MJESEC dana prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, glavni ekonomski stručnjaci od povjerenja Vladimira Putina posjetili su rezidenciju ruskog predsjednika u Novo-Ogarjovu u blizini Moskve kako bi ga izvijestili o vjerojatnim posljedicama zapadnih sankcija.

Putin je slušao Hermana Grefa, izvršnog direktora državnog kreditora Sberbank, koji je držao prezentaciju na 39 stranica upozoravajući ruskog predsjednika na katastrofalne posljedice ako napetosti oko Ukrajine, tada već na vrhuncu, još više eskaliraju, piše The Financial Times.

Putinovi ekonomisti pripremili mu prezentaciju prije rata

Putinov blizak saveznik još od njihovih zajedničkih dana u uredu gradonačelnika Sankt-Peterburga 90-ih godina, Gref je imao reputaciju najliberalnijeg člana Putinovog proširenog kruga, kao i da govori ono što misli.

U tom su se trenutku tehnokrati bojali da je Putin na rubu priznavanja dviju separatističkih pokrajina u ukrajinskom Donbasu, za što su vjerovali da će izazvati bijesnu reakciju Zapada koja bi mogla osakatiti rusko gospodarstvo.

Elvira Nabiullina, vrlo cijenjena guvernerka središnje banke, te drugi sudionici dijelili su njegovu zabrinutost i pomogli su pripremiti prezentaciju. Ali pustili su Grefa da govori. Prezentacija je upozorila Putina da bi oštre sankcije stvorile paniku na financijskim tržištima i potencijalno vratile rusko gospodarstvo desetljećima unatrag.

Bruto domaći proizvod mogao bi pasti za 30 posto u dolarima u dvije godine. Inflacija bi prisilila središnju banku da podigne kamatne stope na 35 posto, smanjujući realne prihode za petinu.

Kvaliteta života Rusa zaostajala bi čak i za zemljama u razvoju jer bi ograničenja uvoza dovela Rusiju u poteškoće ne samo s nabavom naprednih tehnologija već i s osnovnim potrepštinama poput lijekova i hrane.

"Šef Sberbanka bio je potpuno slomljen kad je rat počeo"

Dok je Gref iznosio moguće posljedice, Putin ga je prekinuo i upitao što bi Rusija trebala učiniti da izbjegne najgore sankcije, tvrdi nekoliko ljudi upoznatih sa sastankom. Previše bojažljivi da upozore Putina na vojnu eskalaciju, tehnokrati nisu imali jasno rješenje i nisu se mogli natjerati da kažu Putinu kako je u opasnosti od izazivanja geopolitičke katastrofe.

Napustili su sastanak ne znajući što točno Putin planira i je li primio njihovu poruku.

"Bili su dovoljno hrabri da zamole velikog gazdu za sastanak, ali nisu uspjeli prenijeti poruku. Nisu mogli izgovoriti jedini mogući odgovor", kaže jedan od nazočnih.

Opći napad na Ukrajinu 24. veljače, tri dana nakon što je Putin priznao donbaske separatiste, nadmašio je njihove najgore strahove. Otkrili su Putinove prave namjere zajedno s ostatkom svijeta - na televiziji. Putinova odluka da ih ne posluša dotukla je tehnokrate.

"Nikad nisam vidio Grefa takvog. Bio je potpuno slomljen, u stanju totalnog šoka. Svi misle da je ovo katastrofa, on više nego itko drugi", kaže jedan bivši direktor koji je vidio Grefa u ranim danima rata.

Ipak su osigurali da se njihova vlastita loša predviđanja ne ostvare

Četiri dana nakon početka rata, Putinov trust ekonomskih mozgova okupio se na suprotnom kraju 7-metarskog stola u Kremlju dok ih je Putin - očito zadovoljan svojom bizarnom šalom da je SAD "carstvo laži" - pitao kako ublažiti sankcije.

Nabiullina, čiju su odjeću neki ulagači često promatrali zbog skrivenih signala, sjedila je odjevena u crno.

No, dok su zapadne zemlje izbacivale Rusiju iz globalnih financijskih tržišta i opskrbnih lanaca, tehnokrati su priskočili u pomoć Kremlju, koristeći vještine gospodarskog upravljanja kako bi ublažili krizu. Tako su osigurali da se njihova vlastita apokaliptična predviđanja ne ostvare.

