ŽELJEZNIČKI sustav u Hrvatskoj još je jedna financijska tempirana bomba koja će prije ili kasnije poreznim obveznicima eksplodirati u lice, baš kao što se to ove godine dogodilo s brodogradnjom.

Iako je željeznički sustav dobio milijarde kuna od poreznih obveznika, rezultati tih “ulaganja” nisu vidljivi. Firme koje se bave prijevozom i željezničkom infrastrukturom i dalje su ovisne o javnom novcu, a unatoč toj ogromnoj pomoći, sustav ne funkcionira - vlakovi su spori i neredoviti, a ni cijene prijevoza za korisnike nisu osobito povoljne s obzirom na to da je sustav snažno subvencioniran.

Gubitaši koji ne bi postojali bez našeg novca

Primjerice, HŽ infrastruktura, prema izvješću za 2017. godinu, ima prihode od prodaje u iznosu od 239 milijuna kuna, ali zato subvencije iznose 958 milijuna kuna. 508 milijuna kuna dolazi iz trošarina jer iz svake litre goriva 20 lipa ide za željeznice, dok 450 milijuna dolazi iz državnog proračuna “za željezničku infrastrukturu”. Jasno je da ova kompanija bez javnog novca ne bi postojala.

Slična je situacija i u HŽ putničkom prijevozu, koji također ne bi postojao bez javnog novca iako putnike ne prevoze besplatno. Njihovi prihodi od prodaje iznosili su oko 271 milijun kuna, dok su “ostali prihodi” 554 milijuna kuna, od čega je 441 milijun kuna državne potpore za poticanje putničkog prometa, a 76 milijuna kuna državne potpore za modernizaciju željezničkih vozila. Njihovi ukupni prihodi iznosili su oko 825 milijuna kuna, od čega je iz državnog proračuna stiglo oko 517 milijuna kuna.

Prema analizi koju je 2017 godine objavio Institut za javne financije, od 2006. do 2015. željeznički sektor dobio je potpore u iznosu od 8,7 milijardi kuna. Ustanovili su da su ukupne državne potpore redovito svake godine iznosile više od 700 milijuna kuna. Također, u razdoblju od 2000. do 2015. odobrena su i državna jamstava u iznosu od 12,64 milijarde kuna.

Kako se navodi u analizi IJF-a, veći dio jamstava odobren je za pokriće gubitaka i financiranje tekuće likvidnosti. Od 2005. do 2011., kako navode, nije bilo protestiranih jamstava jer je vlada sve obveze, koje su iznosile 4 milijarde kuna, preuzimala na sebe, a nakon toga od 2012. do 2015. dolazi na naplatu oko 850 milijuna jamstava.

Naravno, to je sve negativno utjecalo na javne financije pa su, kako se navodi u analizi, “obveze željezničkih poduzeća u vlasništvu RH od 2005. do 2015. pridonijele povećanju javnog duga za 8,4 milijarde kuna, što je cjelokupan iznos jamstava odobrenih od 2005. do 2015. Preuzete obveze promatranih društava izravno povećavaju javni dug za oko 1,3 posto BDP-a”.

Iako porezni obveznici, kao što vidimo, daju ogroman novac, zauzvrat dobivaju vrlo lošu uslugu pa sve više odustaju od željezničkog prijevoza. Tako je 2017. bilo ukupno 382 otkazana vlaka bez supstitucije, 475 ih je zamijenjeno autobusima, a 224 vlaka su otkazana zbog izvanrednih prilika.

Zanimljiv je i slučaj s kraja prošle godine kada je Agencija za sigurnost željezničkog prometa izdala rješenje HŽ infrastrukturi kojim se od 1. siječnja 2019. zabranjuje vožnja vlakova brzinama iznad 100 km/h, a nagibnim vlakovima se zabranjuje korištenje nagibne tehnologije. Razlog toj zabrani bio je kvar na posebnom željezničkom vozilu kojim se vrše mjerenja kolosijeka. Kako HŽ infrastruktura nije obavila redovito mjerenje, Agencija je odlučila smanjiti brzinu na prugama. To mjerno vozilo do danas nije popravljeno, ali je HŽ infrastruktura angažirala vanjskog izvođača, koji je ipak izvršio potrebna mjerenja, odgovorili su nam iz kompanije.

“S obzirom da mjerenje geometrijskih parametara kolosijeka nije bilo u mogućnosti izvršiti s tračničkim mjernim vozilom EM 120, koje je na popravku, sukladno Uputi za provjeru geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka tračničkim mjernim vozilom tehničko-mjernih karakteristika EM-120 (Uputa 339a članak 2. točka 9) i Uputi za provjeru geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka ručnim tračničkim mjernim kolicima tehničko-mjernih karakteristika TRACKSCAN (Uputa 339b članak 2. točka 8.), mjerenja su izvršena. Izvršena su tračničkim mjernim kolicima TRACKSCAN na prugama gdje je brzina do 100 km/h, dok je na prugama gdje je brzina jednaka ili veća od 100 km/h ugovoreno mjerenje s vanjskim izvođačem, a mjerenje je obavljeno u prosincu 2018. godine.

Sustav u kojeg se nitko ne usudi dirati - sve dok ne dođe do ruba

S obzirom na to da su navedena mjerenja obavljena u propisanom roku, nije bilo smanjenja brzina vlakova na prugama na kojima je brzina iznad 100 km/h, kao niti ograničenja prometovanja nagibnih vlakova s uključenom nagibnom tehnikom”, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture.

S obzirom na sve navedeno, jasno je da je ovakvo funkcioniranje željezničkog sustava dugoročno neodrživo, no očito se zbog raznih interesa pojedinih uskih skupina ljudi koji od situacije u željezničkom sektoru imaju koristi - u njega nitko ne usudi dirati, sve dok ne dođe do ruba.