PROŠLO je godinu dana od potresa koji je Zagreb pogodio 22. ožujka 2020. i do danas ostavio polurazrušen centar, Čučerje i Markuševec. To nedjeljno jutro u 6:24 stanovnike Zagreba probudio je potres jačine 5.5 prema Richteru. U 7:01 uslijedio je još jedan, od 5 stupnjeva po Richteru, dok je u prvih 24 sata nakon prvog potresa zabilježeno još 57 dodatnih potresa. Jedna djevojčica izgubila je život, dok je preko 30 ljudi ozlijeđeno, a Hrvatsku su posebno potresle fotografije snimljene ispred zagrebačkog rodilišta u Petrovoj na kojima su bile rodilje s bebama u tankim spavaćicama, dok je, podsjetimo, tog jutra nakon potresa počeo padati i snijeg.

>>Žene koje bi trebale sad roditi, u autima su pred Petrovom

Zagrebački potres uzrokovao je brojnu materijalnu štetu, koja se procjenjuje na 86 milijardi kuna, preko 6000 zgrada u Zagrebu ima crvenu i žutu naljepnicu, što znači da su neupotrebljive ili privremeno neupotrebljive, a prema neslužbenim informacijama udruge građana SOS Zagreb, 20.000 ljudi napustilo je centar, koji je uz Markuševec i Čučerje pretrpio najveća oštećenja.

Sve je dodatno uzdrmao potres na Baniji

Do danas nije učinjeno ništa ili gotovo ništa da bi se ona sanirala. Petrinjski je potres 29. prosinca 2020. dodatno uzdrmao već oštećene građevine u Zagrebu, a obnova nije krenula ni nakon godinu dana. Tek se kod pojedinih zgrada mogu vidjeti skele, no nije riječ o planiranoj obnovi iza koje stoje Grad ili država, nego su to učinili stanari tih zgrada koji su imali određena sredstva na računu zgrade, što im je omogućilo podizanje kredita. Oni koji nisu imali novca na računu zgrade, nisu se mogli upustiti u obnovu.

Na Zakon o obnovi čekalo se šest mjeseci i donesen je u rujnu, no do danas nije krenula niti jedna obnova višestambene zgrade, obiteljske kuće i javne ustanove temeljena na Zakonu o obnovi. Konkretan primjer je zgrada na uglu Đorđićeve i Petrinjske, koja je postala simbol potresa. Iako je puno puta prijavljena građevinskoj inspekciji, do danas se ništa nije dogodilo.

Zgrada je u toliko lošem stanju da samo što se nije raspala. U blizini te zgrade nalazi se dječji vrtić koji pohađa dvjestotinjak djece koja svakodnevno prolaze ulicom na putu do njega. Iako je dio te polurazrušene zgrade ograđen, još uvijek prijeti velika opasnost. Naime, u slučaju da se zgrada uruši, ograda koja je postavljena nije dovoljna da spriječi da komadi građevine ne padnu i na prostor koji nije ograđen, prvenstveno na dio koji se nalazi u Petrinjskoj ulici. Istovremeno ta ograda onemogućuje odvijanje prometa jer se više ne može skretati automobilima iz Petrinjske u Đorđićevu, kao što je to bilo moguće do potresa.

Kako se financira obnova

Prema Zakonu o obnovi, sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari, isplaćuju se na način da Republika Hrvatska sudjeluje sa 60 posto sredstava, Grad Zagreb u visini od po 20 posto u svojim proračunima za nekretnine, dok vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina sudjeluju s iznosom u visini od po 20 posto. Mnoge zgrade, kako smo već naveli, nemaju ni taj novac, a prema Zakonu bi morale ići u konstrukcijsku obnovu.

Brojni Zagrepčani u Facebook grupi Potres u Zagrebu - Svi mi u centru, koju je pokrenula Vesna Blašković, pišu o problemima na koje nailaze prilikom pokušaja da obnove svoje zgrade. Najveći problemi s kojima se susreću je da im se ne javljaju referenti u Gradsko-stambeno komunalnom gospodarstvu te ostalim tvrtkama koje vode poslove upravljanja zgradama pa ne mogu ništa pokrenuti, dok onima koji su se upustili u hitne intervencije, poput uklanjanja dimnjaka i saniranja zabatnih zidova koji su najviše stradali u potresu, novac još nije vraćen, iako je trebao biti.

Kordić: Ministar Horvat je rekao da svi s crvenim i žutim naljepnicama moraju u obnovu

Ministar gospodarstva Darko Horvat nekidan je pripadnicima udruge SOS Zagreb izjavio kako je obveza zgrada koje su označene crvenom i žutom naljepnicom postupiti po Zakonu o obnovi te da moraju krenuti u obnovu, za što, kako je rekao Igor Kordić iz udruge, 6000 žutih i crvenih zgrada te obiteljskih kuća nema alternative - u obnovu se mora krenuti.

