski franak, za 0.33 posto, na 7.577517 kuna po srednjem tečaju.

Istovremeno, kuna je izgubila na vrijednosti u odnosu na britansku funtu za 0.06 posto te američki dolar za 0.11 posto.

Zašto raste dolar?

Dolarov indeks porastao je za više od 1 posto drugi tjedan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje agresivnom povećanju kamatnih stopa američke središnje banke. Prošloga je tjedna objavljen zapisnik s lipanjske sjednice Feda, na kojoj su kamate povećane za 0.75 postotnih bodova.

Zapisnik je pokazao da se čelnici središnje banke slažu da bi na sjednici u srpnju trebalo dodatno povećati ključne kamate za 0.50 ili 0.75 postotnih bodova, s obzirom na to da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, iznad 8.5 posto.

Na tržištu novca sada se procjenjuje da će ključna kamata u ožujku sljedeće godine dosegnuti vrhunac od 3.44 posto, dok se nedavno procjenjivalo da bi do svibnja mogla dosegnuti 4 posto. Trenutno se kreće na 1.58 posto.

"Zamah dolara je snažan"

Euro je, pak, oslabio jer gospodarstvu eurozone zbog energetske krize prijeti recesija.

Unatoč tome, Europska središnja banka (ECB) morat će povećati ključne kamate jer se inflacija u tom bloku kreće na rekordnim razinama od 8.6 posto. Nakon što u srpnju ECB poveća kamate za 0.25 postotnih bodova, u rujnu se može očekivati i veće povećanje kamata, kazao je prošloga tjedna Ignazio Visco, član upravnog vijeća ECB-a.

Unatoč skorašnjem zaoštravanju monetarne politike, ECB će zaostajati za tempom povećanja kamata u SAD-u, stoga se može očekivati i dalje jačanje dolara pa bi uskoro jedan euro mogao iznositi jedan dolar.

"Zamah dolara je snažan. Šanse da tečaj dolara dosegne paritet s eurom nisu zanemarive sljedećih dana", kaže Francesco Pesole, strateg u ING Banku.

Prošloga je tjedna, drugoga zaredom, američka valuta ojačala i u odnosu na britansku, za gotovo 1 posto, što je posljedica političkog kaosa nakon što je nekoliko ministara podnijelo ostavku u vladi, dok je premijer Boris Johnson najavio ostavku, ali ne odmah, kako to traže brojni dužnosnici njegove Konzervativne stranke. Od početka godine dolar je prema košarici valuta na dobitku više od 11 posto.