HUP - UDRUGA prehrambene industrije i poljoprivrede danas je upozorila na dramatične brojke o prodaji na crno u sektoru ovčarstva napominjući kako to utječe na kvalitetu, cijenu i zdravstvenu ispravnost janjećeg mesa.

Na temelju analize službenih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), kao i bioloških zakonitosti u ovčarstvu (pasmina, broj rasplodnih grla, prosječan indeks janjenja i prosječna veličina legla), iz HUP-a su upozorili na dramatične brojke u tom sektoru te istaknuli kako "crna poljoprivreda" negativno utječe na kvalitetu, cijenu i zdravstvenu ispravnost janjećeg mesa, koje će se za blagdane naći na stolovima građana.

Prema konzervativnim procjenama HUP-a, godišnje se u Hrvatskoj zbrine minimalno 250.000 janjadi izvan sustava kontrole ovlaštenih klaonica i proda "na crno". Stoga iz HUP-a upozoravaju na velik javnozdravstveni problem koji generira crna prodaja janjadi iz godine u godinu. Navode kako broj janjadi koje se proda "na crno“ na hrvatskim pašnjacima, livadama, kanalima, divljim deponijima i dvorištima ostavlja nezbrinuto preko dva milijuna kilograma životinjskog otpada svake godine.

"Vrijednost crnog tržišta između 40 i 45 milijuna eura"

Zbog cijena janjetine na crnom tržištu koja pred blagdane iznosi 5-7 eura/kg (žive vage) procjene su da će u 2024. vrijednost crnog tržišta janjetine doseći rekordne razine i iznositi između 40 i 45 milijuna eura, istaknuli su iz HUP-a napominjući kako "crna proizvodnja" u ovčarstvu utječe i na povišene cijene janjetine na hrvatskom tržištu.

"Za bolji položaj proizvođača na tržištu i povećanje proizvodnje koje bi dovelo do konkurentnijeg i za građane povoljnijeg proizvoda nužno je udruživanje proizvođača i ulaganje u kapacitete klaonica", istaknuli su iz HUP-a.

Također upozoravaju da dok god bude moguće većinu uzgojene janjadi zbrinuti i prodati "na crno“, ne može se očekivati promjena trendova, a uloženi novac u ovčarstvu neće donijeti željeni napredak.

Kritizirali zakon

Iz HUP-a upozoravaju i kako Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne podupire poljoprivrednu proizvodnju nego podupire industriju poticaja, a posljedice osjeća i ovčarstvo. Stoga predlažu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu tako da se cijena zakupa za krške pašnjake formira prema iskoristivoj površini upisanoj u ARKOD.

Napominju kako primjerice trenutačno poljoprivrednik koji ima u zakupu česticu krškog pašnjaka od 200 hektara, a iskoristivo mu je samo 50 hektara, plaća zakupninu za svih 200 ha uključujući i stijene. Promjena odredbi Zakona u kombinaciji s kontrolom i dokazivanjem proizvodnje na državnom zemljištu napokon bi stavila u prednost proizvođače naspram špekulanata, istaknuli su iz HUP-a - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.