PRVA sjednica Vijeća za hrvatski jezik, tijela čiji je zadatak nadzirati provođenje jezične politike, održana je u Zagrebu, a nazočili su joj ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Predsjednik Vijeća Marko Tadić, koji je imenovan na sjednici vlade 1. kolovoza 2024., otvorio je sjednicu na kojoj je prihvaćen Poslovnik o radu. Podsjetio je da je na današnji dan 1847. godine Ivan Kukuljević Sakcinski predložio Hrvatskom saboru da hrvatski jezik postane službeni jezik u saboru. 

Ne vjerujem u povijesne slučajnosti, kazao je Tadić i dao riječ ministrima.

Nacionalni plan hrvatske jezične politike

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek čestitala je Vijeću i kazala da je donošenje Zakona dugo trajalo, ali da je dobrim odabirom trenutka i sadržaja Prijedloga zakona realiziran dugo iščekivani projekt i ispunjen dug prema hrvatskoj javnosti.

"Zakon je suvremen, pisan je tako da dade podršku svima onima koji sudjeluju u njegovanju i promociji hrvatskog jezika", kazala je ministrica i izrazila velika očekivanja od Vijeća kao tijela sastavljenog od predstavnika važnih institucija.

"Vjerujemo da zajedno sa stručnim službama u našem Ministarstvu i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja možete predložiti dobar dokument nacionalnog plana hrvatske jezične politike, koji će definirati ključne prioritete i ciljeve kako bismo ono što smo svi stavili kao zadaću donošenjem zakona i realizirali", kazala je.

"Svi koji radimo u javnom prostoru pozvani smo njegovati i promovirati korištenje standardnog hrvatskog jezika, najvažniji je naravno obrazovni sustav, međutim važne su i druge institucije, važni su i mediji, važno je i da mi kao tijela državne i javne vlasti vodimo računa i podižemo standarde da sve ono što se u smislu službenih dokumenata daje javnosti bude na adekvatan način i lektorirano i da koristi suvremeno nazivlje", kazala je.

Ministar Radovan Fuchs rekao je da je rasprava o Zakonu o hrvatskom jeziku trajala prilično dugo i da je bilo polemika koje su karikirale zakonska rješenja.

"Bilo je i ranijih inicijativa i različitih političkih okolnosti, dok nije donesena odluka i stekli se svi preduvjeti da u konačnici stvarno napravimo taj zadnji korak zaštite insignija državnosti koje u Hrvatskoj od osamostaljenja imamo: zastava, grb, himna i Zakon o hrvatskom jeziku", kazao je.

"Svrha Vijeća će biti nadzor provođenja plana jezične politike"

Predsjednik Vijeća Tadić izjavio je prije sjednice novinarima da će svrha Vijeća biti nadzor provođenja plana jezične politike nakon što Vlada taj plan donese.

"Zakon predviđa neka područja djelovanja, poput uloge hrvatskog jezika u inozemstvu, zatim razvoja nazivlja na hrvatskom jeziku, gdje nas redovito preglasavaju razne vrste anglizama, gdje treba uvijek doći s dozom uravnoteženosti", kazao je.

"Prethodno moramo napraviti snimku stanja, npr. koliko je prvašića u Hrvatskoj, koliki je broj osnovnoškolaca, koliko profesora hrvatskog jezika i književnosti, zatim frekvenciju upotrebe jezika u javnosti itd. Nakon toga se može izaći sa skupom mjera i očekivanih ishoda", zaključio je Tadić.