Hrvatska traži desetke tisuća sezonaca. Evo kojih najviše nedostaje i kakve su plaće
TURISTIČKA sezona 2022. će biti jako dobra, na razini 2019. ili čak bolja, bar prema najavama. Nakon dvije godine pandemije, tijekom kojih je turizam doživio veliki pad, ukidanje lockdowna diljem Europe će vratiti turiste u Hrvatsku. Ali hoće li biti dovoljno radnika sezonaca da se popune sva potrebna radna mjesta?
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je tijekom uskršnjih blagdana, odnosno od petka, 15. travnja, do ponedjeljka, 18. travnja 2022. godine, ostvareno oko 135.000 dolazaka i oko 493.000 noćenja. To je daleko bolje od prošlogodišnjih ostvarenih 147.000 noćenja u istom razdoblju.
Standardno je najviše gostiju u Istri i Kvarneru, nakon kojih slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Najfrekventniji su dolasci u dalmatinske gradove, ali "uljez" među njima je Zagreb, koji je ostvario najviše noćenja od svih gradova u Hrvatskoj. Na razini cijele države je od početka godine ostvaren gotovo isti broj noćenja kao rekordne 2019.
Da se Hrvatska, kojoj ekonomija ovisi najviše o turizmu, ima čemu radovati, pokazuje i najnovije istraživanje "Praćenje osjećaja za domaća i unutareuropska putovanja - val 11" Europske komisije za putovanja (ETC). Prema njemu, tri od četiri Europljana namjeravaju otputovati u sljedećih šest mjeseci, a najprivlačnija su mediteranska odredišta, među kojima je Hrvatska. Odmor na suncu i plaži je, prema istom istraživanju, najpoželjnija opcija, koju preferira više od petine (22 posto) Europljana.
Nedostatak radnika u Hrvatskoj, posebno sezonaca
Takav razvoj situacije će povećati i potrebu za sezonskim radnicima u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a iz evidencije Zavoda ih je zaposleno 28.697.
Koliko je pandemijska 2020. bila loša godina za turizam, pokazuje brojka od samo 18.380 radnika traženih preko Zavoda i 21.031 zaposlenog. Pravi broj je zasigurno puno veći jer se ne zapošljavaju svi sezonski radnici sa Zavoda, ali je bitan trend. Najviše su traženi konobari, sobarice, kuhari, čistačice, prodavači, kuhinjski radnici, pomoćni kuhari i dr.
Zadnjih nekoliko godina je u Hrvatskoj problem postao nedostatak radnika, a malo gdje je to vidljivo kao u turizmu. Nakon desetljeća stava poslodavaca "ako nećeš ti raditi za ovu plaću, ima ih deset na Zavodu koji hoće", veću pregovaračku moć su dobili radnici. Sada su oni u poziciji da od poslodavaca mogu zahtijevati bolje radne uvjete.
Prosječne plaće sezonskih radnika su manje od prosječnih plaća u ostatku gospodarstva i, prema informacijama portala MojPosao, kreću se od 4427 kuna (neto) za sobaricu do 6306 kuna (neto) za kuhara.
Tome je najviše pridonijelo iseljavanje u EU, uz gospodarski oporavak nakon dugogodišnje krize. 2013. je u Hrvatskoj registrirano 345 tisuća nezaposlenih, a već 2019. 2.7 puta manje, 128 tisuća. Bazen potencijalne radne snage se drastično smanjio, pregovaračka moć se prebacila s poslodavaca na radnike. Trenutno je u Hrvatskoj 121 tisuća nezaposlenih, a na HZZ-u je otvoreno 78 tisuća radnih mjesta.
Tektonske promjene na tržištu rada u Hrvatskoj, posebno sezonskog rada, komentirao nam je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske. "Problem nedostatka radne snage, koji je prisutan već niz godina, ove je godine kulminirao. Radne snage potrebne za odrađivanje turističke sezone u našoj državi nema. Slavonija, koja je bila nepresušno izvorište kvalitetnog ugostiteljskog kadra, nažalost, to više nije, ali od ukupnog broja zaposlenih još uvijek ih je najviše iz te regije. Školovali smo ih na račun hrvatskog državnog proračuna da bi sada radili za Austrijance, Nijemce, Irce, gdje im je plaća duplo veća nego u Hrvatskoj", jasno nam je opisao problem poslodavaca, ali i prednost radnika.
Prvi put u povijesti Hrvatske poslodavci više trebaju radnike nego što radnici trebaju njih. Najkvalitetniji kadar se većinom odselio na zapad EU, pa se u Hrvatskoj pojavio manjak radne snage. Najviše su odlazili niskokvalificirani radnici pa je i manjak takvih radnika najveći. Slijedom toga su i plaće slabije plaćenih rasle brže od visokih plaća, bar do početka pandemije. Prema podacima portala MojPosao, konobari su najtraženiji radnici u Hrvatskoj, nakon čega slijede trgovci, kuhari, skladištari, vozači i programeri.
