HRVATSKI mediji imaju pozitivan do neutralan stav prema umjetnoj inteligenciji i ističu prednosti AI tehnologije u medicini, sigurnosti i obrazovanju, pokazalo je istraživanje netom objavljeno u znanstvenom časopisu Medijska istraživanja.

Istraživanje koje su provele dvije studentice doktorskih studija Medija i komunikacija na Sveučilištu Sjever, Ivana Erceg Matijašević i Martina Baričević Debelec, zajedno s profesoricom Ljerkom Luić, imalo je za cilj utvrditi percepciju umjetne inteligencije u hrvatskim medijima. Analizirano je 45 članaka objavljenih od travnja do rujna 2023. u hrvatskim medijima, čija je središnja tema bila umjetna inteligencija prikazana u kontekstu inovacija i transformacije društva prema današnjim potrebama.

Od svih razmatranih članaka, 16 njih (36 posto) pokazalo je pozitivno mišljenje o umjetnoj inteligenciji, 19 članaka (42 posto) neutralno mišljenje, a 10 članaka (22 posto) negativno mišljenje. Navodi se i da su rezultati također ukazali na značajnu usklađenost između medijskih prikaza umjetne inteligencije i osjećaja hrvatskih novinara. U člancima se često naglašavao ogroman potencijal umjetne inteligencije koja bi mogla unaprijediti mnoga područja ljudskog života, od medicine do transporta. Iako se pojavljuju kritička, a ponekad i suprotna stajališta, ona ne utječu negativno na oblikovanje javnog mnijenja o toj temi, stoji u istraživanju.

Negativna stajališta su uglavnom vezana uz etičke izazove

Pozitivni članci istaknuli su prednosti AI tehnologije u raznim područjima, poput medicine, sigurnosti i obrazovanja. Članci neutralnog tona obično su jednostavno opisivali AI tehnologiju, naglašavajući njezinu funkcionalnost i tehničke aspekte bez izrazito emotivnih stajališta. Članci s negativnim tonom raspravljali su o rizicima, etičkim izazovima i potencijalnim prijetnjama koje umjetna inteligencija može donijeti, posebno u vezi s privatnošću i zapošljavanjem.

Autorice ukazuju na ograničenja istraživanja u vidu nenamjerne pristranosti do koje je došlo tijekom prikupljanja podataka, kao i ono vezano za brzinu napretka umjetne inteligencije. Naime, u vrijeme istraživanja u široku upotrebu je ušao jezični model umjetne inteligencije ChatGPT 4, a nedugo nakon toga došao je i poboljšani ChatGPT 5 model.

Za buduća istraživanja preporučeno je korištenje većeg i potpunijeg uzorka, kao i primjena kvalitativnih i kvantitativnih metoda istraživanja kako bi se napravio opći pregled te ispitali granični i pojedinačni stavovi. Sve u svemu, istraživanje sugerira da novinari prepoznaju i priznaju prednosti AI tehnologije i praktičnu primjenu uz svijest o mogućim izazovima i rizicima.