"PUNO puta sam rekla sebi, prijateljima i kolegama da proživljavam sindrom izgaranja.

Zarađujete li za život kao freelancer, često radite prekovremeno i pokušavate odjednom vrtjeti puno vrlo različitih tanjura? Nekoliko puta godišnje udarim u ono što se čini kreativnim zidom - ostanem bez dobrih ideja i jednostavno moram drijemati. Već dugo zovem to izgaranjem. Ali pogriješila sam", za BBC piše Kate Morgan.

Mnogi ljudi misle da su izgorjeli, ali nisu

"Sindrom izgaranja često smatramo nematerijalnim, jednom od onih stvari koju ne možemo definirati, ali jednostavno znamo kad je osjetimo", nastavlja Morgan. Trenutno to možda osjećaju mnogi. U ovoj fazi pandemije, nakon više od godinu dana u pokušaju snalaženja u izazovima, opći je osjećaj da smo svi udarili u zid. No postoje znanstvena definicija sindroma izgaranja i standardi prema kojima se mjeri. Na temelju tih kriterija mnogi ljudi misle da su izgorjeli, uključujući i Kate Morgan, a zapravo nisu. To, međutim, ne znači da nismo na tom putu, a razumijevanje kako zaista izmjeriti izgaranje može pomoći pojedincima i organizacijama da promijene smjer prije nego što bude prekasno.

Christina Maslach, profesorica psihologije na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley, razvila je 1981. godine Maslach Burnout Inventory (MBI) kako bi definirala i izmjerila stanje.

"Izazov je u tome što ljudi koriste taj izraz kako bi označili različite stvari. Izraz je zgodan, pa ga ljudi koriste za mnoge stvari. No govorimo li svi istim jezikom?" kaže Maslach za BBC.

Što je zapravo izgaranje?

MBI pokušava razjasniti ovo pitanje ocjenjujući izgaranje na temelju tri kriterija: iscrpljenost ili potpuni nedostatak energije, osjećaj cinizma ili negativnosti prema poslu i smanjena učinkovitost ili uspjeh na poslu. Ispitanici u kontinuitetu dobivaju bodove u sva tri područja, od pozitivnijih do negativnijih. Sindrom izgaranja zahtijeva negativan rezultat u sve tri.

"Postoji tendencija da se negativna ocjena u jednom kriteriju označava kao sindrom izgaranja, ali to je nepravilna uporaba MBI-a", kaže Maslach.

Najveća zabluda o izgaranju je da se može poistovjetiti s iscrpljenošću, smatra Michael Leiter, psiholog iz Nove Škotske, koji je s Maslach napisao knjigu The Truth About Burnout (Istina o izgaranju).

"Ljudi izgaranje koriste kao sinonim za umor i ne shvaćaju da postoji ogromna razlika između ta dva pojma", kaže Leiter i iznosi primjer opstetričara, koji često imaju kaotičan radni raspored: "Porađaju novorođenčad u svako doba dana i noći i potpuno su iscrpljeni, ali na svijet donose novi život i stalo im je do tog posla. To je iscrpljenost, ali nije izgaranje."

Mnogi drugi ispunjavaju jedan od MBI kriterija.

"U drugu najveću skupinu, nakon ljudi koji su samo iscrpljeni, spadaju ljudi koji nisu u potpunosti angažirani. Oni ne rade zato što to vole, nego da mogu platiti račune. Postoji još jedna skupina koja je samo cinična. Nije ih briga za klijente ili posao. Ipak, neki mogu biti neučinkoviti ili imati karijeru koja je zapela iz jednog ili drugog razloga", rekao je Leiter za BBC.

Iscrpljenost, cinizam i nedostatak djelotvornosti - sindrom izgaranja

Međutim, malo je ljudi koji mogu reći da zadovoljavaju sva tri uvjeta. Kate Morgan ne može. Iako je definitivno iskusila iscrpljenost, pa čak i slabiji angažman, još uvijek voli ono što radi i nije postala cinična prema svom poslu. Potrebno je sve troje - iscrpljenost, cinizam i nedostatak djelotvornosti - da bismo dobili ono što je znanstveno definirano kao sindrom izgaranja. Većina ljudi to nema.

"Nema govora o epidemiji, nego se pretjerano dijagnosticira", kaže Leiter. Ali to ne znači da nema problema ili da se razgovori o izgaranju s razlogom ne povećavaju. "Karakteristike izgaranja su u porastu, sve više ljudi ide u tom smjeru", priznaje Leiter.

Sindrom izgaranja je spektar i većina ljudi je u njemu. Početkom ove godine, kada je web stranica za traženje posla Indeed anketirala 1500 američkih radnika različitih dobnih skupina i zanimanja, više od polovice ispitanika izjavilo je da doživljava izgaranje. I više od dvije trećine reklo je da je pandemija pogoršala izgaranje.

