U HRVATSKOJ je trenutno u jeku epidemija gripe tipa A (H1N1) zbog koje vlada pravo opsadno stanje u Bolnici za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu.

>> Izvanredno stanje zbog ubojite gripe u zaraznoj bolnici u Zagrebu

Nitko od ljudi koji su završili u bolnici nije cijepljen

Trenutno je u Hrvatskoj od gripe oboljelo 8460 ljudi. Umrlo ih je sedmero.

Cjepiva uglavnom više nema, a ne može se ni naručiti jer ga još od sredine prosinca nema ni u Europi. Podaci pokazuju da se nitko tko je završio u bolnici nije cijepio protiv gripe.

Prema voditelju službe za epidemiologiju dr. sc. Bernardu Kaiću, Hrvatska je ove godine nabavila 330.000 doza cjepiva. Problem je u tome što smo u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj imali pad potrošnje cjepiva s preko 600.000 na oko 280.000. Posljednjih godina interes je ponovno u porastu, tako da je ove godine nabavljeno 330.000 doza. Virus u cjepivu odlično odgovara virusu koji dominira.

Budući da više nema cjepiva, koje je glavni način prevencije gripe, jedini lijek koji preostaje je korištenje tzv. antivirusnih lijekova koji mogu skratiti tijek bolesti i ublažiti simptome i moguće komplikacije. No što je uopće gripa H1N1, koji antivirusni lijekovi postoje i koliko su oni učinkoviti? U ovom tekstu pokušat ćemo predstaviti nekoliko ključnih znanstvenih i praktičnih informacija, a donosimo i savjete liječnika.

Što je gripa H1N1?

Virus gripe tipa A (H1N1) je podtip virusa tipa A koji je bio najčešći uzrok tzv. svinjske gripe kod ljudi 2009., godine, a povezan je s virusom koji je 1918. uzrokovao veliku epidemiju koja je poznata kao Španjolka.

Kako smo već pisali na Indexu, virus se sastoji od genetskog materijala ribonukleinske kiseline (RNA) koji je okružen proteinskom ovojnicom i lipidnim omotačem. Iz omotača strše štapići glikoproteina hemaglutinina (H) i neuraminidaze (N), po kojima virus dobiva naziv (primjerice H1N1 ili H3N2). Ti proteini ponašaju se kao antigeni, što znači da izazivaju imunosnu reakciju u čovjeku i u drugim organizmima. Hemaglutinin virusu omogućuje da se spoji na stanicu i napadne je ubacujući u nju svoj genetski materijal. Neuraminidaza pak omogućuje kretanje dijelova virusa stanicom i oslobađanje reproduciranih virusa. Virus tipa A ima 11 gena koji se nalaze raspoređeni na RNA i kodiraju 11 proteina (dva od tih 11 su hemaglutinin i neuraminidaza).

Španjolska gripa

Španjolska gripa, također poznata i kao La Gripe Española, od koje je u svijetu umrlo između 50 i 100 milijuna ljudi, bila je jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj povijesti. Znanstvenici pretpostavljaju da je bila toliko ubojita zbog toga što je u tijelu uzrokovala tzv. citokinsku oluju. Ona se događa kada se aktivira velik broj bijelih krvnih stanica, uključujući B stanice, T stanice, makrofage, dendritske stanice i monocite, koji počnu oslobađati upalne citokine koji pak u povratnoj sprezi aktiviraju još više bijelih krvnih stanica. I tako ukrug. To se obično zbiva kada se bijele krvne stanice bore s patogenima budući da citokini obrambenim stanicama, primjerice T stanicama i makrofagima, signaliziraju da trebaju doputovati na mjesto na kojem se odvija infekcija. Citokini takve stanice također i aktiviraju i potiču ih da ispuštaju još citokina.

Španjolka je uzrokovala upalu pluća, što je pokrenulo pretjeranu stimulaciju obrambenog sustava i ispuštanje citokina u tkiva pluća. To je pak vodilo do velike migracije bijelih krvnih zrnaca u pluća te do oštećenja i ispuštanja tekućine u tkiva. Ovaj slijed otežava bolesnicima disanje. Za razliku od uobičajenih gripa, koje su uglavnom ubijale vrlo mlade i starije osobe, Španjolka je uzrokovala smrt uglavnom među mlađim odraslim ljudima, najvjerojatnije zato što je njihov obrambeni sustav bio zdrav i sposoban za pretjeranu reakciju na infekciju. Zanimljivo je da sličan efekt trenutno uzrokuje ptičja gripa H5N1.

Pandemijska gripa A (H1N1) 2009.

Virus pandemijske svinjske gripe A (H1N1), koji je 2009. izdvojen u SAD-u, sastojao se od kombinacije genskih elemenata više virusa - sjevernoameričke svinjske gripe, sjevernoameričke ptičje gripe, ljudske gripe i svinjske gripe koja je uobičajena za Aziju i Europu. Taj novi soj bio je rezultat rekombinacije ljudskih i svinjskih virusa gripe. Analize su pokazale da su najrizičnija skupina tada bile trudnice, zbog komplikacija uzrokovanih hormonalnim poremećajima i promjenama u obrambenom sustavu u trudnoći.

Nema cjepiva, ali ima lijeka

Gripa se najefikasnije sprječava cijepljenjem. No kada se već dobije, može se ublažiti raznim antivirusnim lijekovima. Takvi su primjerice oseltamivir (prodajno ime Tamiflu) i zanamivir (prodajni naziv Relenza) koji su inhibitori neuraminidaze (N). Istraživanja su pokazala da su oni najučinkovitiji kada se počnu uzimati u roku od dva dana od početka infekcije.

