No nova istraživanja pokazuju da 27 % ljudskog ekološkog otiska u kontekstu voda dolazi od proizvodnje mesa.

Meso i zarazne bolesti

Rimac u svojem kratkom osvrtu povezuje proizvodnju mesa s bolestima. Poznato je da procesuirano meso povećava rizik od raznih oblika raka. Također, crveno meso snažno je i pozitivno povezano s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. No ovim pitanjima pozabavit ćemo se u posljednjem poglavlju. Za ovo poglavlje pretpostavimo da je Rimac prije svega mislio na zarazne bolesti.

Poznata je činjenica da je čovjek u svojoj povijesti postao značajno bolesniji te da se očekivano trajanje života poprilično skratilo kada se prije 10-ak tisuća godina počeo baviti stočarstvom. Naime, brojne zarazne bolesti prešle su sa životinja na ljude kada je počeo bliži i intenzivniji kontakt s njima. Naravno, s druge strane poljoprivreda je, kao neusporedivo sigurniji i izdašniji izvor hrane, istovremeno osigurala opstanak i povećanje ljudske populacije.

Istraživanja također pokazuju da većina opasnih virusa gripe dolazi od domaće peradi. Osim toga, poznato je da rezistenciji bakterija na antibiotike značajno pridonosi njihova prekomjerna upotreba u uzgoju stoke. 

Koliko je vegetarijanstvo i veganstvo zdravo?

Rimac u klipiću također ističe da se, otkad je postao vegan, osjeća bolje i zdravije.

Malo tko će danas naći neku ozbiljniju zamjerku toj tvrdnji. Istraživanja koja uspoređuju prehranu svejeda i vegetarijanaca uglavnom pokazuju da potonji imaju niži rizik od razvoja karcinoma i ukupne smrtnosti, kao i niži indeks tjelesne mase. No nutricionist Bojan Stojnić, pokretač stranice nutricionizam.hr, upozorava da i u ovom slučaju treba biti oprezan u interpretaciji.

„Naime, u istraživanjima koja dugoročno uspoređuju načine prehrane vrlo je teško razlikovati utjecaj samog vegetarijanstva od drugih praksi koje često prate vegetarijanstvo. Primjerice, vegetarijanci generalno imaju nižu tjelesnu masu, manje puše, piju manje alkohola, tjelesno su aktivniji, generalno vode svjesniji način života itd.“, kaže Stojnić.

Još jedan problem je to što u istraživanjima utjecaja prehrane na zdravlje ostaje pitanje opravdanosti izbora kontrolne grupe. Naime, nije isto uspoređujemo li vegetarijansku prehranu s onom baziranom na fast foodu ili s mediteranskom prehranom.

„Idealna usporedba podrazumijevala bi identičan nutritivni unos obje grupe. Na taj bismo način mogli razlikovati utjecaj vegetarijanstva od utjecaja nutritivnog sadržaja prehrane“, kaže Stojnić.

I vegetarijanstvo može biti nezdravo

Činjenica da je netko vegetarijanac ili svejed ne govori nam previše o kvaliteti njegove prehrane. Ima mnogo svejeda koji se hrane nezdravije od vegetarijanaca, ali ima i mnogo vegetarijanaca koji se hrane nezdravije od svejeda.

Stojnić ističe da bi ljudi trebali biti tim oprezniji što više namirnica izbacuju iz nje.

„Treba imati na umu da će vjerojatnost da je prehrana zdrava biti to manja što je restriktivnija. Naime, zdrava prehrana podrazumijeva unos svih nutrijenata koje naše tijelo treba za pravilno funkcioniranje, a isključivanje namirnica to može kompromitirati. Za razgovor o kvaliteti vegetarijanske prehrane, esencijalno je razlikovati stupnjeve vegetarijanstva. Vegetarijanstvo je i lakto-pesco-ovo-vegetarijanstvo, i lakto-vegetarijanstvo, i veganstvo, i frutarijanstvo. U prvom slučaju radi se o prehrani koja isključuje jedino meso, u slučaju veganstva govorimo o isključivanju svih proizvoda životinjskog podrijetla, a u najekstremnijem slučaju frutarijanstva iz prehrane se izbacuje sve osim plodova koji su pali s biljke“, kaže Stojnić.

„Namirnice životinjskog podrijetla esencijalni su izvori proteina, željeza, cinka, kalcija, vitamina D i B-12 te omega-3 masnih kiselina. Navedeni nutrijenti nerijetko su deficitarni u vegetarijanskoj prehrani, to više što je ista ekstremnija. Navedeni rizični nutrijenti mogu se nadoknaditi prehrambenim suplementima. Međutim, ne bih preporučio olako oslanjanje na njih budući da u hrani postoje tvari čije djelovanje još uvijek ne poznajemo, a mogle bi imati određeni učinak na zdravlje. Zbog toga ih je nemoguće izolirati u obliku dodataka prehrani“, kaže Stojnić.

Neodoljivi okus mesa

Rimac u filmu, među ostalim, kaže da mu se, kao i većini ljudi koji vole meso, kao što ga vole u kraju u kojem je rođen, u početku činilo da će mu ono nedostajati kada prijeđe na veganstvo. No tvrdi da mu danas ne nedostaje. To nije osobito čudno; ljudi se mogu naviknuti pa i navući na različite okuse i kuhinje.

Zanimljivo je da u novije vrijeme neke prehrambene tvrtke na zapadu rješavanju problema imitacije okusa mesa pristupaju sve znanstvenije. O tome smo nedavno pisali na Indexu pa ovdje nećemo nepotrebno ponavljati. Uglavnom studije pokazuju da to mnogima pomaže da smanje konzumaciju mesa. Naime, iz anketa se doznaje da danas oko 1/3 Amerikanaca konzumira tzv. zamjenske prehrambene proizvode koji nalikuju mesu, ali su napravljeni od bilja. Štoviše, američka kompanija Impossible Foods napravila je burger koji po svemu ima okus, miris i izgled takav da ga je gotovo nemoguće razlikovati od mesa, a uspješno ga je plasirala u nekoliko lanaca brze hrane.

Zaključak?

Danas se svi stručnjaci slažu da je mesna prehrana veći teret za Zemlju od vegetarijanske, odnosno veganske. No, ne slažu se baš sasvim u tome koliki je točno taj teret. Ta tema istraživanja vrlo je složena, a istovremeno je relativno nova pa će još trebati poraditi na utvrđivanju preciznijih podataka.

Jedna stvar je sigurna – kako se brojnost populacije povećava i kako mnogoljudne regije poput Kine i Indije budu izlazile iz siromaštva, konzumacija mesa rapidno će rasti. A s time će rasti i udio proizvodnje mesa u ukupnom opterećenju Zemlje.

Što se tiče jedenja mesa i zdravlja, Stojnić u zaključku poručuje:

„Ukoliko se odlučite za vegetarijanstvo iz moralnih ili religijskih uvjerenja, ili jednostavno zato što vam se ne sviđa okus ili miris životinjskih proizvoda, samo naprijed. No tada potražite savjet nutricionista kako nadoknaditi nutrijente koje uobičajeno dobivamo iz njih. S druge strane, ako se odlučite za vegetarijanstvo samo iz zdravstvenih razloga, imajte na umu da se zdrava prehrana može jednostavno postići i prehranom koja ne isključuje cjelokupne grupe namirnica. Vegetarijanska prehrana neće vas automatski zaštiti od razvoja kroničnih oboljenja. Da bi ista imala pozitivne učinke na zdravlje, potrebno ju je, kao i prehranu svejeda, pravilno isplanirati“, zaključuje naš nutricionist.