MINISTARSTVO zdravstva, koje vodi HDZ-ov Vili Beroš, objavilo je nove obavezne Smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti. Posljednje su bile iz veljače ove godine, a stječe se dojam da su promjene u novim smjernicama posljedica nerazjašnjenih okolnosti smrti našeg novinara Vladimira Matijanića.

Naime, u nedavno objavljenom stručnom mišljenju Hrvatske liječničke komore, koje je dostavljeno Ministarstvu zdravstva, naglašava se da Matijaniću nije omogućeno antivirusno liječenje sukladno smjernicama Ministarstva zdravstva. Sada su one djelomično promijenjene. 

>> Liječnička komora: Matijanić nije bio liječen sukladno smjernicama o koroni

U obveznim smjernicama i dalje lijek kojeg nema u Hrvatskoj

U novim smjernicama opet se kao obavezan lijek spominje Paxlovid, kojeg i dalje nema u Hrvatskoj. Također, ima značajnih promjena i oko primjene kortikosteroida. U prijašnjoj verziji nije bila preporučena primjena kortikosteroida u imunomodulacijskom liječenju bolesnika s blagim i srednje teškim oblikom bolesti covid-19. Nove smjernice sada imaju nastavak te rečenice. 

"U dijela bolesnika kod kojih se klinički i laboratorijski potvrdi egzacerbacija bolesti (pogoršanje respiratornog statusa, febrilitet, porast upalnih parametara, a da nije riječ o sekundarnoj infekciji) moguće je ponovno uvesti steroide u liječenje", stoji u novim smjernicama. 

U njima nema više procjena težine bolesti prema "kriterijima Modified Early Warning Score (MEWS)", koji su uključivali i online kalkulator te se težina bolesti matematički određivala prema respiratornoj frekvenciji (broju udisaja u minuti), srčanoj frekvenciji (pulsu), sistoličkom tlaku, tjelesnoj temperaturi i stanju svijesti. No, krenimo redom.

Matijanić u četiri dana ne samo da nije hospitaliziran nego nije dobio ni adekvatan zdravstveni pregled

Vladimir Matijanić umro je u petak, 5. kolovoza, u popodnevnim satima nakon što je danima tražio pomoć splitskih liječnika, a hitna ga odbila odvesti u bolnicu. Matijanić je imao Sjogrenov sindrom (autoimunu bolest) i intersticijsku bolest pluća te se sumnjalo na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida.

Činjenica je da je Matijanić od utorka do petka tog kobnog tjedna tražio pomoć splitskih liječnika. U ta četiri dana ne samo da nije hospitaliziran nego nije dobio ni adekvatan zdravstveni pregled. 

Primljen je na Hitnom prijemu splitske Infektologije 2. kolovoza, gdje je došao sa simptomima covida, no otpušten je kući. Dva dana kasnije, 4. kolovoza, te 5. kolovoza, na dan smrti, više je puta zvao splitsku Infektologiju i medicinskim djelatnicima izgovorio sve dijagnoze koje ima te im rekao da nema snage napraviti ni par koraka.

Zdravstvena inspekcija utvrdila nepravilnosti

"Javite se za pet dana ako ne bude bolje" i "pišajte u lonac pored kreveta", savjeti su koje je, između ostalih, dobio od splitskih medicinskih djelatnika.

Matijanić je 5. kolovoza od djelatnika Hitne pomoći, koji su došli u njegov dom na intervenciju, tražio da ga hospitaliziraju, no ostavili su ga kod kuće. Objasnili su mu da ima "normalne simptome covida". Isti tim Hitne pomoći došao je sat i pol kasnije da bi ga neuspješno reanimirao i na kraju proglasio smrt.  

Zdravstvena inspekcija u kolovozu je utvrdila niz nepravilnosti u slučaju smrti Matijanića, no posebno Povjerenstvo Ministarstva zdravstva, koje je oformio ministar Vili Beroš, postupajući po tom nalazu, u rujnu je zaključilo kako nije bilo većih nepravilnosti. Utvrdili su da je u slučaju Matijanić zdravstveni sustav funkcionirao.

Povjerenstvo utvrdilo da zdravstveni sustav funkcionira

Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva, koje je donijelo zaključak da u slučaju smrti kolege novinara Vladimira Matijanića nije bilo značajnih stručnih propusta i da zdravstveni sustav funkcionira, radilo je u sastavu: Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Edvard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Mayer i Davor Mayer.  