Kazao je kako je trenutačno podneseno tek 185 zahtjeva za organiziranu obnovu, što jasno govori o tome koliko je proces kompliciran, a suvlasnici mahom nisu ni svjesni da ih je naljepnica obvezala na obnovu.

Budući da se u Zagrebu ništa nije obnovilo, osnovana je udruga građana SOS Zagreb, kojoj je cilj brza, kvalitetna i, kako navode, poštena obnova Zagreba. Index je razgovarao s predsjednicom udruge Nevenom Rendeli Vejzović, koja je udrugu osnovala zajedno s prijateljima i poznanicima koji žele vratiti fokus na obnovu Zagreba, a već su u nepuna dva mjeseca kako postoje održali sastanke s ministrom gospodarstva Darkom Horvatom i s predsjednikom Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem te doznali neke stvari o kojima redovito informiraju javnost, što istupima u medijima, što preko svoje Facebook stranice.

Nevena Rendeli: Nijedan zahtjev za obnovu još uvijek nije riješen

Vesna Blašković potpredsjednica je udruge SOS Zagreb, koja je na Facebooku odmah nakon zagrebačkog potresa pokrenula grupu Potres u Zagrebu - Svi mi u centru, pa tako već godinu dana neumorno odgovara, moderira, pruža utjehu i dijeli rješenja svima koji su pogođeni potresom u Zagrebu.

"U kontaktu sam bila s Vesnom otpočetka, ali iskreno, nakon proljetnog zagrebačkog potresa mislila sam da je nemoguće da se grad ne obnovi kako treba. Bila sam naivna i kad se dogodio petrinjski potres s posljedicama i u Zagrebu, shvatila sam da je prošlo gotovo deset mjeseci a da nitko nije mrdnuo prstom. Osjetila sam nevjerojatnu nemoć gledajući koliko je centrom grada nesigurno prolaziti, koliko dugo su ljudi već izvan svojih domova, a njihove ruševine stoje netaknute zbog inertnosti vlasti. Sa skupinom prijatelja i poznanika koji su se osjećali isto odlučili smo se pokrenuti mi kad već to nisu učinili država i Grad i osnovali smo građansku udrugu SOS Zagreb", ispričala je Nevena Rendeli za Index.

Navodi kako su se šest mjeseci čekali Zakon o obnovi i osnivanje Fonda, a onda se opet šest mjeseci prikupljalo papire te je danas, godinu dana nakon potresa, došlo do toga da se nijedan zahtjev za obnovu još uvijek nije riješio.

Navodi kako udruga želi hitno plan obnove, manje birokracije, jasne rokove, preuzimanje odgovornosti i više sigurnosti.

>>Ovako izgleda "istinska europska metropola" kakvu je Bandić ostavio Zagrepčanima

Ovo su najveći problemi Zagrepčana čiji su domovi oštećeni u potresu

Osvrnula se na najveće probleme s kojima se Zagrepčani čiji su stanovi i kuće oštećeni u potresu suočavaju.

"Najveći problem je što građani Zagreba još uvijek ne shvaćaju u potpunosti kompliciranost prijave za obnovu, tko ima pravo na subvencioniranje, zašto zeleni koji možda nisu statički oštećeni u ova dva potresa, ali to ne znači da su te zgrade i kuće u dobrom stanju nemaju pravo na subvencioniranje. Kad napokon to svladaju, a vjerujte mi i nama je trebalo nekoliko mjeseci proučavanja zakona, pa mogu misliti kako je starijima koji su većina u centru Zagreba, suočavaju se s ogromnom birokracijom, zatim nerazumijevanjem nekih suvlasnika kojima ili nije u interesu obnova njihove zgrade ili financijski ne mogu u tome sudjelovati i tako koče ostale.

Kad napokon predaju zahtjeve za obnovu, a takvih je trenutno oko tisuću u Zagrebu, mjesecima ne dobivaju odgovor jesu li njihovi zahtjevi potpuni i kad će biti riješeni. Veliki problem su i financije, mnogo se pogrešnih informacija pojavljivalo u javnosti, poput onih da će svi građani Hrvatske obnavljati privatne stanove bogatih stanovnika centra, što je potpuno suludo. Ljudi ne razumiju da često građani nisu mogli, iako su to željeli, održavati svoje zgrade onako kako su htjeli zbog strogih i često preskupih uvjeta konzervatora, a prema Zakonu o obnovi država sudjeluje sa 60%, grad s 20% u obnovi konstrukcijskih i statičkih oštećenja crvenih i žutih zgrada, a s 20% sami suvlasnici. No kad se tome na kraju pribroje svi ostali radovi poput fasade i drugih nekonstrukcijskih oštećenja, tih 20% ispada nekoliko puta više od tih subvencioniranih 80%. Dobar je primjer jedne zgrade u centru koja je dobila procjenu od dva milijuna kuna za konstrukcijsku obnovu, a za fasadu od pet milijuna kuna", kazala je Rendeli.