Unutar uskih okvira ruske političke elite, tehnokrati poput Grefa i Nabiulline nekoć su smatrani modernizatorima, reformističkom protutežom silovicima, tvrdokornim veteranima sigurnosnih službi. Međutim, kad su se suočili s povijesnom prilikom da obrane svoja uvjerenja u otvorena tržišta i progovore protiv rata, odustali su.

Ruska ekonomija izbjegla je dramatična predviđanja

Umjesto da raskinu s Putinom, tehnokrati su zacementirali svoju ulogu njegovih pomagača, koristeći svoju stručnost i alate da ublaže udarac zapadnih sankcija i održe rusko ratno gospodarstvo funkcionalnim, tvrde bivši dužnosnici.

Ruska ekonomija izbjegla je dramatična predviđanja koja su zapadni ekonomisti i sami tehnokrati iznijeli o učinku sankcija, uz udar na BDP koji će ove godine vjerojatno iznositi 3.5 do 5.5 posto. Iako je Rusija uglavnom izbačena iz globalnog bankarskog i platnog sustava, gospodarstvo se uspjelo osloniti na spremne zamjene koje su stvorili tehnokrati.

"Ekonomski tim ga je stvarno spasio. Zato ih drži blizu sebe. Da su silovici kontrolirali ekonomiju, pad BDP-a zaista bi bio 10-15 posto. On nije lud. Zato ih je ostavio na njihovim dužnostima", kaže bivši visoki ruski dužnosnik.

Financial Times je razgovarao s više od 20 ruskih sadašnjih i bivših dužnosnika, oligarha, bankara i ekonomista koji su opisali dilemu tehnokrata. Kremlj, ruska središnja banka i Sberbank nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom. Ruska financijska medijska kuća Frank Media prva je izvijestila o prezentaciji.

Dok rat bjesni, kritičari kažu kako je njihova kontinuirana šutnja dok pomažu ruskoj državi da funkcionira postala oblik prihvaćanja, što ih čini sukrivcima u ratu kojemu se privatno navodno protive.

Tko je Nabiullina?

"Biti u Putinovoj ekipi znači da dijelite njegove vrijednosti, dijelite njegova načela i da ste mu iznimno lojalni", kaže Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik guvernera središnje banke, te dodaje: "Nije bilo moguće ostati u Putinovom timu nakon 2012. godine, kada se vratio u Kremlj nakon četverogodišnje pauze, ako imate makar i neki stupanj nelojalnosti. Tako da me stvarno ne čudi što su svi odlučili ostati."

Tijekom gotovo desetljeća na čelu ruske središnje banke, Nabiullina je pažljivo njegovala reputaciju vodeće tehnokratkinje Kremlja. Izvela je Rusiju iz ekonomske krize 2014., ukrotila inflaciju ultra-jastrebovskom monetarnom politikom i suzbila moćne interese u notorno korumpiranom bankarskom sektoru.

Njezin uspjeh priskrbio joj je Putinovo povjerenje, podržavši njezinu neovisnost pred moćnim oligarhijskim lobijem koji je na njeno mjesto gurao Sergeja Glazjeva, tvrdolinijaškog nacionalista i promicatelja teorija zavjere kojeg vole silovici. U prosincu prošle godine Putin je javno podržao Nabiullinu u odnosu na njezine kritičare, upozorivši da bi Rusija "mogla završiti kao Turska" - što je sinonim za neortodoksnu ekonomsku politiku i valutu koja brzo slabi - ako odustane od ciljane inflacije kako bi otvorila jeftinije kredite za poduzeća.

Kako su napetosti sa Zapadom oko Ukrajine rasle, posebno nakon aneksije Krima 2014. godine, Nabiullina je pokušala izolirati Rusiju od sankcija razvijanjem neovisnog platnog sustava i gomilanjem 643 milijarde dolara deviznih rezervi.

Ali razmjeri invazije i razorne zapadne sankcije kao odgovor ipak su iznenadili Nabiullinu, prema Aleksandri Prokopenko, bivšoj dužnosnici središnje banke.

"Nitko nije očekivao scenarij u kojem će Rusija napasti Ukrajinu. Bilo je testova otpornosti na stres za državne kompanije i bankarski sustav, ali nitko nije očekivao otvoreni vojni sukob, zamrznute rezerve i ovoliku razinu sankcija", kaže Prokopenko.

