NAJVEĆI parlamentarni izbori u zapadnom svijetu završili su. Dosadašnje ankete predviđaju razjedinjeniji Europski parlament nego ikad prije, a lako je moguće da dvije vodeće parlamentarne grupe lijevog i desnog centra, Europska pučka stranka i Socijalisti i demokrati, neće više činiti većinu u parlamentu.

Više od 400 milijuna građana ima pravo glasa za 751 zastupnika Europskog parlamenta. 

Izlaznost od 51% najveća je u posljednjih 25 godina, a desnica u zemljama poput Mađarske, Italije, Francuske i Velike Britanije već slavi. No lijeve opcije, pogotovo Zeleni, u nekim su zemljama također ostvarile impresivan rezultat.

00:15 Gubici dviju najvećih europskih 'mainstream' stranaka, pučana i socijalista, uspjesi Zelenih, liberala i populista te iznenađujuće dobar odaziv obilježili su izbore za Europski parlament u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata.  

Projekcije pokazuju da su pučani (170 mandata) i socijalisti (147 mandata) ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u parlamentu sa 751 zastupnikom. Obje su grupacije izgubile po četrdesetak mandata.

Treća skupina po jakosti u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu. Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad.

Tri najveće populističke i krajnje desne grupacije mogu ukupno računati sa 171 mandatom ili 22,8 posto parlamenta.

Ovakvi rezultati znače da će se pučani i socijalisti morati dogovoriti s liberalima za stvaranje sanitarnog kordona prema krajnjoj desnici.

U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, pobijedila je Stranka za Brexit Nigela Faragea s 31 posto glasova ispred laburista s 19,1 i liberala s 18,9 posto glasova. Vladajući konzervativci tek su četvrti s 12 posto. 

Vladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 posto, ali su bolji bili oporbeni socijaldemokrati s 23,6 posto.

00:00 U Mađarskoj je, s gotovo 100% izbrojenih glasova, Fidezs na čelu s premijerom Viktorom Orbanom dobila 13 od 21 mjesta, jedno više nego 2014. Demokratska koalicija bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsanya dobila je četiri mjesta, a liberalni Pokret momentuma dva mjesta. Krajnje desni Jobbik i ljevičarsko-zelena koalicija Socijalista i Dijaloga dobili su po jedno mjesto. 

23:45 U Italiji slavi krajnje desna Liga koja je prema izlaznim anketama na prvom mjestu, između 27% i 31% glasova. U usporedbi sa 6% iz 2014. to je dramatičan napredak. 

"Ovo je povijesni rezultat... Prvi put Liga je prva stranka u Italiji", rekao je predsjednik kluba Lige u Donjem domu parlamenta Riccardo Molinari. 

"Jedna riječ Italiji: Hvala", poručio je Salvini u objavi s fotografijom na Facebooku.

Za drugo mjesto se bori koalicijski partner Lige, Pokret pet zvijezda (koji je na posljednjim parlamentarnim izborima dobio daleko više glasova od Lige i bio prvi), s 21,5 do 23,5%, i Socijalistička stranka s 22,5 do 24,5% glasova. 

23:15 Grčki premijer Aleksis Cipras pozvao je prijevremene izbore nakon što je njegova radikalno lijeva stranka Siriza izgubila mjesta na europskim izborima. Siriza zaostaje za Novom demokracijom 8,5%, piše Guardian. Cipras je prethodno nazvao ove izbore glasanjem o povjerenju njegovoj vladi.

22:35 U Portugalu je vladajuća Socijalistička stranka na putu prema pobjedi, s 8 ili 9 mjesta. Slijedi ih konzervativna Socijaldemokratska stranka s pet do sedam mjesta i Lijevi blok s tri mjesta. Zanimljivo, i zelena stranka Ljudi-životinje-priroda dobiva, prema ovim procjenama, jedno mjesto. 

22:15 Konzervativni PiS i Nova demokracija pobjednici su u Poljskoj i Grčkoj, Rumunji su kaznili vladajuće socijaldemokrate, a socijalisti su pobijedili u Španjolskoj, pokazuju izlazne ankete.

Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda osvojila je 42,4 posto glasova, što je rast u odnosu na 31,8 posto koliko je osvojila prije pet godina i 37,6 koliko je dobila na parlamentarnim izborima prije četiri godine. Oporbena Europska koalicija, na čelu s Građanskom platformom, nekoć predvođenom predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, na drugom je mjestu s 39,1 posto glasova. 

