GRAĐANI su prošli mjesec u banke donijeli još 3.7 milijardi kuna gotovine, piše Jutarnji list navodeći da su uoči uvođenja eura, na kraju listopada, prema podacima HNB-a, depoziti iznosili 267.7 milijardi kuna.

Kako se približava trenutak uvođenja eura tako se povećava i iznos kunske gotovine koju građani donose u banke da bi se automatski konvertirala u novu valutu. Na kraju studenoga, podaci su HNB-a, u optjecaju je bilo 23.7 milijardi kuna, što je 3.7 milijardi kuna manje nego mjesec dana prije.

Na godišnjoj razini, pak, u studenome je iznos gotovog novca u optjecaju bio manji za 12.4 milijarde kuna ili 34 posto, a na kraju listopada godišnji pad iznosio je 9.3 milijarde kuna ili 25.3 posto.

Devizni depoziti

"Taj bi se pad mogao dodatno produbiti do kraja godine, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura", objašnjavaju u HNB-u.

Upravo je prelijevanje gotovog novca u banke jedan od razloga povećanog rasta ukupnih depozita stanovništva, koji uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene depozite te devizne depozite.

Na kraju listopada ukupno su iznosili 267.7 milijardi kuna, što znači da su u godini porasli za čak 23.1 milijarde kuna ili 9.5 posto. To je više od porasta ostvarenog u prethodnoj godini kad je iznosio 20.7 milijardi kuna ili 9.2 posto i "zamjetno više od rasta u ranijim godinama".

Uz kunska sredstva na transakcijskim računima tome najviše pridonose devizni depoziti. Njihov značajan rast u posljednjih godinu dana HNB povezuje "s oporavkom turizma i procesom pristupanja europodručju", piše Jutarnji list.