Nabiullina je brzo krenula s rastavljanjem vlastite ostavštine. Zapadne zemlje zaplijenile su oko polovicu ruskih deviznih rezervi, ostavljajući Nabiullinu nesposobnom koristiti alat koji je trebao zaštititi gospodarstvo od turbulencija. Kako bi zaustavila napad na banke i ublažila pritisak na rubalj, Rusija je uvela valutnu kontrolu - za koju je ranije rekla prijateljima da će je prisiliti na ostavku.

"Uništili smo sve što smo gradili 10 godina", rekla je jedna osoba bliska Nabiullini.

Sve je ovisilo o Nabiullini i središnjoj banci

Konstantin Sonin, ekonomist sa Sveučilišta u Chicagu, stupio je u kontakt s Ksenijom Judajevom, Nabiullininom glavnom zamjenicom za makroekonomsku politiku i starom prijateljicom, putem aplikacije za šifrirane poruke Signal. Sonin je pozvao Judajevu da podnese ostavku, upozoravajući je da pomaže ratne napore i uspoređujući osoblje banke s Hjalmarom Schachtom, šefom njemačke Reichsbanke pod Adolfom Hitlerom.

Judajeva je rekla kako je "bilo mnogo zanimanja za Schachta" u središnjoj ruskoj banci, ali je inzistirala da je imala moralnu obvezu ostati. Kad bi glavni tehnokrati banke dali otkaz u znak prosvjeda protiv rata, Putin bi umjesto njih imenovao tvrdolinijaše poput Glazjeva i pridobio bi obične Ruse kroz razarajuće etatističke politike poput zamrzavanja cijena, tvrdila je Judajeva. Zgrožen, Sonin je izbrisao Signal i izjavio da više nikada ne želi razgovarati s Judajevom.

"Glazjev bi učinio iste stvari. U ovom trenutku među njima ne bi bilo razlike", kaže Sonin.

Nabiullinin neuspjeh da predvidi zamrzavanje rezervi učinio ju je metom pritiska vodećih silovika koji su se zalagali za osobu poput Glazjeva, tvrde sadašnji i bivši ruski dužnosnici. Očito uvjeren u njezinu sposobnost da izvuče Rusiju iz oluje, Putin ju je umjesto toga imenovao na treći mandat.

"Sve ovisi o središnjoj banci. Ako središnja banka ne radi kako treba, cijelo je gospodarstvo potpuno sjebano. Da je Glazjev došao na poziciju, rubalj uopće ne bi bio otisnut na papiru. Morali bi koristiti komade drveta", kaže jedan bivši dužnosnik za Financial Times.
Nabiullina je javno pozvala osoblje središnje banke da se udruže kako bi pomogli običnim Rusima da prežive ratne financijske šokove - što ona smatra ključnim dijelom svoje misije, prema ljudima bliskim njoj. Ali mnogi od njih su odlučili da više ne mogu to prihvatiti.

Prokopenko, čiji su roditelji Ukrajinci, dala je ostavku na posao savjetnice Judajeve u prvih nekoliko tjedana rata i napustila Rusiju. Iako je nekoliko nižih i srednjih dužnosnika tiho napustilo središnju banku i ruska ministarstva gospodarstva, gotovo svi visoki ruski tehnokrati i dalje su na svojim radnim mjestima.

Panika se smirila

"Morali su podnijeti ostavke iz moralnih razloga, ali ona smatra da radi svoj posao", kaže jedan sankcionirani ruski oligarh o Nabiullini.

Do kasnog proljeća panika se uglavnom smirila. Platni sustavi koje je središnja banka godinama razvijala omogućili su nesmetan protok domaćih transfera čak i kad su sankcije uvelike odsjekle Rusiju od vanjskog svijeta.

Visoke cijene energenata omogućile su Rusiji da poveća svoje proračunske prihode - od kojih polovica dolazi od nafte i plina - za 34 posto na godišnjoj razini od siječnja do travnja i pomogle su rublju da se oporavi od strmoglavog pada u odnosu na dolar.

Međutim, nije za sve zaslužno djelovanje tehnokrata. Dok je ruski dolarski prihod od prodaje energije rastao, sankcije su znatno otežale Rusiji plaćanje uvoza, što je dovelo do toga da je gospodarstvo ostvarilo značajan trgovinski suficit. To je smanjilo pritisak na rubalj, omogućivši Nabiullini da ublaži kontrolu valute i počne smanjivati kamatne stope.

"Središnja banka smirila je paniku u prvim danima", kaže Sergej Gurjev, rektor i profesor ekonomije na sveučilištu Sciences Po u Parizu.

