BROJNI svjetski i hrvatski mediji, ali i društvene mreže, posljednjih su dana u alarmantnom tonu prenijeli vijest prema kojoj su kineski znanstvenici povezani s vojskom u laboratoriju stvorili koronavirus koji je 100% smrtonosan i mogao bi uzrokovati sljedeću pandemiju među ljudima. Naravno, mnogo opasniju od covida-19!

Kako to obično biva u senzacionalističkom prenošenju znanstvenih tema, u priči ima nešto istine, ali i puno prenapuhavanja i dezinformacija.

Što tvrde tabloidi?

Za početak treba navesti ključne teze koje se iznose u medijima:

- Kineski znanstvenici proveli su eksperimente s mutiranim sojem koronavirusa koji je 100% smrtonosan kod miševa, i to unatoč zabrinutosti da bi takvo istraživanje moglo izazvati novu pandemiju.

- Znanstvenici koji su povezani s kineskom vojskom klonirali su virus sličan virusu SAR-CoV-2, koji je pronađen u ljuskavcima, a poznat je kao GX_P2V, i njime zarazili miševe.

- Miševi su bili "humanizirani", što znači da su napravljeni da budu sličniji ljudima. Preciznije, genski su modificirani za ekspresiju proteina koji se nalazi u ljudima kako bi se procijenilo na koji način bi se virus mogao ponašati kod ljudi.

- Svaki glodavac koji je bio zaražen virusom umro je unutar osam dana, što su znanstvenici opisali kao "iznenađujuće" brzo.

- Tim je također bio iznenađen kada je otkrio visoku razinu virusnog opterećenja u mozgovima i očima miševa, što sugerira da se virus, unatoč tome što je povezan s covidom-19, umnožava i širi tijelom na jedinstven način.

Što je sve točno, a što prenapuhano u ovim tezama?

Krivi dojam da se radi o ljudima

Ključni problem u prenošenju ove vijesti je to što stvara lažni dojam da su kineski znanstvenici stvorili virus koji bi mogao biti 100% smrtonosan za ljude zato što je imao takav učinak na "humanizirane" miševe, koji su napravljeni da budu slični ljudima.

Posebno se takav dojam može steći iz klikbejt naslova u kojima se ne spominju miševi, primjerice:

"Stvorili virus sličan koroni, smrtnost je 100-postotna: 'Ovo ludilo mora biti zaustavljeno prije nego bude prekasno!'"

Neki mediji idu čak toliko daleko da naslovima sugeriraju da Kina razvija biološko oružje.

U brojnim medijima također je stvoren krivi dojam da je sa sigurnošću potvrđeno da su Kinezi u laboratoriju stvorili SARS-CoV-2 te se sugerira da sada 'opet' kreiraju i kloniraju neke još opasnije viruse. Naime, kako smo već pisali na Indexu, istraživanja u ozbiljnim časopisima, kao što je Science, pokazala su da je SARS-CoV-2 najvjerojatnije nastao prirodno te da je na ljude prešao prirodno na "mokroj" tržnici u Wuhanu.

>>FBI tvrdi da je korona pobjegla iz laboratorija. Ovo su argumenti za i protiv 

Rad nije prošao recenziju

Za početak nije naodmet spomenuti da rad, koji je objavljen u bazi BioRxiv, zasad još nije prošao recenziju niti je objavljen u nekom ozbiljnom znanstvenom časopisu.

No činjenica je da je zbog hitnosti u dijeljenju rezultata znanstvenih istraživanja o virusima tijekom pandemije postalo prilično uobičajeno da se takvim objavama posvećuje pozornost.

Bit istraživanja nije stvaranje smrtonosnog virusa

Treba istaknuti da virus GX_P2V, koji je u fokusu istraživanja znanstvenika, nije namjerno stvoren u laboratoriju. Radi se o prirodnom virusu izoliranom iz ljuskavaca, odnosno pangolina.

Kako autori pišu u studiji, dva pangolinska koronavirusa, povezana sa SARS-CoV-2, GD/2019 i GX/2017, identificirana su još prije izbijanja covida-19. Odgovarajući izolati, nazvani pCoV-GD01 i GX_P2V, uzgojeni su 2020. odnosno 2017., a istraživana je njihova zaraznost i patogenost.

Rezultati su pokazali da izolat pCoV-GD01, koji je sličniji SARS-CoV-2, može zaraziti i izazvati bolest kod zlatnih hrčaka i tzv. humaniziranih miševa hACE2.

