NEZAPAMĆENA kriza koju je uzrokovao koronavirus mogla bi trajno promijeniti političku sliku Europe i zadati strašan udarac populistima, piše portal Foreign Policy.

Najbolji primjer za to je talijanski desničar Matteo Salvini i njegova stranka Liga koja je krizu u početku koristila kako bi ojačala ksenofobiju u Italiji. Salvini je na društvenim mrežama dijelio snimke migranata koji dolaze u Italiju i tvrdio je da su oni krivi za dolazak koronavirusa u Italiju. On i desničari u ostalim europskim zemljama koristili su privremeno podizanje granica i ograničavanja kretanja u EU kao dodatni argument za omalovažavanje Unije.

No, kako je kriza trajala sve duže i kad je postalo jasno da će imati goleme posljedice, rupe u Salvinijevoj politici postale su sve očitije i podrška mu je počela opadati te je najniža od srpnja 2010. godine.

Pandemija koronavirusa potkopava tradicionalne temelje populističkih stranaka koje za ovu krizu, za razliku od one 2008. godine, ne mogu optužiti vladajuće elite. Koronavirus je u vrlo kratkom vremenu, barem privremeno, ujedinio sve društvene skupine te izbrisao polarizaciju budući da virus ne bira koga će napasti.

Pandemija vraća povjerenje u vladajuće strukture

Kako piše Foreign Policy, pandemija vraća nadu u stručnjake i "mainstream" politiku, a građani imaju sve manje povjerenja u populiste koji su u čitavom svijetu loše reagirali u ovoj krizi. Njihova retorika je šuplja, programi nemaju dubine, a niske strasti kojima pokušavaju pridobiti veću podršku u ovoj krizi uopće "ne pale". 

Stranki Angele Merkel (CDU) podrška raste iz dana u dan budući da je Njemačka, s obzirom na broj stanovnika, vrlo dobro reagirala u borbi s koronavirusom i ima i drastično manji broj umrlih od ostalih najvećih europskih zemalja.

Koronavirus će definitivno promijeniti političku sliku u Europi i nije upitno da će brojne populističke stranke doživjeti težak udarac, ali to ne znači da će one nestati. Iako je Salvinijeva stranka jako izgubila podršku, radikalna desnica u Italiji je ojačala. Prerano je za zaključivanje da će pad podrške populistima automatski značiti porast podrške vladajućim garniturama budući da će ekonomske posljedice krize ponovno biti plodno tlo za populiste.

Istraživanja kroz povijest su pokazala da u vrijeme velikih kriza raste podrška populističkim strankama, no svi se slažu da je ova kriza potpuno drukčija od svih dosad. Populisti će morati prilagoditi svoju politiku i retoriku novonastaloj situaciji. Koronavirus je ujedinio ljude s različitih polova društva u gotovo svim zemljama, ali je razjedinio Europu, što je novo područje na kojem će populisti moći graditi svoj program.

Italija je bila prva zemlja koja je željela aktivirati mehanizme europske solidarnosti, ali kad je to učinila, nijedna zemlja joj nije pritekla u pomoć. Neke zemlje zabranile su izvoz resursa ključnih u borbi s koronavirusom, granice su ponovno bile podignute i prema zadnjim anketama 67 posto Talijana smatra da je ostanak u Uniji loš za njihovu zemlju. U studenom 2018. tako se izjasnilo 47 posto Talijana. Nastave li se podjele među zemljama članicama, populisti će dobiti puno više prostora za povećanje svoje baze. To se vidi i na primjeru ultradesničarske stranke Talijanska braća kojoj podrška u vrijeme koronavirusa raste.

Diktatorske ovlasti

Kriza je u nekim zemljama ojačala autoritet vladajućih kao u Mađarskoj. Viktor Orban dobio je do daljnjega praktički diktatorske ovlasti koje mu je omogućio parlament. Orban sam može donositi odluke, a s pet godina zatvora može kazniti svakog novinara za kojeg zaključi da ne piše istinu.

Čak je i u Velikoj Britaniji izglasan zakon prema kojem vlada ima puno veće ovlasti kojima može zabraniti javna okupljanja i prosvjede do daljnjega. U brojnim zemljama u Europi i u svijetu vlade razmatraju uvođenje sustava nadzora kretanja građana pod opravdanjem da tako žele spriječiti širenje koronavirusa, čime se dolazi do vrlo tanke linije između zadiranja u privatnost i borbe s krizom.

Foreign Policy tvrdi da je još rano donositi procjene hoće li narušavanje temelja populista značiti jačanje liberalnih demokracija, ali one imaju veliku priliku. Nakon početne izolacije članica EU sve više jača europska suradnja. Francuska je donirala Italiji milijun maski, bolnice u Njemačkoj preuzimaju bolesnike iz Francuske i Italije, a EU je odobrila 100 milijardi eura pomoći najteže pogođenim zemljama. 

Ako Europa nakon ove krize prepozna važnost jedinstva svojih članica i dodatno ojača povjerenje građana u institucije, Europska unija mogla bi ući u post-populističku eru.