"No, središnju banku podržava interventna policija", dodaje Gurjev: "Da ste me prije godinu dana pitali što će se dogoditi ako vlada objavi da građani ne mogu podići novac iz banke, rekao bih da će doći do masovnog prosvjeda. Ali u ovom konkretnom slučaju građani su shvatili da će, ako protestiraju, ići u zatvor ili biti pretučeni."

Neki od ruskih tehnokrata zabrinuti su da bi mogli doživjeti sličnu sudbinu. Iako su mnogi od njih privatno zazirali zbog rata, postoji taj strah da će biti proglašeni izdajnicima i uhićeni.

Međutim, kako se rat odužio, mnogi dužnosnici svoj posao doživljavaju kao neku vrstu patriotske dužnosti. "Prvih 10 dana sva je elita bila u totalnom šoku. Zatim je došla druga faza kad je obavljanje dužnosti postalo uzbuđenje i izazov. Sada je to postala rutina", kaže Aleksej Venediktov, bivši glavni urednik Eho Moskve, liberalne radiopostaje koju je Kremlj zatvorio na početku rata.

"Šokirani su i povrijeđeni pa pokušavaju pronaći načine da opravdaju ono što rade. To je profesionalni i intelektualni izazov - kako zaustaviti bankrot, kako sastaviti proračun. A Putin im je zapravo dao slobodu da rade što žele", dodaje Venediktov.

Što se događalo na rođendanu mjesec dana nakon invazije?

Mjesec dana nakon invazije, bivši potpredsjednik vlade Arkadij Dvorkovič okupio je prijatelje u svom stanu na jugoistoku Moskve kako bi proslavio svoj 50. rođendan. Za troje ljudi koji su prisustvovali, događaj je simbolizirao kako su se ruski tehnokrati prilagodili novim ratnim normama.

Dvorkovič je bio blizak suradnik bivšeg predsjednika Dmitrija Medvjedeva sve dok nije napustio vladu 2018. i preuzeo FIDE, svjetsku šahovsku federaciju, dakako uz potporu Kremlja. Manje od dva tjedna prije zabave Dvorkovič je postao najviši ruski tehnokrat koji je govorio protiv rata, iako oprezno. Za nekoliko dana dao je ostavku na mjesto čelnika državne tehnološke zaklade.

Međutim, na zabavi su se gosti koji su bili frustrirani zbog svog protivljenja ratu slobodno družili s kolegama koji su ga otvoreno podržavali. "Svi su bili tamo", rekao je jedan gost. Igor Šuvalov, još jedan bivši zamjenik premijera u Medvjedevljevoj vladi, pojavio se u majici sa slovom Z, ratnim simbolom, te održao spontani govor o tome kako se elita mora ujediniti oko Putina. Zatim su gosti pili i plesali dok je bend svirao dugo u noć.

"Bilo je stvarno neugodno", kaže drugi bivši visoki dužnosnik koji je bio prisutan.

Zabava je pokazala kako su ruski tehnokrati počeli internalizirati i prihvaćati svoju ulogu kotača u ratnom stroju Kremlja, kaže bivši dužnosnik: "Arkadij je prilagodljiv tip i nije previše samosvjestan."

Dvorkovič je ostao u Rusiji i ponovno je izabran da vodi FIDE u kolovozu, rekavši da je zauzeo "čvrsto stajalište o tragičnim događajima u Ukrajini".

Kaže da su informacije Financial Timesa o njegovu stavu ili stavovima trećih strana spekulacije i da informacije o događajima ne odgovaraju stvarnosti.

Za one koji ostaju na svojim radnim mjestima, obavljanje uobičajenog posla sve više zahtijeva neku vrstu kognitivne disonance, smatra bivši visoki dužnosnik: "Odabrali su. Prekasno je odustati u znak protesta. Ali znaju da dugoročno ne postoji ništa osim degradacije i izolacije. Izgubili su priliku da odu."

"Rat postaje svojevrsna televizijska emisija, a mnogi ljudi nisu redoviti gledatelji propagande državne televizije"

U Moskvi, koja je uglavnom ostala nedirnuta ekonomskim previranjima i pretjerano revnim regrutacijskim službenicima koji su uobičajeni u siromašnijim, udaljenim regijama, to postaje sve lakše, smatra Prokopenko.