"Ljudi još nisu dobili ni 12.000 kuna za hitnu sanaciju"

Nedavno su članovi udruge održali sastanak s predsjednikom Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem i posebnim savjetnikom ministra prostornoga uređenja Vanjom Ovčarom, ali im, kaže, još uvijek nisu ponudili jasne rokove kad će prvi zahtjevi za obnovu biti riješeni.

"I sami su svjesni da je prošlo previše vremena i da se stvari moraju ubrzati kao i da građane treba motivirati na prijavu. Tisuću zahtjeva je još uvijek premalo ako se uzme u obzir to da žutih i zelenih ima oko 6000 u Zagrebu. Očito negdje nešto ne funkcionira, a mi iz udruge mislimo da je proces još uvijek prekompliciran", kazala je Rendeli.

Dosta ljudi s kojima smo razgovarali još uvijek nisu dobili ni onih 12.000 kuna za hitne sanacije, a isto nam je potvrdila i Rendeli.

"Većina još nije dobila ni povrat za hitne sanacije, a kamoli krenula s obnovom. Sve je to potpuno obeshrabrujuće i nemotivirajuće i frustrirajuće jer godinu dana nakon potresa, šest mjeseci nakon donošenja Zakona, nijedna obnova javne ni privatne zgrade ili kuće nije ni započela, a kamoli dovršena. Neki zahtjevi predani su još u 11. mjesecu prošle godine i već četiri mjeseca nalaze se u Ministarstvu, a do Fonda još nisu ni stigli. To je poražavajuće", kazala nam je.

Rok za novac iz europskog fonda teče i ako ga ne potrošimo, moramo ga vratiti

Upozorila je i na to da nam vrijeme i novac europskih fondova istječu.

"Novac bi se mogao povući iz Fonda solidarnosti, ali nitko još uvijek taj projekt nije ni prijavio. Tko može, neka krene sam pa se naknadno može nadati pomoći države i Grada. Onaj tko ne može, baš i nema izbora. No voljela bih apelirati i na suvlasnike koji su također neodlučni jer im se obnova čini preskupa i nemoguća, neka se prijave i neka podnesu zahtjeve. Moramo biti svjesni da ako Zagreb pogodi potres magnitude 6.5 po Richteru, na koliko je naš grad procijenjen, pola Zagreba neće više biti", kazala je Rendeli.

Naime, krajem studenog 2020. stigla je vijest da je Europski parlament odobrio 683.7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za saniranje posljedica potresa u Zagrebu. Predujam u iznosu od 88.9 milijuna eura, najviši ikada iz Europskog fonda solidarnosti, već je isplaćen u kolovozu. Postoji striktni rok u kojem novac treba potrošiti - u roku 18 mjeseci od trenutka finalne isplate koja je bila 17. prosinca 2020. godine, što znači da taj rok za Zagreb istječe u lipnju 2022. godine. Ako se novac u tom roku ne potroši, on se mora vratiti.

Na Fond za obnovu Zagreba pak nije došao niti jedan zahtjev za obnovu kuće ili zgrade u Zagrebu, dok je u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine došao 841 zahtjev, ali oni nisu poslali nijedno rješenje na Fond pa on ne može ništa poduzeti. Zatraženi iznos za taj 841 zahtjev je gotovo 35 milijuna kuna, kako doznajemo iz dobro upućenog izvora.

Daleko se bolje odradilo u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je predano već 4000 zahtjeva za obnovu

Primjera radi, u Sisačko-moslavačkoj županiji je predano već više od 4000 zahtjeva za obnovu i sve je puno bolje odrađeno nego u Zagrebu, kazao nam je izvor.

"Kad je bio potres u Zagrebu, zagrebački se stožer bavio čišćenjem Zagreba, dok je u Sisku sve preuzeo Stožer civilne zaštite zadužen za uklanjanje posljedica razornog potresa, kojemu je na čelu ministar Tomo Medved, i tako se već masu toga odradilo, dok zagrebački stožer nije ništa radio. Na području Sisačko-moslavačke županije stožer je već naredio rušenje kuća koje su prijetnja sigurnosti, zagrebački stožer je to mogao raditi, ali nije, iako su to mogli i davno prije donošenja Zakona o obnovi", kazao nam je izvor.

Kako stvari stoje, Zagreb se neće obnoviti još jako dugo.