Na izborima u Grčkoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Syrize premijera Aleksisa Ciprasa. 

Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian. 

Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto. To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova.

U kontrastu s padom ljevice u ove tri države, socijalisti su pobijedili u Španjolskoj, pokazale su tamošnje izlazne ankete. Dobili su 18 od sveukupno 54 zastupničkih mjesta u EP-u, što je rast s 14 koliko su ih imali 2014. godine. Prve europske zastupnike imat će i krajnje desni Vox, njih između četiri i pet.

Konzervativna Narodna stranka izgubit će oko 4 ili 5 zastupnika te će imati između 11 i 12 zastupnika. Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije, no pitanje je hoće li im biti dopušteno postati zastupnici.

21:30 Izbori u Velikoj Britaniji, zemlji koja je već trebala izići iz EU-a, mogli bi imati posebno neočekivane rezultate - koji će biti objavljeni oko ponoći. Vladajuću Konzervativnu stranku očekuje pravi potop, motiviran prvenstveno nezadovoljstvom glasača zbog njene nesposobnosti da se dogovori oko plana za Brexit.

"Konzervativna stranka je potpuno napustila izborno bojište na ovim izborima i to će sada zažaliti", komentirao je konzervativni eurozastupnik Sajjad Karim, koji je predvidio da će postotak glasova za njegovu stranku pasti s 20,1% na samo 8%. 

Glasove nezadovoljnih glasača vjerojatno će pokupiti Stranka za Brexit, dok se za glavnu oporbenu stranku, Laburističku stranku, također očekuje da će izgubiti dosta glasova zbog svog dvosmislenog stava prema Brexitu.

Na sjeveroistoku zemlje (Velika Britanija, za razliku od mnogih drugih zemalja EU-a, ima više izbornih jedinica na ovim izborima) za mjesto u EP-u se natječe antiislamski aktivist i bivši vođa ekstremno desnog pokreta Engleska obrambena liga, Tommy Robinson. Bit će posebno zanimljivo vidjeti hoće li zaista dobiti to mjesto. 

20:50 Prema zbroju predizbornih anketa, stranke desnog centra i lijevog centra izgubit će čak 92 mjesta u parlamentu. 

Europska pučka stranka izgubit će 48 mjesta, ali ostat će najveća grupa u EP-u. Socijalisti i demokrati ostat će druga najveća, ali past će na 147 mjesta. Savez liberala i demokrata za Europu će biti treća najveća grupa sa 102 mjesta, što je 35 više nego dosad.

Zeleni će po ovome dobiti 71 mjesto, s 21 mjestom više nego 2014. Europski konzervativci i reformisti, u kojoj je i britanska Konzervativna stranka, dobit će  nekoliko mjesta više, kao i krajnje desna Europa nacija i sloboda, predvođena talijanskim potpredsjednikom vlade Matteom Salvinijem, koja će dobiti 11 mjesta više. 

20:30 Le Pen je pozvala na osnivanje "moćne" krajnje desne grupe u Europskom parlamentu, prenosi Agence France-Presse.

20:10 Francuski Le Monde je objavio i prve privremene rezultate u Francuskoj, prema kojima Nacionalni skup (RN), bivša Nacionalna fronta na čelu s Marine Le Pen, vodi s 23,73% glasova. Republika, naprijed, stranka predsjednika Emmanuela Macrona, u koaliciji s Demokratskim pokretom (MoDem), Čin (Agir) je tek na drugom mjestu s 22,47% glasova. 

Treća je koalicija Europska ekologija - Zeleni s 12,6% glasova, a jedna od dviju vodećih francuskih stranki u posljednjih pola stoljeća, Republikanci, tek su četvrti s 8,3% glasova. Koalicija Socijalističke stranke, Javnog prostora, Radikalne ljevice i Novog dogovora dobila je 6,57%. 

U stožeru Nacionalnog skupa prolomile su se ovacije kad je francuska televizija objavila rezultate. 

S obzirom na to da se Macron postavio kao lider pro-europskih progresivaca protiv euroskeptičnih i krajnje desnih nacionalista, ovaj će poraz, ako bude potvrđen konačnim rezultatima, biti za njega posebno simboličan.