"Po cijeloj Moskvi postoje jumbo plakati s 'herojima specijalne operacije', ali ljudi i dalje jedu svježe kamenice", kaže Prokopenko i nastavlja: "Rat postaje svojevrsna televizijska emisija, a mnogi ljudi nisu redoviti gledatelji propagande državne televizije. Ako shvatite što se događa, ili se morate nositi s tim na svoj način ili pomoći izbjeglicama i ljudima koji pokušavaju otići. To je vrlo osobna vrsta borbe. Poput preseljenja u Unutrašnju Mongoliju."

Suočeni sa sve većim pritiskom da iskažu svoju javnu podršku ratu, mnogi su ga pokušali u potpunosti ignorirati. Na godišnjoj konferenciji ministarstva financija u rujnu, premijer Mihail Mišustin održao je uvodno obraćanje u kojem je pozdravio otpornost Rusije na sankcije Zapada i pohvalio gospodarski kabinet što ih je prevladao - ali nije spomenuo zašto su uvedene. Nabiullina i skupina drugih visokih dužnosnika zatim su dva sata raspravljali o sljedećim koracima za rusko gospodarstvo - a da niti jednom nisu izgovorili riječ "Ukrajina".

"Ovi momci samo rade. Vjeruju da bi stvari bile gore bez njih. Ali oni ne mogu govoriti o pravom problemu", kaže visoki ruski državni bankar.

"Šef Sberbanka bio je svjetski čovjek, ne sviđa mu se što je sad izopćenik"

Od skupine koja je u siječnju pokušala upozoriti Putina na opasnosti od sankcija, Gref je najviše uzrujan zbog rata, prema nekoliko ljudi koji su s njim razgovarali.

U 15 godina na čelu Sberbanka pretvorio je umirući, korumpirani sovjetski depozitni monopol u vodeću svjetsku banku s ambicijama da izazove vrhunske tehnološke tvrtke Silicijske doline. Gref, bivši ministar gospodarstva, nekoć se nadao da će uspjeh Sberbanka uvjeriti Putina da je tržišno orijentirana reforma u Rusiji moguća.

"Ali nakon što su sankcije Rusiju odsjekle od globalnih tržišta, uništeno je sve što je izgradio", kaže jedan od bivših direktora Sberbanka te nastavlja: "On je svjetski čovjek. Volio je ići na forume, konferencije i sastanke. Cijelo je vrijeme bio u Silicijskoj dolini. Bio je prijatelj s Jackom Maom. A sada je izopćenik."

U novoj Rusiji, Grefova liberalna perspektiva je oštra suprotnost sivoj ekonomiji "paralelnog uvoza" i autarkije kojom upravlja država. Usavršavanje korporativne kulture, ispunjavanje zapadnih standarda o ESG-u - to vjerojatno neće biti vještine koje se cijene u Rusiji budućnosti, smatra Gurjev, bivši član uprave Sberbanka: "Ljudi koji vode te tvrtke nisu dobro pripremljeni."

Na proslavi godišnjice Sberbanka u studenom, Gref je unajmio Boljšoj teatar za gala nastup. Nitko iz ministarstva financija - koje je kontrolni dioničar Sberbanka - ili središnje banke nije došao, tvrde dvije osobe bliske banci: "Bilo je stvarno tužno. Bilo je malo šampanjca, ali nitko se nije šalio niti je išta govorio. Samo su stajali i bili tužni."

Druga osoba koja je nazočila, međutim, kaže da je zabava bila za glavne klijente banke, a ne za dužnosnike ministarstva financija i središnje banke: "Gosti su bili odlično raspoloženi, uključujući i čelništvo banke koje se te večeri družilo sa svojim klijentima. Bila je to sjajna zabava."

Sanjajući o izgradnji svjetskog "ekosustava" financijskih usluga, što je sada uništeno ratom, Gref se još više povukao u svoje sve slabije ambicije, kažu ljudi. Zahtijevao je od svojih direktora da se okrenu izgradnji "metaverzuma" sličnog svijetu virtualne stvarnosti koji je zamislio osnivač Facebooka Mark Zuckerberg.

Sankcije će to otežati: Rusiji je zabranjen uvoz naprednih mikročipova i poslužitelja zapadne proizvodnje, što potencijalno vraća tehnološki sektor godinama unatrag. Ali nakon što je odlučio ostati na svom poslu, Gref je rekao da želi prihvatiti izazov.

"Život je postao življi, šareniji i zanimljiviji. Čini se da će biti još zanimljivije u godinama koje dolaze", rekao je Gref na panelu zajedno s Nabiullinom u studenom.