S druge strane, GX_P2V također može zaraziti obje vrste, no čini se da ne uzrokuje očitu bolest kod ovih životinja. Dakle, prirodna varijanta tog virusa koji je istraživan u novoj studiji ne izaziva bolest kod zlatnih hrčaka i humaniziranih miševa.

Korišteni mutanti virusa nastali su prirodno

Istina je da su u novom istraživanju korišteni mutanti virusa, no oni su se spontano razvili u staničnim kulturama u laboratoriju. Oni nisu namjerno razvijeni kako bi se dobili opasniji virusi, odnosno kako bi se dobilo tzv. pojačanje funkcije (gain of function), kako špekuliraju neki mediji.

Autori pišu da je rani izolat GX_P2V zapravo bio mutant koji ima izbrisana 104 nukleotida, da je bio prilagođen staničnoj kulturi i nazvan GX_P2V(short_3UTR).

"U ovoj studiji klonirali smo tog mutanta, uzimajući u obzir sklonost koronavirusa brzoj adaptivnoj mutaciji u staničnoj kulturi, te smo procijenili njegovu patogenost kod hACE2 miševa. Otkrili smo da klon GX_P2V(short_3UTR) može inficirati hACE2 miševe s visokim virusnim opterećenjem otkrivenim u plućnom i moždanom tkivu. Ova infekcija rezultirala je 100% smrtnošću hACE2 miševa. Pretpostavljamo da bi uzrok smrti mogao biti povezan s pojavom kasne infekcije mozga", navodi se.

Dakle, takav virus, koji je mutirao u staničnoj kulturi bio je ubojit za miševe. 

Virusi u kulturama nakupljaju mutacije koje u organizmima možda ne bi

Ovdje treba napomenuti da virusi, kada se uzgajaju u staničnoj kulturi, često nakupljaju mutacije koje ne bi nakupili da se umnožavaju u životinjama koje imaju imunosni sustav koji ih nastoji uništiti. 

Takve mutacije mogu spontano nastati i u životinjama, no pitanje je koliko bi bile uspješne u širenju organizmom i u širenju među jedinkama u životinjskoj populaciji.

Još je veće pitanje koliko bi bile uspješne u ljudskoj populaciji kada bi virus prešao na ljude.

Osim toga, poznato je da jako patogeni virusi, koji uzrokuju tešku bolest i visoku smrtnost, obično nisu osobito uspješni u širenju. To posebno vrijedi u ljudskoj populaciji kada oboljeli brzo pokazuju simptome i brzo umiru jer ih drugi članovi zajednice brzo uočavaju i izoliraju. Dobar primjer toga je vrlo smrtonosan virus ebole. Slično vrijedi i za koroni slične bolesti SARS i MERS, koje su vrlo smrtonosne, ali su epidemiološkim mjerama prilično brzo zaustavljene.

Korišteni su miševi koji su modificirani da lako i ozbiljno obolijevaju

Za ispravno razumijevanje nalaza studije važno je istaknuti i to da su u njoj korišteni miševi koji snažno ispoljavaju ljudski receptor hACE2, protein na koji se vezuju koronavirusi kada ulaze u ljudske stanice. To je smisao termina humanizirani miševi, a ne da su takvi miševi generalno sličniji ljudima, što također navode neki mediji, a zvuči prilično zlokobno.

Pritom je ključno to što je kod miševa koji su korišteni u studiji ispoljavanje tih proteina bilo vrlo snažno potaknuto tzv. CAG promotorima.

To znači da stanice takvih miševa ispoljavaju velike količine proteina ACE2 posvuda, u količinama koje nisu uobičajene u organizmu i na mjestima na kojima se u prirodi možda ne bi ispoljavali.

Primjerice, postoji jedan sličan transgenični mišji soj koji također ima ACE2 pod kontrolom CAG promotora i stoga je jako osjetljiv na covid-19.

Kada je on korišten u jednoj drugoj studiji, analiza gena hACE2 otkrila je da je više od 15 kopija gena hACE2 bilo integrirano u tandemu u genom miša, čime se podržavala visoka osjetljivost na SARS-CoV-2.

hACE2 miševi korišteni su mnogo puta u istraživanjima covida-19. Prednost takvih miševa je to što su maleni, relativno jeftini i što već postoje njihovi brojni mutanti, od kojih su neki, poput hACE2 transgeničnih miševa, jako osjetljivi na infekciju virusom SARS-CoV-2 pa su prikladan model za ispitivanje antivirusnih terapija i cjepiva. No oni nisu dobar model za modeliranje epidemioloških aspekata širenja virusa, odnosno za točno procjenjivanje zaraznosti i težine simptoma kod ljudi!

