ZADARSKA i Karlovačka županije najviše su pogođene posljednjim poplavnim valom. Nakon poplava tom području prijeti najezda komaraca i glodavaca, javlja HRT. U Zadarskoj županiji sanacija je počela nakon povlačenja rijeke Zrmanje u korito.

"Kada za sat, dva izgubite sve što ste godinama stjecali, normalno da ljudima ta sanacija nije dovoljno brza. Svim snagama se pokušava utjecati na čim bolji i brži oporavak samog područja", rekao je za HRT Miro Andrić, voditelj Civilne zaštite u Zadru. Stožeri Civilne zaštite Gračaca i Obrovca su još uvijek aktivni.

"Razmjenjujemo informacije i ono što je potrebno na terenu pokušavamo i riješiti", govori Andrić.

U Gračacu šteta 1.65 milijuna eura, u Obrovcu 2.4 milijuna 

U Gračacu je poplavljeno 96 obiteljskih kuća. Andrić navodi da vrijeme ide u prilog tome da se ljudi čije su kuće poplavljene što prije oporave, ali da im ne ide u prilog činjenica da se slično dogodilo u prosincu prošle godine.

"Dakle, ljudi u Novom naselju već drugi put plave u zadnjih pola godine, to je jako teško i izazovno. Najveći je problem financijskog karaktera. Ljudi strahuju što će im iduća kiša donijeti", kazao je Andrić.

Desetak javnih ustanova nastradalo je u Obrovcu, a šteta se procjenjuje na iznos od 2.4 milijuna kuna. Šteta se zbraja i na nerazvrstanim cestama, a iznosi oko 765 tisuća eura.

Andrić navodi da je iznos štete u Gračacu 1.65 milijuna eura. "To su izuzetno veliki novci za malu općinu", kazao je.

Saniranje šteta na području Karlovca

Vodostaji u Karlovcu bili su slični onima u 2015., kada su Mrežnica i Korana bile i 30-ak centimetara više od tadašnjeg maksimuma. 

"Peru se prometnice i saniraju ulegnuća na njima. Ima puno štete. Bit će proglašena elementarna nepogoda i možemo očekivati pomoć županije i države u sanaciji tih šteta. Dok se ne završi sustav obrane od poplave ovakve situacije će se ponavljati. Nadam se da će Hrvatske vode s izvođačem uspjeti ubrzati neke od radova", rekao je Miro Rade iz JVP-a Karlovac.

"Obrana Karlovca od poplava je započela '70-ih godina izgradnjom kanala Kupa-Kupa, ali otad je bilo malo pomaka do unazad nekoliko godina. Vidimo da više nema izvještavanja s Mrežnice i Korane gdje je sustav obrane od poplave završen", dodao je.

Na karlovačkom području oštećeno je 312 obiteljskih kuća. Poplavljeno je 640 gospodarskih objekata, osam objekata javne namjene i 5500 hektara poljoprivrednih površina.

Provode se mjere za sprječavanje širenja zaraznih bolesti

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije provodi nekoliko mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti. 

"Jedna od mjera je dezinfekcija bunara iz kojih građani koriste vodu za piće, akcija se nastavlja i naredni tjedan. Sljedeća mjera je provođenje sustavne deratizacije poplavljenih domaćinstava jer je za očekivati da će se velik broj glodavaca pomaknuti iz svojih staništa i pomaknuti prema domaćinstvima", kazala je za HRT Željka Cerovac iz karlovačkog Zavoda za javno zdravstvo.

Najezda komaraca

U suradnji s predstavnicima mjesnih odbora jučer su provedeni terenski izvidi poplavljenog područja te su detektirane lokacije na kojima se nisu povukle vode i gdje su se zadržale stajaćice.

One zbog visokih temperatura predstavljaju potencijalne lokacije na kojima će se kroz tjedan do 10 dana razviti odrasle jedinke komaraca.

Utvrđena je i visoka brojnost odraslih jedinki komaraca pa se idući tjedan počinje sa suzbijanjem odraslih jedinki i larvi komaraca. S obzirom na to da se to odvija tijekom jutarnjih sati, kada je najveća brojnost komaraca, građanima se savjetuje da zatvore prozore.

Aktivirala se klizišta, posebno u Varaždinskoj županiji

Poslije obilnih kiša aktivirala su se i brojna klizišta, najviše na zapadu Varaždinske županije. Šteta se procjenjuje na 40 milijuna eura i proglašena je elementarna nepogoda. Na području Varaždinske županije je u protekle godine sanirano 20 klizišta, za što je potrošeno četiri milijuna eura.

"Pitanje je hoće li se to smiriti ili neće. Na brzinu se može pokušati spriječiti da nove padaline dođu na tu kliznu plohu, eventualno pokrivanjem tog područja i treba što prije krenuti u istražne geotehničke radove kako bi se utvrdili svi parametri potrebni za sanaciju tog klizišta", rekao je za HRT Jasnim Jug s varaždinskog Geotehničkog fakulteta.

Često građani sami rješavaju problem klizišta pa naprave još veću štetu i zato Jug apelira da se kontaktira struka i ističe da je svako klizište slučaj za sebe.