VELJKO MILJEVIĆ, odvjetnik Krešimira Peteka, direktora tvrtke Elektrocentar Petek, gostovao je na N1 televiziji u emisiji Novi dan gdje je govorio o istrazi koja se provodila protiv njegovog branjenika u sklopu afere Janaf u kojoj je uhićen šef uprave Janafa, Dragan Kovačević.

Miljević kaže da je dokumentacija koja se odnosi na istragu preopširna te da za sada nema potpunu sliku.

"Ako imate rješenje o provođenju istrage na 149 stranica, a imate osam radnih dana da pišete eventualnu žalbu jasno da je teško uopće pažljivo to pročitati. Kad za to vrijeme dobijete i rješenje o određivanju istražnog zatvora, onda imate još 50 stranica. Ne možete 200 stranica proučiti, imam pregled nad stvarima, znam tko je osumnjičen i znam otprilike broj svjedoka."

Postavlja se pitanje jesu li među tim svjedocima i visoki državni dužnosnici i Jakov Kitarović, suprug bivše predsjednice.

"Čitao sam selektivno, onaj dio koji se tiče mog branjenika. Što se tiče položaja drugoosumnjičenika, predsjednika uprave Janafa, vidio sam da je otprilike isto svjedoka. No koji su to sve svjedoci, ne bih govorio, pogotovo jer je branitelj i drugoosumnjičenika oprezniji. Ne mogu ulaziti u poziciju branjenika kojeg brani drugi kolega", kazao je Miljević i dodao da se oko 20 svjedoka odnosi na njegovog branjenika.

Što smije izlaziti u medijima?

Miljević navodi da će vjerojatno tražiti dodatne svjedoke ako se optužnica potvrdi.

"Gotovo sigurno, da. Ovdje se postavlja pitanje što to smije u medijima izlaziti u trenutku kad još formalno nije ni potvrđeno inicijalno rješenje kojim se otvara formalno-kazneni postupak. Sve do donošenja rješenja o provođenju istrage nije kazneni postupak, to je pretkazneni postupak. Donošenje rješenja je prvi akt kojim se ulazi u formalno-kazneni postupak. Najgora stvar je da se na 135 stranica iznosi sadržaj razgovora osumnjičenika, ali i s drugim svjedocima", rekao je i dodao da će dogoditi situacija da će svjedok doći i govoriti o stvarima koje su već iznesene u medijima.

"Na tih 149 stranica imate reprodukciju svih dokaznih radnji koje su se provodile od rujna prošle godine do rujna ove godine. Te mjere su zadnje sredstvo, nešto čemu se pribjegava kada se ti dokazi ne mogu pribaviti na drugi način. Imali smo tri najvažnije posebne dokazne radnje, telefonske kontrole, neposredni nadzor, praćenje i ulazak u prostorije. Kod transkripata ne možete izbjeći da se u ovoj fazi postupka te tajne mjere ne otkriju", dodao je Miljević.

Telefonski razgovori snimani su godinu dana pa se postavlja pitanje tko je radio selekciju.

"To je ono što i mene muči. Sve nas zanima stvarni sadržaj i mogućnost selekcije. To su mjere kojim se privremeno ograničavaju ili oduzimaju temeljna ustavom zaštićena prava. Koje mjere selekcije? Nema ih. Tamo rade školovani ljudi koji slušaju i gledaju materijale, nakon toga istekom roka moraju napraviti analitičko izvješće. Nad radom operativaca kapa je ravnatelj USKOK-a. On kontrolira analitičko izvješće, ravnatelj to mora znati. Glavni državni odvjetnik zna koga treba izvještavati", kazao je Miljević.

Vrh države mora imati informacije od značaja

Miljević navodi da treba pitati bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića, nekoga iz SOA-e ili vrha tužilaštva jesu li u tim izvješćima i najviši državni dužnosnici poput predsjednika države Zorana Milanovića.

Miljević je pojasnio i tko sve može imati nadzor nad cjelokupnim izvješćem te telefonskim razgovorima.

"Te razgovore i materijale moraju imati oni koji su ih kreirali, oni koji su provodili tehnički nadzor, odnosno posebne dokazne radnje. Oni moraju imati materijale koje su oni stvorili. Nakon toga, oni ne smiju ništa zatajiti. Čovjek na vrhu PNUSKOK-a i USKOK moraju imati sve te materijale, DORH mora imati sve te materijale, glavni državi odvjetnik mora korespondirati s ministrom pravosuđa, a on s predsjednikom vlade", istaknuo je Miljevac te dodao da i saborsko istražno povjerenstvo također može tražiti uvid u dokumentaciju.

"Može i mora. Nema materijala ili informacije u okviru jedne države koja može biti tajna za predsjednika države ili vlade. To su naši ljudi koji o nama brinu, predsjednik države nam je tata, a predsjednik vlade nas hrani i nema jedne informacije koja je od značaja za Hrvatsku koja se njima smije uskratiti. Oni moraju te informacije imati."