Znanstvenike visoka smrtnost kod takvih modela miševa ne zabrinjava previše jer znaju da ona nije realan odraz opasnosti za ljude, kod kojih je smrtnost uobičajeno puno niža, osobito u mlađoj populaciji.

Neprirodan model

Dakle, tu se definitivno radi o prilično umjetnom modelu, koji je zgodan za ispitivanje cjepiva jer su takvi miševi jako osjetljivi na virus pa je lako uočiti rezultat ako je cjepivo efikasno.

To također potvrđuju rezultati koje navode autori jedne druge studije u kojoj su korišteni hACE2 miševi u kombinaciji s CAG promotorom:

"U razvijenom modelu imunizacija virusnim antigenom ili injekcija plazme iz imuniziranih miševa spriječila je gubitak tjelesne težine i smrtnost zbog infekcije virusom SARS-CoV-2. Ovi rezultati pokazuju da je vrlo osjetljiv model infekcije virusom SARS-CoV-2 kod CAG - hACE2 miševa putem intratrahealnog trakta pogodan za procjenu cjepiva i terapijskih lijekova."

Model miševa s neprirodnom fiziologijom

Nadalje, autori priznaju da su u svojem novom radu koristili novije hACE2 miševe koji još nisu sasvim testirani te da oni imaju neprirodnu fiziologiju:

"Međutim, važno je napomenuti da bi naš model miša hACE2 mogao biti relativno jedinstven. Tvrtka još nije objavila rad o ovom modelu miša hACE2, ali naši rezultati sugeriraju da bi protein hACE2 mogao biti jako izražen u mozgu miša. Dodatno, prema podacima koje je dostavila tvrtka, ovi hACE2 miševi imaju abnormalnu fiziologiju, na što ukazuju relativno smanjene razine triglicerida, kolesterola i lipaze u serumu u usporedbi s onima divljeg tipa miševa C57BL/6J."

Rezultate tek trebaju potvrditi druge studije

Autori također priznaju da drugi znanstvenici zasad još nisu potvrdili njihove rezultate.

"Naši nalazi očito nisu u skladu s onima Zhenglija Shija i suradnika, koji su testirali virulentnost GX_P2V u dva različita hACE2 modela miša. Važno je napomenuti da nismo izolirali divlji tip soja GX_P2V. Studija Zhenglija Shija i suradnika testirala je varijantu GX_P2V(short_3UTR) s kojom smo i mi radili. Međutim, adaptivne evolucijske promjene ove varijante tijekom laboratorijske kulture ostaju nedovoljno istražene", piše tim koji stoji iza novog rada.

Nema smisla dizati paniku

Nadalje, prije dizanja panike trebalo bi pokazati da ovakve mutacije, kakve su nastale u staničnim kulturama, također nastaju u prirodi u ljuskavcima. No čak i tada pitanje je kakav bi efekt tako mutirani virus imao na ljude. Ovdje je ipak riječ o transgeničnim miševima koji su stvoreni da budu vrlo osjetljivi na patogene kako bi rezultati testiranja bili očitiji.

Ovakva istraživanja su potrebna, to su rana upozorenja

Neki su znanstvenici oštro kritizirali novo kinesko istraživanje uz upozorenja koja su neki mediji iskoristili za apokaliptične naslove.

Među ostalim izrazili su uvjerenje da bi takva istraživanja trebalo zabraniti te sumnju da je ono provedeno u laboratoriju dovoljne sigurnosti.

No, autori u radu navode da je ono provedeno u laboratoriju odgovarajuće, visoke biosigurnosti BSL3.

Također treba istaknuti da su takva istraživanja potrebna jer omogućuju da se predvide neke moguće buduće pandemije te da se na vrijeme započne s razvojem cjepiva.

Drugim riječima, ovaj rad je dobrodošlo rano upozorenje da bi koronavirus koji postoji u ljuskavcima u skoroj budućnosti mogao prijeći na ljude.

To prelijevanje zbiva se prirodno otkako postoje ljudi. Za to nisu potrebne manipulacije genima u laboratorijima. Procjenjuje se da u prirodi postoji više od milijun vrsta virusa (do sada ih je identificirano nešto preko 800,000). Većina njih korisna je za ljude, no postoje mnogi koji mogu prijeći sa životinja na ljude i uzrokovati bolesti.

Nažalost, zbog sve masovnije proizvodnje životinja za hranu, klimatskih promjena i sve bližeg kontakta ljudi s divljim životinjama, zbog zadiranja u životinjska staništa i brzog transporta svijetom, može se očekivati da će prelijevanje biti sve češće i masovnije.