TRAGEDIJA pada ukrajinskog aviona na letu iz Irana, u kojem je poginulo 176 ljudi, jučer je dobila novu dimenziju. Nakon novih informacija sve upućuje na to da se avion nije srušio zbog tehničkog kvara, nego ga je projektilom zemlja-zrak Tor-M1 oborio iranski protuzračni sustav, vjerojatno jer je pogreškom zamijenjen za američki ili neki drugi vojni avion.

>> Iranci su ruskom raketom rušili ukrajinski avion. New York Times objavio snimku

Naravno, na to upućuju i okolnosti - avion je srušen rano ujutro 8. siječnja, nekoliko sati nakon što je Iran izveo raketni napad na vojne baze u Iraku u kojima su smještene američke snage. Iran, barem zasad, sve negira, a optužbe američkih dužnosnika, kao i kanadskog premijera Justina Trudeaua, naziva "velikom laži" i "psihološkom operacijom vlade SAD-a i onih koji je podržavaju svjesno i nesvjesno".

Podsjetimo, u avionu aviokompanije Ukraine International Airlines na letu PS752 poginula su 82 iranska državljana, 63 kanadska, 11 ukrajinskih, 10 švedskih, 7 afganistanskih i tri njemačka. A polovica putnika imala je dvojno državljanstvo, tako da je pravi broj iranskih državljana koji su poginuli, kad se pribroje oni s dvojnim državljanstvom, 130.

"Službene potvrde vjerojatno neće biti"

Za objašnjenje ovog tragičnog incidenta obratili smo se vojnom analitičaru portala Obris Igoru Tabaku.

"Službene potvrde vjerojatno neće nikad ni biti. Službena potvrda sa sobom nosi i odgovornost, nedvojbeno i dužnost naknade štete i određenu sramotu. Zbog toga će ovo vjerojatno uvijek ostati visjeti u zraku", kaže Tabak.

Sama situacija čini se nevjerojatna. U početku je, naime, bilo nevjerojatno da se avion srušio zbog kvara baš nakon što je Iran raketirao američke vojne baze. Onda su jučer objavljene nevjerojatne informacije prema kojima je iranska protuzračna obrana putnički avion zamijenila za vojni. Najnevjerojatnije je pritom što su Iranci tako oborili avion pun vlastitih državljana. 

"Prvo je nevjerojatno da imate normalni civilni zračni promet u trenutku kad cijela država očekuje mogući uzvrat SAD-a, dakle moguće zračne napade, napade krstarećim projektilima ili nešto treće. U takvim, praktično ratnim okolnostima, gasi se civilni promet, a ovo je najzorniji primjer zašto se to radi. Jer vi nemate baš previše mogućnosti razlikovanja na ovakvim oružnim sustavima koji, usput budi rečeno, možda imaju problema s obukom kadra, možda imaju problema s tim da osoblje stvarno očekuje napad", objašnjava Tabak. 

"Za oštećenja vidljivo da su došla izvana"

"Nažalost, to je moguće. Ne vjerujem da bi namjerno sami rušili svoj avion, tim više što nitko nije ni pokušao tvrditi da su ga srušili protivnici", dodaje Tabak. "Ipak, najviše u prilog takvom scenariju govore same slike dijelova tog aviona. Za oštećenja na njima vidljivo je da su došla izvana jer su rasuta po velikim plohama letjelice i ujednačene veličine, što je nekonzistentno s oštećenjima od eksplozije avionskog motora i tehničkim kvarovima koje se u prvom momentu navodilo kao uzrok pada."

Dakle, rušenje aviona projektilom odgovara dosad dostupnim informacijama o avionu. Ali što s izvješćem objavljenim nakon pada prema kojem je pilot okrenuo avion kako bi se vratio u zračnu luku nakon što je uočio "problem", a zatim se zapalio?

"Zrakoplov se prvotno kretao prema zapadu kako bi izašao iz zone zračne luke i okrenuo se na desno nakon problema te usmjerio natrag u zračnu luku kada se srušio, pri čemu je poginulo svih 176 putnika i članova posade", navodi Iranska civilna avijacijska organizacija.

Avion zbog svoje veličine i sigurnosnih sustava nije odmah oboren, letio je još neko vrijeme

Šef iranske civilne avijacije upravo je tim argumentom osporio američke optužbe.  

"Da je raketa pogodila projektil, radilo bi se o slobodnom padu", rekao je Ali Abedzadeh za CNN. Rekao je da je avion u zraku bio pet minuta. "Pilot se pokušao vratiti, ali nije uspio", dodao je. "Kako avion može pogoditi projektil ili raketa a da se potom pilot pokuša vratiti na aerodrom?"

Tabak nam je, međutim, objasnio da je sasvim moguće da protuzračni projektil ne obori avion odmah, pogotovo kad je riječ o Boeingu 737-800: "To je velika letjelica s brojnim redundantnim sustavima. Upravo te karakteristike bile su jedan od argumenata proizvođača za malu vjerojatnost tehničkog kvara. Ovaj konkretni tip letjelice na glasu je kao pouzdan jer ima iznimno velik broj paralelnih sustava koji mogu preuzeti funkcioniranje u slučaju oštećenja jedne strane, jednog pogonskog agregata. To, naravno, ne znači da oštećenje nije bilo veliko i da avion nije bio pun goriva. Avion se zapaljen pokušavao vrati. To je ta vatra koja je jedno vrijeme sprečavala i spasioce da dođu bliže."

"Taj avion se našao u zraku kad zbog objektivnih okolnosti tamo nije imao što raditi"

Tabak primjećuje kako je najčudnija upravo ta okolnost da zračni promet nije bio prekinut kad je cijela protuzračna obrana bila dignuta u pripravnost u očekivanju mogućeg protunapada i "daljnje eskalacije, praktički ratnog sukoba".

"Taj avion se našao u zraku kad zbog objektivnih okolnosti tamo nije imao što raditi", smatra Tabak. 

>> Istraga: Ruski vrh surađivao sa separatistima koji su u Ukrajini srušili avion

Možemo li onda to usporediti s rušenjem putničkog aviona na letu MH17 iz Amsterdama koji je, prema zaključku službene međunarodne istrage, oborio protuzračni sustav ruskih separatista s istoka Ukrajine (koji im je dopremila ruska vojska)? Tabak nije siguran u to, ali smatra da je bolja usporedba s američkim rušenjem putničkog aviona iznad Perzijskog zaljeva, također pogreškom.

No kao što su u ta dva slučaja avioni srušeni zbog kriminalnog nemara i neodgovornosti pri baratanju moćnim naoružanjem, isto, po svemu sudeći, vrijedi i u ovom slučaju.

"Primijetit ćete da je čitav niz zemalja pozvan da se uključi u istragu nesreće. Zanimljivo je da je Iran pozvao čak i američku službu za istraživanje nesreća, što je Washington najednom stavilo u zanimljivu situaciju jer bi morao donijeti izuzetak na sankcije Iranu. No još je zapravo rano i mislim da će se o ovome još pričati", zaključuje Tabak.