Čak trojica od šestero članova povjerenstva, a to su Ivan Puljiz, Miroslav Mayer i Edvard Galić, članovi su i Beroševog povjerenstva koje donosi smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusa. U obveznim smjernicama stajalo je da se u liječenju koristi lijek Paxlovid, koji nikad nije došao u Hrvatsku. Upravo je Matijanić bio kandidat za primanje tog lijeka, no time se povjerenstvo nije posebno bavilo niti je na bilo koji način pozvalo resornog ministra na odgovornost zbog te činjenice. 

Paxlovid obavezan, a nema ga

Nijednom riječju u zaključku povjerenstva ne spominje se bilo koji lijek protiv korone, a lijekovi se ne spominju ni u priopćenju Ministarstva zdravstva o nalazima inspekcijskog nadzora. No sada je jasno da lijekova u splitskoj bolnici nije bilo i da nijedan od njih još uvijek nije došao do Hrvatske. 

Što se tiče novih, tek usvojenih obveznih smjernica, Paxlovid se opet spominje iako ga i dalje nema u Hrvatskoj. Štoviše, preuzeo je primat nad Remdesivirom, koji se spominje i u starim i novim smjernicama.  

No najveća promjena u smjernicama je ona vezana za primjenu kortikosteroida. Tako u verziji iz veljače stoji da se kortikosteroid "u svrhu imunomodulacijskog liječenja u bolesnika s blagim i srednje teškim oblikom bolesti COVID-19 ne preporuča". Nova verzija ima nastavak te rečenice, odnosno dodana je iznimka koju se do sada nije spominjalo. 

Dodana iznimka u primjeni kortikosteroida

"U dijela bolesnika kod kojih se klinički i laboratorijski potvrdi egzacerbacija bolesti (pogoršanje respiratornog statusa, febrilitet, porast upalnih parametara, a da nije riječ o sekundarnoj infekciji) moguće je ponovno uvesti steroide u liječenje", stoji u novim smjernicama.

Zanimljivo je što je upravo termin "egzacerbacija", odnosno naglo pogoršanje, koristilo i Ministarstvo zdravstva na posebnoj konferenciji za novinare o uzrocima smrti Vladimira Matijanića. 

Podsjetimo, zbog autoimune bolesti Matijanić je pio kortikosteroid Decortin, no tek kratko vrijeme. O tome je obavijestio dežurnog liječnika KBC-a Split, ali on nije reagirao, nego samo konstatirao da ne može biti imunokompromitiran jer ga je tek počeo piti. 

To je bilo pogrešno jer Matijanić možda nije bio imunosuprimiran jer nije pio terapiju koja smanjuje imunološku reakciju kod ljudi s autoimunim bolestima, ali je bio imunokompromitiran zbog svojih podliježućih bolesti.

Hitna pomoć procijenila da nije za bolnicu 

Kada je Hitna pomoć konačno došla prvi put, Matijanićeva partnerica Andrea Topić upitala je tim može li mu biti loše od Decortina, na što je dobila odgovor da ne može, odnosno da mu od toga nije loše. Štoviše, dali su mu još i injekciju s jakom dozom Solumedrola, koji je također kortikosteroid.

Što je u tome sporno? Kako smo pisali na Indexu, kortikosteroidi se koriste u liječenju covida-19, ali uglavnom tek u uznapredovaloj fazi, oko 7. dana teške bolesti, kako bi umanjili pretjeranu reakciju imunološkog sustava, tzv. citokinsku oluju. 

Budući da su imunosupresori, oni smanjuju reakciju organizma na viruse pa ako se daju prerano, mogu pospješiti njihovo umnožavanje. Zbog svega navedenog oni se oboljelima od covida-19 uglavnom smiju davati samo u bolnici pod stalnim medicinskim nadzorom i uz kisik, a ne kod kuće.

Nema više kalkulatora procjene težine bolesti

Drugim riječima, liječnica Hitne pomoći trebala je Matijanića odvesti u bolnicu već nakon prvog posjeta ako je smatrala da mu je bolest tako uznapredovala da su mu potrebni kortikosteroidi. Također, trebala je biti svjesna koliko je ozbiljna situacija jer za razliku od dežurnog liječnika iz KBC-a, koji se nije dovoljno informirao, imala je uvid u Matijanićevo otpusno pismo. 

Na kraju naglasimo da u novim smjernicama nedostaju tablica i kalkulator procjene težine bolesti prema kriterijima Modified Early Warning Score (MEWS). 

Matijanić nije hospitaliziran unatoč svojem teškom stanju, a na bolnički odjel nije ga odvela ni Hitna pomoć. Svi iz zdravstvenog sustava s kojima je Matijanić komunicirao smatrali su da njegovo stanje nije za hospitalizaciju.