"Broj radnika koji nedostaju u turizmu kreće se u rasponu od 30 do 35 tisuća. Traže se čistačice, sobarice, konobari i pomoćni konobari, kuhari i pomoćni kuhari, kuharski radnici, recepcionari. Plaće se kreću od 4 do 9 tisuća, a dio osoblja koje ima bruto ugovore dobije znatno veće plaće", precizira Andrić.
Mora se uvoziti radna snaga, ali ni oni ne žele raditi u Hrvatskoj
Manjak radnika u Hrvatskoj se, osim nuđenjem boljih radnih uvjeta da se potakne domaće stanovništvo na rad, mora nadoknađivati iz uvoza radne snage. To da poslodavci u Hrvatskoj moraju tražiti radnike u inozemstvu jer ih nema dovoljno u Hrvatskoj ili ne žele raditi po uvjetima koje poslodavci nude povijesni je novitet.
2021. je u Hrvatskoj predano 66.917 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola strancima, najviše za zanimanja u građevinarstvu, ali i sezonske poslove, poput kuhara, konobara, pekara i čistača. Samo u prva tri mjeseca 2022. predana su 32.863 zahtjeva za izdavanje radne dozvole, što signalizira da će do kraja biti predano daleko više zahtjeva nego prethodne godine.
Najtraženija zanimanja za koja je zatražen zahtjev za privremeni rad u prva tri mjeseca 2022., vezana za turizam, su: kuhar (1829 dozvola), sobarica (1780 dozvola), pomoćni kuhar (1465), pomoćni konobar (932), pekar (679), hotelska sobarica (155), slastičar (149) i recepcioner (48). Za one zahtjeve koji su odobreni, prosječna bruto plaća inozemnih radnika u turizmu je između 4700 kuna i 5700 kuna.
Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić nam je opisao situaciju sa stranim radnicima. "Radnici iz nama susjednih zemalja, primjerice Srbije, Makedonije, Kosova ili Bosne i Hercegovine, odlaze tamo kamo odlaze i naši radnici, tako da ne možemo računati na veliki broj tih radnika. Kad već napuštaju svoje države, isto im je hoće li doći u Istru ili će otići u Austriju, a u Austriji će dobiti duplo veću plaću. Nakon liberalizacije uvoza radne snage poslodavci su se okrenuli tržištu Filipina, Indije, Ukrajine, pa i Rusije. Međutim, rat u Ukrajini je onemogućio dolazak dogovorene radne snage iz te zemlje, ali i radne snage iz Rusije", tvrdi.
U sezoni bi se mogli zapošljavati imigranti iz Ukrajine
Iseljenici iz Ukrajine bi možda mogli djelomično popuniti rupu na tržištu, ali to neće biti ni blizu dovoljno. Ukrajina je zabranila muškarcima izlaz iz zemlje, pa su iseljenici uglavnom žene i djeca. Prema najnovijim informacijama, u Hrvatskoj se trenutno nalazi oko 11 tisuća izbjeglica iz Ukrajine, od kojih je čak 30 posto visokoobrazovanih.
Sve osobe koje u RH imaju status stranca pod privremenom zaštitom mogu se prijaviti u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ako žele pomoć i podršku. HZZ je izradio letak na ukrajinskom jeziku i ćiriličnom pismu. U letku se mogu pronaći sve informacije o upisu u evidenciju nezaposlenih, kao i pravima koja osoba ostvaruje nakon upisa.
Individualni savjetnici HZZ-a pružaju podršku visokoobrazovanim Ukrajincima u popunjavanju zahtjeva za priznavanje visokoškolskih kvalifikacija koje je u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Na upit o broju ukrajinskih izbjeglica koji su se zaposlili u Hrvatskoj, iz HZZ-a nam javljaju da je do 15. travnja 355 poslodavaca iskazalo interes za zapošljavanje, 494 osobe su se prijavile u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a 42 osobe su se zaposlile posredovanjem HZZ-a.
"Svakako trebamo imati na umu da su osobe pod privremenom zaštitom većinom žene s maloljetnom djecom koja se uključuju u obrazovanje ili vrtić te postoji problem njihovog privremenog preseljenja i privremenog smještaja u jadranskim županijama za vrijeme turističke sezone. Većina poslodavaca, posebno veliki hotelijeri, nema infrastrukturu i mogućnost smještaja malodobne djece te je utoliko otežano njihovo masovnije zapošljavanje tijekom sezone", napominje HZZ.
Hrvatska propada bez turizma
Najava dobre turističke sezone je dobra vijest jer je turizam oslonac velikog dijela gospodarstva u Hrvatskoj, državnih prihoda i kućnih budžeta, bilo iznajmljivanjem, dodanom djelatnosti ili sezonskim radom.
Što se događa s Hrvatskom kada turizam nestane, pokazuje pandemijska 2020., kada je Hrvatska imala jedan od najvećih padova BDP-a u EU, od preko 8 posto. Te godine nije bilo rasta cijena kao ove godine. Inflacija je službeno prešla 6 posto, a ako se trend nastavi, do kraja godine bi mogla iznositi i 10 posto.
U takvim uvjetima je svaki prihod od turizma spasonosan za hrvatsko gospodarstvo i građane. A za dobre rezultate su potrebni radnici.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati