Tekst: J.D.
Foto: Srećko Niketić (Cropix)

HRVATSKA je ispala s rang liste 30 najpoželjnijih zemalja za ulaganje u maloprodaju, koju svake godine sastavlja konzultantska kompanija A.T.Kearney.

Na indeksu razvijenosti maloprodajnog sektora za 2010. godinu prvo mjestu zauzela je Kina, koja vrh dijeli s drugim zemljama u razvoju, Kuvajtom, Indijom, Saudijskom Arabijom i Brazilom.

Hrvatska ispala s liste

Hrvatska je prošle godine na rang listi zauzela 24. mjesto, kao privlačno odredište za ulaganje globalnim maloprodajnim lancima. Na pad s ljestvice uglavnom je zaslužna zasićenost tržišta, budući da su neki veliki lanci, kao što su Lidl ili Interspar, već zauzeli pozicije.

Razvijene zemlje zbog sličnog razloga odavno već ne ulaze na rang listu. Usto, 2009. godina je donijela krah nekih od vodećih svjetskih trgovačkih lanaca, kao što su njemački Quelle i američki Circuit City. U takvoj situaciji ulaganje u zemlje u razvoju više nije lijepa sporedna zarada, nego imperativ.

Stopa rasta u razvijenom svijetu će i sljedeće godine neće biti velika. U SAD-u se očekuje rast od tri, a u razvijenim europskim zemljama od oko jedan posto. Stoga se ulagači okreću poznatim, ali i novim tržištima u razvoju. Kina i Indija, koje bi trebale bilježiti rast od deset i osam posto, tradicionalna su meta, ali azijsko-pacifička regija nije jedina s dobrim mogućnostima. Tu je i naftom bogati Bliski istok, a Latinska Amerika zadržala je stabilnost.

Makedonija, Albanija i BIH ušle na listu

Druge zemlje iz naše regije također se pokazuju kao dobro tržište za plasiranje maloprodaje. Tako su ove godine na listu ušle Makedonija, Albanija i BIH, a pridružila im se i Dominikanska Republika s druge strane oceana.

Standardno jake ostaju zemlje BRIK-a – Brazil, Rusija, Indija i Kina, koje se sve drže u prvih deset.

Istraživanje koje provodi A.T. Kearney od 2002. olakšava trgovačkim lancima odrediti prioritetna tržišta za investiranje na temelju 25 različitih faktora, kao što su ekonomsko i političko stanje u zemlji, razvijenost trgovačkih lanaca, odnos DP-a i trgovine i drugi.