NOVI paket vladinih mjera fiskalne intervencije prije svega je političke, a puno manje ekonomsko-političke prirode, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

"Vodoravne ili linearne intervencije vlade u ekonomske procese mogu kod ekonomskih aktera, kućanstava i poduzeća, trenutno ublažiti osjećaj pritiska inflacije. Međutim, one nemaju dugoročne, odnosno strukturne učinke na poboljšavanje ekonomske učinkovitosti, povećavanje produktivnosti i rast ukupnog blagostanja", kazao je Novotny.

Prema prevladavajućem stavu ekonomista utemeljenom na brojnim empirijskim istraživanjima, vladine intervencije u tržišne odnose ne samo da ne mogu zaustaviti inflaciju već stvaraju nove neravnoteže koje će biti teško ispraviti u budućnosti i koje postaju prepreka ubrzanom ekonomskom razvitku, naveo je.

Napominje kako je ekonomsko okruženje vrlo kompleksno, a globalna ekonomija, pa tako i ekonomsko okruženje u EU prolazi kroz tektonske promjene na koje se akteri moraju prilagoditi.

To se, kaže, prije svega odnosi na energetsku tranziciju i povećavanje energetske učinkovitosti kako bi se uz manji potrošak energije ubrzavalo stvaranje nove vrijednosti te stvaranje novih ekonomskih modela koji će u okruženju "disruptivnih tehnologija" omogućiti Europi nastavak ekonomskog rasta.

"Vrijeme niskih stopa inflacije je iza nas"

Novotny ističe i kako je vrijeme vrlo niskih stopa inflacije iza nas te da aktualna inflacija nije kratkotrajni fenomen koji će trajati nekoliko godina.

"Moramo se naviknuti živjeti s inflacijom kao strukturnim problemom, protiv kojeg se možemo boriti samo strukturnim promjenama i povećavanjem produktivnosti svih faktora proizvodnje nove vrijednosti", kazao je Novotny.

Napominje kako monetarne politike imaju ograničene antiinflacijske dosege.

Naglo smanjivanje ponude novca bi zasigurno zaustavilo inflaciju, ali bi društvene štete mogle biti daleko veće od koristi, kazao je Novotny napominjući kako se zbog toga ne može očekivati radikalno povećavanje kamatnih stopa i smanjivanje količine novca u ekonomiji.

S druge strane, ekspanzivne fiskalne politike, kakve sada vidimo na djelu u većini zemalja EU, pa tako i Hrvatskoj, imaju suprotan smjer i mogu samo utjecati na ubrzavanje inflacije.

"Dakle, pojednostavljene vladine politike u obliku jačanja proračunskih transfera ili intervencija u relativne cijene donose u kratkom roku samo političke koristi. Povećavanje dohodaka kućanstava kroz fiskalne transfere će povećati domaću potražnju, koja će uz ograničenu ponudu utjecati na rast cijena", istaknuo je.

"Horizontalne mjere ne ublažavaju položaj najugroženijih"

Mišljenja je i kako vladine intervencije ne mogu trajati beskonačno te da jednom moraju prestati i tada će, kaže, novostvorene neravnoteže i susprezanje cijena praktički eksplodirati.

Vladine politike, kazao je Novotny, moraju se usredotočiti na ublažavanje položaja najugroženijih segmenata društva, što horizontalne mjere ne čine.

U tom bi smislu vlada morala istovremeno pripremati i objaviti paket dubokih strukturnih promjena koje će na dugi rok imati pozitivne učinke na rast gospodarstva i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. 

"Promjene se moraju odnositi na konačno oblikovanje poreznog sustava koji bi se približio poreznim sustavima susjednih zemalja članica europodručja, dubokim promjenama u socijalnom sektoru te stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje direktnih stranih ulaganja", istaknuo je Novotny. 

"Ne vidim zašto bi vlada intervenirala na bilo koji način"

Novotny je ranije jutros gostujući na N1 također govorio o ovoj temi. 

"U smislu ekonomske politike vlada se ne bi trebala miješati, ne vidim zašto bi sad vlada intervenirala na bilo koji način i stvarala nove neravnoteže. Mi stvarnih podataka o ekonomskoj ugroženosti kućanstava nemamo, to su govorili i ministar financija i premijer. Mi nemamo socijalnu sliku ni podatke o tome tko je ugrožen.

Vladine politike se ne smiju miješati u tržišne odnose, nego pomoći onima kojima treba pomoći. Vladi bi bilo bolje da ovo vrijeme iskoristi za strukturne reforme, kao što radi Macron u Francuskoj.

Ne postoje više tako snažne mjere koje bi vlada mogla uvesti a da izazove pobunu. Nijedna članica eurozone nije direktno utjecala na cijene. Intervencijama ne možete smanjiti inflatorne pritiske, dodavanjem novca kućanstvima možete samo potaknuti", rekao je Novotny za N1.

