Foto: Filip Brala/PIXSELL

MOŽE li nedostatak radnika ugroziti turističku sezonu u Hrvatskoj? Jesu li naši hotelijeri i ugostitelji previše opterećeni davanjima državi pa ne mogu dobro plaćati radnike ili imaju loš poslovni model pa im radnici bježe vani za boljim plaćama kod onih koji znaju i bolje plaćaju?

O tim temama smo razgovarali s Miroslavom Dragičevićem iz tvrtke Horwath Consulting i Nenadom Ivandićem iz Instituta za turizam. Razgovor smo vodili u ponedjeljak, kada je njemački list Stuttgarter Nachrichten objavio kako je u hrvatskom turizmu nepopunjeno dvadeset tisuća radnih mjesta te se već mogu predvidjeti problemi na vrhuncu sezone.

Dragičević: Hrvatska je velika kupališna bara, treba nam turizam dodatne vrijednosti

"Nedostatak radnika je dio strukturnih problema hrvatskog turizma. To će se krpati možda godinu-dvije, ovi veći igrači će se snalaziti pa će marketingom, socijalnim davanjima i povećanjem plaća uzimati radnike od svoje slabije konkurencije. Međutim taj problem proizlazi iz neodrživosti poslovnog modela hrvatskog turizma, koji ima koncept niskih troškova koji je neodrživ jer je u suštini to jedan rentni biznis, zasnovan na prirodi i sezonski uvjetovan, koji ne daje dodanu vrijednost.

Kao nacija, kao vlast i država zakazali smo u upravljanju turizmom. Hrvatska je jedna velika kupališna bara, koja se nije u stanju maknuti u turizam dodatne vrijednosti. Postoje izuzeci koji su se maknuli i to su oni koji mogu platiti ljude. No to su izuzeci", komentirao je Dragičević za Index.

Posebno zbog Zimmer Freia i apartmanskog biznisa, Dragičević kaže kako ljudi više ne žele raditi u industriji koja ne daje budućnost, korporativnu kulturu i razvoj. I jasno, zaposleni ne mogu očekivati plaću i karijeru kao što mogu oni u normalnoj konkurentskoj industriji.

"Za takav turizam možemo reći da nije tržišan, jer se razvija kao rak na deranju prirode, i da nije održiv. Prva manifestacija tog sukoba događa se na tržištu rada. Otvorit će se i nove. Jer imamo rast bez mozga i pameti. To je dovoljan razlog da politika krene u državne reforme koje će omogućiti da tržište rada profunkcionira, bilo interno, bilo kroz neki ozbiljniji uvoz radnika", smatra.

"Za 3000 ili 4000 kuna možemo uvoziti samo iz Sirije ili Sudana"

Na pitanje o dobrim primjerima, navodi hotelske kuće koje su shvatile problem tržišta rada pa su podigle plaće i ponudile stanovanje i hranu. Ni one, upozorava, još nisu globalno konkurentne da mogu trošak rada platiti kao konkurencija.

"Ljudi bježe gdje su veće plaće, u Austriju i Njemačku, početak tog senzibiliteta prema tržištu rada u Hrvatskoj je započeo u Maistri, Valamaru itd... Jer su njihovi vlasnici shvatili da im je kapital ugrožen ne riješe li taj problem. Ako u viziji turizma nemamo ideju o globalnoj konkurentnosti, onda se događa upravo ono što nam se događa.

Dugoročno nema načina da se to riješi bez dizanja konkurentnosti ili bez uvoza radnika, ali i nema puno onih koji će htjeti raditi za 3000 ili 4000 kuna, možda samo u Siriji ili Sudanu", zaključio je.

Neven Ivandić s Instituta za turizam smatra da je osnova za zadržavanje i zapošljavanje radnika u turizmu produljenje sezone.

"Ljudi su pobjegli u Austriju zbog ekonomskih razloga, to znači da ih možemo vratiti samo ekonomskim mjerama. Važnije od pitanja možemo li ih ili ne možemo trenutno plaćati kao Austrijanci je pitanje produljenja sezone. Ako bi hotelski sektor počeo poslovati umjesto tri mjeseca sedam ili osam mjeseci, to je već prostor za zapošljavanje i veće plaće. Imamo kvalitetne radnike i neće ih biti lako zamijeniti radnom snagom iz okolnih zemalja, pogotovo front-office, gdje gost dolazi u kontakt s djelatnicima", komentirao je.

Ivandić: Ne treba biti apokaliptičan, sezona nije ugrožena

Na pitanje o ugroženosti sezone zbog nedostataka radnika kaže kako se može dogoditi smanjenje kvalitete. "Ne treba biti apokaliptičan, poduzeća su iskusna, znat će organizirati rad i supstituirati raspoloživu radnu snagu", rekao je.

Pitali smo ga kako komentira nezadovoljstvo ugostitelja. Index je objavio pismo jednoga od njih u kojemu se žali da mu je puno skuplje poslovati nego u Austriji.

"PDV na restorane povećan je s 13 na 25 posto.  Na moru je ta osjetljivost na cijene u sezoni manja, ali je zato u nekom drugom razdoblju godine ili van mora sigurno veća osjetljivost na cijenu. Sigurno da je opterećenje što se tiče PDV-a, znatno veće nego u konkurentskim zemljama", zaključio je.