Antivirusni lijekovi ne djeluju uvijek jednako efikanso na sve sojeve virusa. Center for Disease Control (CDC) testirao je 2008. otpornost 1.146 sezonskih uzoraka virusa A (H1N1) na oseltamivir i zanamivir. Pokazalo se da je 99,6 % uzoraka bilo rezistentno na oseltamivir, dok niti jedan nije bio rezistentan na zanamivir. U testiranju 853 uzorka 2009. godine, samo 4 % pokazalo je rezistenciju na oseltamivir, a od 376 uzoraka niti jedan nije bio rezistentan na zanamivir. U studiji provedenoj u Japanu tijekom pandemije 2009. godine pokazalo se da djeca koja su bila izložena ovim lijekovima nisu imala nikakve kratkoročne nuspojave.

Kaić kaže da se navedenim antivirusnim lijekovima gripa može čak i prevenirati.

"No problem je u tome što se onda oni moraju uzimati cijelu sezonu, a tada mogu imati nuspojave", rekao je Kaić.

"Ovi lijekovi posebno su dobri za liječenje kada netko već oboli. No problem je u tome što HZZO ne odobrava da se oni prepisuju na teret osiguranja preko primarne zaštite, nego samo u bolnicama. Mislim da bi bilo dobro da ih uzimaju i ambulantno oni koji su rizične skupine, a nisu se cijepili", rekao je Kaić.

Tamiflu skraćuje trajanje gripe i ublažava njezine simptome

Kaić tvrdi da su brojne studije pokazale da Tamiflu skraćuje trajanje gripe za jedan dan te da ublažava njezine simptome.

"Najnovije studije pokazuju da Tamiflu značajno smanjuje upale donjih dišnih putova, osobito bronhitisa", pojasnio je naš epidemiolog.

Tamiflu se može dobiti i bez recepta, no onda se plaća. Cijena doze za odraslu osobu iznosi oko 190 kuna, a za djecu oko 140 kuna.

Kako prepoznati gripu?

Dr. Bernard Kaić za Index je rekao da se simptomi ove H1N1 gripe ne razlikuju od obične gripe. I kod jedne i kod druge se javlja visoka temperatura kod oboljelih, zatim bol u mišićima i kostima te glavobolja.

Navodi kako u sezoni gripe, ako netko nema komplikacije, ne mora nužno ići odmah liječniku, ali ga treba odmah nazvati i s njim se posavjetovati. Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dodaje, ne mogu na temelju telefonskog razgovora donijeti dijagnozu niti otvoriti bolovanje, ali mogu, kaže, doći u kućni posjet i pregledati pacijenta.

"Nitko ne može na temelju simptoma sam znati treba li u bolnicu ili ne, a liječnika treba nazvati kako pacijent ne bi došao u čekaonicu i zarazio druge ili da se, ako već nije zaražen, zarazi istom u čekaonici", rekao je dr. Kaić.

Komplikacije mogu biti itekako opasne

Komplikacije kod gripe su, kaže, upala pluća, upala gornjih dišnih puteva, upala mozga, a najčešća komplikacija je upala pluća, čiji su simptomi bol pri disanju i nedostatak zraka, što su, kaže, znakovi za alarm i osoba hitno treba liječniku.

Iako je, kaže, ograničen doseg zaštite kako se epidemija gripe ne bi širila, ono što je svakako potrebno je redovito pranje ruku te ne dirati oči, nos i usta prljavim rukama. To, objašnjava dr. kaić, može smanjiti rizik od zaraze, iako se s obzirom na to da se ona najčešće prenosi kapljičnim putem preko zraka rizik od zaraze može eventualno smanjiti i nošenjem maski i ostajanjem kod kuće.

Savjeti liječnice obiteljske medicine

Liječnica obiteljske medicine dr. Vikica Krolo za Index je rekla što savjetuje svojim pacijentima, a i svim ostalima, u vrijeme kad vlada epidemija gripe, kao što je sad slučaj. To je, navodi, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima s puno ljudi, kao i izbjegavanje boravka u zagušljivim i zadimljenim prostorima.

U razgovoru za Index dr. Krolo navodi kako svojim pacijentima preporučuje da ako dobiju temperaturu ne dolaze odmah, nego da je prvo nazovu i da se liječe kući, miruju, piju minimalno dvije i pol litre tekućine dnevno i uzimaju antipiretike za snižavanje temperature, a isto savjetuju i pedijatri.

Antibiotik nipošto nemojte uzimati na svoju ruku

"Ako im za dva do tri dana nije bolje, savjetujem im da tad dođu na pregled zbog mogućih komplikacija kao što su upale sinusa, bronha ili pluća. Tad je najbolje doći liječniku na pregled i po potrebi izvaditi krv da se vidi je li u pitanju virus ili bakterija. Kad je u pitanju bakterija, onda se daje antibiotik. Svakako preporuka da ni u kojem slučaju pacijenti ne uzimaju antibiotik na svoju ruku, gripu ima puno ljudi, no kad izvade krv vidim da je u jednom od deset slučajeva riječ o bakterijskoj infekciji", rekla je dr. Krolo.

Između obične gripe i H1N1 razlike, kaže, nema. Liječnici u ordinacijama obiteljske medicine, navodi, ne mogu utvrditi razliku između obične i ove opasne gripe, nego se isto utvrđuje na infektologiji i mikrobiologiji.

"Ja mogu samo utvrditi je li u pitanju virus i koliko je jaka ta infekcija. Važno je da pacijenti prvo dolaze svojim liječnicima obiteljske medicine, da eliminiramo lakše slučajeve i da ih onda mi liječimo i procijenimo tko treba u bolnicu", kazala je dr. Krolo.