Izlaznost je prema nekim procjenama bila viša od 50%, što je najviše u nekoliko desetljeća i, zanimljivo, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima. 

20:00 Prema prvim projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, stranke desnog i lijevog centra su pale u odnosu na prošle izbore, dok Zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast. >> VIŠE

19:45 Izlaznost u 27 zemalja članica blizu je 51%, objavio je Europski parlament. To je najviši rezultat od 1994, javlja Guardian.

Izlaznost je viša u 13 zemalja, prema privremenim rezultatima, a najviše u Nizozemskoj, Latviji, Češkoj, Slovačkoj, koje su imale izbore proteklih dana, te u Mađarskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i Poljskoj. Izlaznost je pak pala na Malti, u Italiji i u Portugalu. 

19:35  Mađarska vladajuća stranka Fidesz mogla bi osvojiti 56% glasova na izborima za Europski parlament, prenijela je mađarska državna televizija u nedjelju, pozivajući se na anketu agencije Nezopont sklone vladi. 

Prema anketi desničarska stranka premijera Orbana je daleko ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10 posto. Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti 9 posto, a liberalna stranka Momentum oko 7 posto, prenosi državna televizija. 

Na izbore u Mađarskoj izašlo je oko 41,74 birača do 16 sati i 30 minuta, objavilo je Državno izborno povjerenstvo. Birališta su zatvorena u 17 sati. 

18:45 Na stranici Rezultati europskih izbora 2019. objavljene su prve procjene, odnosno pregled rezultata koji je uspostavila tvrtka Kantar za dostupne državne procjene ili podatke predizbornih anketa iz izbora i koji je objavljen u dotičnoj državi članici nakon završetka glasovanja. 

U Njemačkoj su vladajuće stranke, izgleda, doživjele ozbiljne gubitke. Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU-CSU), koju je donedavno vodila kancelarka Angela Merkel, prema procjenama je dobila 28% glasova, što je pad od 7% u odnosu na prošle izbore. 

Drugi su, iznenađujuće, Zeleni s 22% glasova, što je 11,1% više nego prije pet godina. Socijaldemokratska stranka dobiva samo 15,5% glasova, što je čak 11,9% manje nego na prošlim izborima i najgori rezultat na bilo kojim izborima za ovu stranku.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku dobila je 10,5%, što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017. Predsjednik AfD-a Alexander Gauland je za slabiji rezultat na izborima optužio „kaos oko Brexita“ i Ibiza aferu u Austriji s tamošnjim desnim populistima.

U Austriji je, prema prvim procjenama, konzervativna Narodna stranka kancelara Sebastiana Kurza vjerojatni pobjednik s 34,5% glasova, što je 7,5% više nego na posljednjim izborima. Oporbena Socijaldemokratska stranka Austrije dobila je 23,5%, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,5%, što je 2,2% manje nego prije 5 godina.

Izgleda da je Slobodarskoj stranci naštetila afera Ibiza s optužbama za korupciju na račun njenog donedavnog predsjednika Heinza Christiana-Strachea, zbog čega je on dao ostavku na mjesto potpredsjednika vlade i predsjednika stranka, a premijer Kurz raspustio vladu. Ipak, mnogi su analitičari očekivali i veće gubitke za austrijske desničare. 

U Nizozemskoj su socijaldemokrati iz Stranke rada (PvdA) prema procjenama prvi, s 18,1%, a iza njih je desničarska i euroskeptična Narodna stranka za slobodu i demokraciju (PvdA), koja zagovara "Nexit", s 15%. Treći je Kršćansko-demokratski apel (CDA) s 12,3%. Antiimigrantska i antiislamska stranka Geerta Wildersa, Stranka slobode (PVV), doživjela je pravi potop sa samo 4% glasova.

U Irskoj prema procjenama uvjerljivo vodi vladajuća liberalno-konzervativna stranka Fine Gael s 29%, što je gotovo dvostruko više od sljedeće tri stranke - konzervativne Fianna Fail, Zelenih i Nezavisnih, koji svi imaju po 15%.

Kako javlja Guardian, u Belgiji je krajnje desna stranka Flamanski blok (Vlaams Belang) prošla bolje nego na prošlim izborima, i to za čak 13%. Stranka desnog centra Novi flamanski savez porasla je 6%, dok je veliki gubitnik frankofona liberalna stranka premijera Charlesa Michela, Reformistički pokret, koja je pala za 8,5%.