SABORSKI Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podržao je danas Izvješće pučkog pravobranitelja Ante Klarića za prošlu godinu, u kojemu se upozorava da je broj pritužbi u odnosu na godinu ranije povećan za 50 posto.

Veći broj pritužbi Klarić objašnjava činjenicom da su predstavnici njegova Ureda obišlli više hrvatskih županija gdje su na terenu razgovarali s ljudima i bilježili njihove probleme.

Kao jedan od većih problema naveo je nerješavanje ili sporo rješavanje zahtjeva za obnovu domova u područjima od posebne državne skrbi, te je pozvao Vladu da ispuni ono što je najavila, odnosno ukine rok u kojemu su zahtjevi morali biti podneseni.

Upozorio je da veliki broj osoba u tim područjima, uglavnom starije dobi, nije bio informiran o roku.

Klarić je upozorio i na problem nezakonito visokih kamata na kredite, odnosno lihvarenja od strane banaka i štedionica, što je, kaže, u siromaštvo dovelo velik broj ljudi i uništilo brojna mala poduzeća. Kao primjer je naveo slučaj kada je jednom poduzeću, zbog 50 tisuća kuna duga bivšem ZAP-u, nakon devet godina spora zaračunata kamata od 15,5 milijuna kuna.

Upozorio je i da država u evidenciji svoga vlasništva nema upisano više tisuća stanova, uglavnom na ratom zahvaćenim područjima, u kojima bespravno žive ljudi koji imaju stanove u gradovima.

"Kada bi se to dovelo u red vjerujem da bi se riješilo 80 posto slučajeva osoba koje nemaju gdje živjeti, posebno prognanih bosanskih Hrvata i Srba koji se žele vratiti u svoje domove", ocijenio je Klarić.

Predstavnik Katoličke crkve i vanjski član Odbora Gordan Črpić rekao je da je to što bosanski Hrvati i dalje naseljavaju srpske kuće "jedan od jeftinijih načina demografske obnove, jer su Hrvati mlađe, a Srbi povratnici starije dobi".

Milorad Pupovac (SDSS) prigovorio je Klariću da u izvješću nije naveo da su brojni ljudi zbog ratnih okolnosti bili prisiljeni napustiti svoje domove, da su za to imali valjani razlog, te da su zbog toga izgubili stanarsko pravo, "a ne zato da ne bi sudjelovali u obrani Hrvatske".

"U Hrvatskoj je na djelu bila politika izbacivanja iz stanova, od verbalnih prijetnji do neposrednog izbacivanja iz stanova, a nitko ih nije pitao zašto odlaze nego su smatrani prognanicima i izbjeglicama", rekao je.

Iznio je podatak da je u BiH vraćeno 93 posto vlasničkih prava, u Republici Srpskoj 92 posto, a da Hrvatska u tome zaostaje. "Znam tko u Hrvatskoj čuva podatke o nevraćenim vlasničkim pravima i ne želi ih staviti na raspolaganje Saboru i Vladi. Zato ga treba kazniti", kazao je Pupovac.

Zdenka Čuhnil (nacionalne manjine) nužnim je ocijenila da Ured pučkog pravobranitelja dobije od države veća sredstva za rad.