Foto: Hina, 123rf, Index

NACIONALNA rasprava o nacrtu Europskog stupa socijalnih prava održana je danas u Kući Europe kako bi se prikupila mišljenja sudionika o ključnim pitanjima od značaja za razvoj relevantnih nacionalnih politika na području tržišta rada, obrazovanja, socijalne zaštite i suzbijanja siromaštva.

Europski stup socijalnih prava ključna je inicijativa Europske komisije koja treba odgovoriti na probleme rastućeg siromaštva, nezaposlenosti i društvenih nedjednakosti širom EU-a, istaknuto je na skupu.

Cilj nacrta Europskog stupa socijalnih prava

Cilj je dopuniti prava navođenjem niza temeljnih načela koja bi trebala postati zajednička državama članicama u njihovu pristupu pitanjima zapošljavanja i socijalnoj politici, s posebnim naglaskom na problematiku s kojom se suočava europodručje. Europski stup trebao bi postati referentni okvir za procjenu uspješnosti na području rada i socijalne politike država članica, te za pokretanje reformi na nacionalnoj razini.

Svrha je rješavanje ključnih pitanja pri uspostavi povezanije i pravednije ekonomske i monetarne unije, kao što su potreba za poboljšavanjem konkurentnosti, veća uključenost u tržište rada, razvoj dostatnih minimuma socijalne zaštite, iskorištavanje ljudskih potencijala, osiguravanje održivosti javnih financija i povećavanje sposobnosti prilagodbe gospodarskih struktura i njihove otpornosti na poremećaje, rečeno je u raspravi.

Ekonomski razvoj treba vezati uz socijalni kako bi se opravdao projekt EU-a

Stalni predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je da se EU mora prilagoditi novim okolnostima u svijetu rada, globalno i u Europi, kako bi zadržala konkuretnost i stečena prava. Tri najbitnija područja su pristup radu - jednake šanse, mogućnost socijalne zaštite i tržište rada, budući da se u budućnosti želi stvoriti jedinstveno europsko tržište rada.

Ana Miličević Pezelj (SSSH) smatra da je ekonomska kriza prouzročila zanemarivanje socijalnog aspekta čime je onemogućen ekonomski rast u eurozoni. Kada su u vrijeme depresije zbog fiskalne konsolidacije uvedne stroge mjere štednje i smanjena radnička prava i njihova kupovna moć, pokrenuta je spirala prema dolje i to treba mijenjati, naglasila je.

Neke analize i izvješće MMF-a pokazali su katastrofalne posljedice mjera štednje, što pokazuje da ekonomski razvoj moramo vezati uz socijalni kako bi se opravdao projekt EU-a. U protivnom događa se Brexit, a različite populističke stranke dobivaju izbore ili jačaju u pojedinim zemljama, upozorila je Miličević Pezelj.

Marina Škrabalo iz GONG-a založila se za pravedan, uključiv i održiv socijalni razvoj, budući je ekonomska kriza napravila ogromne razlike u kvaliteti života, povećala nesigurnost građana širom EU-a, a društvene nejednakosti povećala za 30 posto, pa se više ne može govoriti da je ekonomski rast alfa i omega, te da će nas spasiti od siromaštva.

Nacionalnu raspravu organizirao je Europski gospodarsko socijalni odbor, savjetodavna institucija EU-a.