PREMIJERKA Finske Sanna Marin izjavila je da će njezina zemlja odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u u roku od nekoliko tjedana. Finska je objavila i izvješće o promjenama u sigurnosnom okruženju.

Na zajedničkoj presici sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson Marin je izjavila da ne vidi razlog za odgađanje odluke. Njezini komentari poklopili su se s izvješćem finskom parlamentu u kojem se navodi da bi članstvo u bloku moglo rezultirati "povećanim napetostima na granici između Finske i Rusije", piše BBC.

Posljednjih tjedana Moskva je upozorila Finsku i Švedsku u vezi s pridruživanjem NATO savezu. Te dvije skandinavske države su vojno nesvrstane, ali ruska invazija na Ukrajinu potaknula je sve veću potporu javnosti da postanu članice zapadnog obrambenog saveza.

Andersson je rekla novinarima da se i kod njih odvija ista, "vrlo ozbiljna analiza" kao u Finskoj i ne vidi je smisla odgađati.

Finski ministar: Rat nas je prisilio na reviziju obrambene politike

Švedski list Svenska Dagbladet izvijestio je da švedska premijerka Andersson namjerava podnijeti zahtjev za članstvo na vrijeme za summit NATO-a krajem lipnja. Finska dijeli granicu od 1340 km s Rusijom, a glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov naglasio je da bi Moskva morala "rebalansirati situaciju" vlastitim mjerama ako se pokušaj NATO-a nastavi.

"Neću davati nikakav raspored kada ćemo donijeti svoje odluke, ali mislim da će se to dogoditi dosta brzo", rekla je Marin. Istaknula je da članstvo u NATO-u Finskoj nudi sigurnosno jamstvo članka pet, pri čemu se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Dok su se premijerke dviju zemalja sastale u Stockholmu, u Helsinkiju je pokrenut sigurnosni pregled Finske. Ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je da je rat promijenio sigurnosno okruženje u Europi i prisilio na reviziju finske obrambene politike.

Kako piše BBC, ruska invazija na Ukrajinu transformira europsku sigurnost pa je NATO savez donio novu svrhu i sada bi potencijalno mogao dobiti nove članove. No ruski su glasnogovornici u više navrata rekli da će se svako proširenje NATO-a smatrati "provokacijom" i upozorili da će biti "posljedica".

Finsko državno izvješće o promjenama u sigurnosnom okruženju

U državnom izvješću Finske o promjenama u sigurnosnom okruženju upozorava se da bi se "vojna sila mogla koristiti isključivo protiv Finske" te da je sigurnosna situacija u Europi i Finskoj ozbiljnija i teže predvidljiva nego u bilo kojem trenutku nakon Hladnog rata.

Napomenuto je da bi, u slučaju da se Finska pridruži NATO-u, bila prisiljena na obranu potrošiti do 1.5 posto više svog proračuna na obranu. No dodaje se da bi članstvo u savezu zemlji ponudilo veći za obranu. Finska je već najavila povećanje obrambenog proračuna za 40 posto do 2026. godine.

Finska vlada je naglasila da izvješće "ne uključuje nikakve zaključke niti predstavlja nove smjernice sigurnosne politike" i rekla da se nikakve odluke neće donositi prije nego što parlament raspravi svoje nalaze. Marin je novinarima kazala da će "sva zastupnička skupina, vlada, ali i predsjednica, imati mogućnost donijeti odluke u narednim tjednima".

Ministar obrane Antti Kaikkonen rekao je da je vojna situacija i dalje mirna, ali je upozorio da vojska mora biti spremna za moguće promjene. Premijerka je ranije upozorila da Finska mora biti spremna za ruski napad tijekom bilo kakvog potencijalnog procesa procjene NATO-a.

Skočila potpora finske javnosti za članstvo u NATO-u 

Bilo je izvještaja da je Moskva počela premještati vojnu opremu prema rusko-finskoj granici, iako su američki dužnosnici rekli da nisu vidjeli ništa što bi to potvrdilo. Finska je zadržala politiku vojne neutralnosti osmišljenu da izbjegne sukob s Rusijom otkako je NATO formiran 1949.

Godine 1939. Finska se borila protiv invazije Sovjetskog Saveza u onome što je postalo poznato kao Zimski rat, ali je na kraju ustupila većinu svojih istočnih pokrajina Karelija.Vladajuća Socijaldemokratska stranka gospođe Marin tradicionalno podržava politiku nesvrstanosti i ponovila ju je još u ožujku.

No nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je potpora javnosti za pridruživanje NATO-u porasla s 28 posto u veljači na 62 posto prošli mjesec.

Finska zadržava veliku stalnu vojsku od oko 21.500 vojnika i ima kapacitet pozvati preko 200.000 pričuvnika u slučaju rata, piše BBC.