"Pitanje je što će biti kada se zemlja suoči sa stvarnim cijenama"

Analitičar smatra da bi mjere imale smisla da se išlo na smanjivanje poreza na dohodak i povećavanje mirovina. "Tada bi se moglo govoriti o strukturnim promjenama, uvođenju nacionalne mirovine, ukidanju poreza na mirovine…", kaže Novotny.

Upitan što će biti za šest mjeseci ili godinu dana, kada se mjere završe i kada se zemlja suoči sa stvarnim cijenama, Novotny odgovara da je to pravo pitanje.

"Ne može vlada beskonačno kontrolirati cijene. Predstavnik opozicije, bivši ministar financija je rekao da će inflacija trajati dvije godine. Rekao bih dva, tri desetljeća. Iluzorno je očekivati da će se inflacija zaustaviti sljedeće godine. Stopa će biti niža, ali se inflacija neće zaustaviti. Ovo razdoblje nulte inflacije koje je trajalo dva, tri desetljeća je iza nas, neće se više ponoviti, toga nikad nije bilo u povijesti", kaže Novotny.

"Ako zamrzavamo cijene, zamrzavamo blagostanje"

"Vladi bi bilo pametnije da polako dovodi cijene do tržišne razine, za kućanstva govorim. Dosad su kućanstva plaćala najnižu cijenu struje. Kućanstva se jednostavno moraju naviknuti na više cijene ako želimo rast blagostanja. Ako zamrzavamo cijene, zamrzavamo blagostanje. To je vrlo, vrlo opasno za budući ekonomski rast.

Potrošači su racionalni, ako dižete cijene, manje će trošiti. Ne smijete mjerama vlade utjecati na tržišne odnose, to nitko ne radi, vladine politike moraju pomagati onim socijalnim grupama koje trebaju pomoć. Ali ne smijete onim grupama koje npr. rentiraju imovinu i tako ostvaruju velike dohotke davati još više", navodi Novotny.

"Ako se ne smanji porez na dohodak, naši će ljudi masovno otići na rad u Sloveniju i Austriju"

"Vlada je mogla predložiti mjere poreznog rasterećenja, ne samo dohotka nego i rada i kapitala. Ne postoji razlog da mali poduzetnici plaćaju 10 posto ili više poreza. Mora se smanjiti poreze na dohodak, ali i PDV, koji vlada nikako ne spominje. Nemamo jedinstvenu stopu PDV-a na hranu.

Ova pojedinačna smanjivanja stope PDV-a na neke proizvode ne mogu se preliti na cijene, to se nikad nije dogodilo. Ako dižete stopu PDV-a, to se odmah prelijeva na cijene, i to u stopostotnom obliku. Nužno je rasteretiti plaće i smanjiti porez na dohodak. Ako to vlada ne učini, naši će ljudi masovno otići na rad u Sloveniju i Austriju", govori ekonomski analitičar.

"Nema potrebe da se vlada bavi cijenama goriva"

Novotny se osvrnuo i na cijene goriva te rekao da se vlada voli time baviti, ali da za tim nema nikakve potrebe.

"Vlade Slovenije i Austrije su smanjile porezno opterećenje, spominjem ove zemlje jer se mi približavamo tom ekonomskom području. Vidim da u tim zemljama cijene goriva padaju jer su cijene nafte u padu već mjesecima.

Doći će do stabilizacije što se goriva tiče, ne treba se vlada previše baviti time. U turističkoj sezoni to nema nikakvog smisla. Vjerojatno je da će vlada u sezoni potpuno odustati od kontrole cijena goriva", kaže.

OMV preuzimaju Ina i MOL?

Analitičar objašnjava da je OMV austrijska kompanija koja još uvijek posluje u Hrvatskoj i u Sloveniji. Navodi da se OMV odlučio povući iz maloprodajnog poslovanja.

"Benzinske crpke su se pretvorile u male minimarkete, a OMV se odlučio fokusirati na preradu nafte, a maloprodaju prepušta koncesionarima ili kompanijama koje se i dalje bave distribucijom, poput Ine. To je smisao te transakcije. Ina i MOL će nakon obnavljanja rafinerije u Rijeci imati tri velike rafinerije i to će zahtijevati širenje distribucijske mreže. To je smisao te odluke", rekao je Novotny.

Odgovarajući na pitanje o povećanju uvoza iz Rusije, Novotny pojašnjava da je teško reći o čemu se radi. "To je uvijek pitanje, sankcije nikad nisu u kratkom roku zaustavile bilo koga, ali u dugom roku će one oslabiti rusku ekonomiju. Taj scenarij smo vidjeli na Kubi, u Koreji i Iranu. U današnje vrijeme je teško provoditi sankcije", kazao je Novotny.

Propast američke banke

Novotny je komentirao bankrot velike američke banke. "Propast velike američke banke koja je ovog vikenda poljuljala poslovanje na burzama neće imati nikakve dalekosežne posljedice na gospodarstvo.

Banka je ulazila u visoke rizike i nudila visoke kamate koje je morala platiti, ali je očekivala i velike prinose. Kad tih prinosa nije bilo, ona je preko noći došla u probleme", rekao je Novotny za N1.