Foto: Pixsell/Patrik Macek

MOST nezavisnih lista u utorak je u saborsku proceduru uputio svoj prijedlog zakona o sudovima i Državnom sudbenom vijeću, samo dan prije saborske rasprave o paketu pravosudnih zakona koje predlaže vlada, a kojima se, tvrde, ništa neće promijeniti.

"Most danas upućuje u saborsku proceduru dva reformska pravosudna zakona. To su cjeloviti novi zakoni, jer pravosuđe zahtijeva korjenite promjene, a ne šminku, i zato nisu dovoljna parcijalna rješenja", rekao je čelnik stranke Božo Petrov.

Stručna suradnica Maja Grubišin, koja je radila na Mostovim zakonima, istaknula je bitne razlike između Mostove cjelovite i, kako su je nazvali, mini-reforme vlade.

"Vladina reforma dodatno kompromitira postojeći sustav"

Među najvažnijim točkama izdvojila je reformu sustava žalbenih sudova te drži da današnji sustav vlada svojom "mini-reformom" ne rješava.

"Mini-reforma postojeći sustav dodatno kompromitira jer nije eliminirano stvaranje pravosudnih klanova, koncentracija moći, nemogućnost napredovanja sudaca, neravnopravnost njihova statusa i općenito nije eliminirana 'represivnost' cijelog sustava", rekla je Grubišin.

Most se zalaže za profesionalizaciju i stručnost kadrova u pravosuđu, a u svojim nacrtima zakona dodatno je ojačao obvezu edukacije savjetnika, sudaca i predsjednika sudova. Kao žarište problema u pravosuđu Grubišin ističe nepravedan i demotivirajući sustav ocjenjivanja sudaca.

"Uvodimo novi, moderni sustav ocjenjivanja rada koji se provodi redovito, svake tri godine, i koji suca motivira na kvalitetniji rad i rezultate rada. Posljedica loše ocjene, kako predlaže Most, dodatna je edukacija ili ponovno ocjenjivanje u popravnom roku", kazala je.

"Vlada je očito podlegla moćnim utjecajima"

Ocjenjivanje Most povezuje sa sustavom napredovanja, ali i sustavom plaća sudaca. "Upravo u ovom dijelu vlada je debelo podbacila, jer je očito podlegla moćnim utjecajima, koje bih se usudila nazvati 'mračnim silama'", istaknula je Grubišin.

Mostov zastupnik Robert Podolnjak osvrnuo se na zakon koji regulira rad državnog odvjetništva, a time i imenovanje i razrješenje glavnog državnog odvjetnika.

Drži kako je važeći proces kandidature netransparentan i ne doprinosi povjerenju građana u objektivnost i neovisnost glavnog državnog odvjetnika, a time i cijele institucije DORH-a.

"Smatramo kako bi u cijeli proces trebalo biti uključeno Državno odvjetničko vijeće, koje bi davalo mišljenje na kandidate za glavnog državnog odvjetnika", rekao je Podolnjak.