Ovo istraživanje nije koristilo MBI, a velika je vjerojatnost da je većina ispitanika koristila kolokvijalnu, a ne znanstvenu definiciju izgaranja. Iako se izgaranje prema MBI definiciji obično odnosi na 10 do 15 posto ljudi, to ne znači da su svi ostali na drugom kraju spektra. Zapravo, novije istraživanje Maslach i Leitera identificira tri mješovita profila: preopterećeni, neučinkoviti i isključeni. Dokazi pokazuju da više od polovice zaposlenika spada u jedan od ovih profila, sa snažnim negativnim rezultatom u iscrpljenosti, djelotvornosti ili cinizmu. Još nisu izgorjeli, ali na tom su putu.

"U pandemiji se sve pogoršalo"

U mnogim profesijama, kaže Leiter, stvari su se samo pogoršale u pandemiji, a problemi s učinkovitošću postaju posebno porazni: "Učitelji se muče s održavanjem nastave i nisu se osjećali uspješnima. Oni su svjesni da ne mogu podučavati kao prije, a to je obeshrabrujuće. Isto je i s liječnicima. Danas je stanje bolje, ali početkom pandemije nije bilo protokola za covid-19 i sve što su radili bilo je pogrešno."

Ova su pitanja promijenila podatke o izgaranju. Studija između ožujka i lipnja 2020. godine provela je niz testova, uključujući analizu izgaranja sličnu MBI-u, na više od 3500 zdravstvenih radnika u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Singapuru. Kod nešto manje od 67 posto ispitanika ustanovljeno je izgaranje. Iako se stopa izgaranja zaposlenika u svim profesijama kreće malo iznad 10 posto, Maslach kaže da je tijekom pandemije porasla i sad bi mogla biti bliže 20 posto. I to je ogroman problem jer se istinsko izgaranje ne može popraviti odmorom ili wellnessom.

"Kad ljudi zaista dođu do krajnosti, velika većina ne može se vratiti istom poslodavcu ili istoj vrsti posla. Moraju promijeniti karijeru. Izgaranje ide tako duboko da čak i osjećaj ulaska u tu zgradu ili takvu zgradu može biti okidač. Vrlo često to potiče na promjenu karijere", kaže Leiter.

Izbjegavanje istinskog izgaranja od vitalne je važnosti, pogotovo jer bi izgaranje moglo značiti odljev kvalificiranih ljudi iz stručnih profesija. Tu MBI i slični testovi postaju neprocjenjivi alati. Za Kate Morgan bilo je korisno saznati da zapravo nije doživjela izgaranje. Uspjela je procijeniti što zapravo osjeća (preopterećenost) i počela razmišljati o tome što je uzrok i što bi mogla promijeniti. To je poanta analize izgaranja, zapravo se ne radi o dijagnosticiranju ili isključivanju izgaranja. Zapravo, smatra Maslach, to uopće nije dijagnostički alat. Ljudi su to zlorabili na takav način, ali to je istraživačko mjerilo. Iako se primjenjuje na pojedincima, ono što MBI zaista analizira je njihovo okruženje.

"Ne mora problem biti u pojedincu"

"Ako postoje negativne ocjene, ne znači da je problem u pojedincu. Stvar je u onome na što pojedinac reagira. Ne pokušavate otkriti kome se to događa, već pokušavate otkriti zašto se to događa. Te bi se ocjene trebale koristiti kao signali upozorenja", objasnila je Maslach za BBC.

Organizacija koja dobije rezultate na negativnom kraju spektra trebala bi djelovati brzo, smatra Maslach i pritom ne misli da tečajeve joge ili seminare o svijesti.

"Posao je sve teži i duži. Ljudi rade više sati jer se boje da neće biti unaprijeđeni ili da će izgubiti posao. Činiti više s manje resursa u središtu je korporativne kulture, ali to nije način na koji će ljudi raditi bolje. Postoji ta gigantska industrija samopomoći, koja je usredotočena na to kako se nositi sa stresom, ali da bi se spriječilo, smanjilo ili uklonilo izgaranje, ne mogu se popravljati ljudi. Radi se o popravljanju posla", ističe Maslach.

Neka radna mjesta imaju prevelika opterećenja

Ne radi se zapravo o mjerenju koliko je radnika izgorjelo ili gotovo izgorjelo, smatra Maslach. Riječ je o identificiranju radnih mjesta s prevelikim radnim opterećenjima i korištenju tih podataka kako bi zaposlenici imali veću kontrolu, bolje alate i diskreciju da shvate kako bolje raditi svoj posao bez izgaranja.

Ako vam je prevruće u kuhinji, treba se maknuti iz nje?

"Postoji ona stara izreka da se trebate maknuti iz kuhinje ako ne možete podnijeti vrućinu. A zašto ne bismo promijenili vrućinu? A možda dolazi u obzir i redizajn kuhinje?" zaključuje Maslach za BBC.

...

Primajte na mail pregled najčitanijih vijesti dana, na kraju svakog dana. Pretplatite se na Index Newsletter.