POGLAVAR Katoličke crkve papa Franjo naložio je da se puno prije roka otvore arhivi jednog od njegovih prethodnika, pape Pia XII. Sljedeće godine 2. ožujka povjesničarima će konačno biti dostupni dokumenti iz vremena vladavine najkontroverznijeg pape 20. stoljeća.

Papa Pio XII. rođen je kao Eugenio Maria Giuseppe Giovanni Pacelli 2. ožujka 1876. Na isti dan 1939. godine izabran je za papu, na isti dan 2020. godine njegov će arhiv postati dostupan javnosti. 

Najpoznatiji po ugovoru s Hitlerom

Pio XII. najpoznatiji je po konkordatu između Vatikana i nacističke Njemačke potpisanom 1933. godine kojim su Sveta Stolica i Reich uredili svoje odnose. Reichskonkordat, u Hrvatskoj bi se reklo Vatikanski ugovor, ugovorio je dok je bio nuncij, ambasador, u Njemačkoj. Njime su Crkvi garantirana prava, a zauzvrat su se katolici obvezali da neće previše prigovarati nacistima.

I nisu puno prigovarali, dapače. Kada je tik pred početak 2. svjetskog rata postao papa, Pio XII. je više upozoravao na komunizam nego na nacizam. Govorio je protiv sovjetske invazije na Finsku, ali o Holokaustu je šutio. Barem ga je takav glas pratio. Papa Pio XII. je, da budemo pošteni, još 1937. godine uredio papinsko pismo kojim Crkva izražava veliku zabrinutost zbog nacističkog kulta vođe i nacije budući da je papa shvaćao koliko je opasan kult krvi i tla koji je vladao tadašnjom Njemačkom. Međutim, osim iskazivanja zabrinutosti, koliko danas znamo, nije napravio baš ništa.

Što je znao o Holokaustu?

Naredba pape Franje da se prije vremena otvore Pijevi arhivi u Vatikanu, i ne samo tamo, izazvala je veliku pažnju. Biskup Sergio Pagano, šef Tajnog arhiva, u izjavi za L’Osservatore Romano, ustvrdio je da će dokumenti koji će tek sada biti dostupni istraživačima baciti sasvim novo svjetlo na "ratnog papu", kako su ga nazivali.  Biskup Pagano smatra da će dokument prikupljeni u čak 68 golemih svezaka otkriti svu veličinu Pia XII. 

U preko 150 tisuća dokumenata trebali bi se naći odgovori na pitanje koje najviše muči povjesničare. Je li papa znao za konačno rješenje, je li znao za istrebljenje Židova, je li znao za Holokaust? Teško da nije znao. Vatikan  stoljećima ima izvrsnu obavještajnu službu i teško da bi im promakao pokolj šest milijuna ljudi. Nameće se i još možda važnije pitanje: zašto poglavar Katoličke crkve nije reagirao?.

Komunizam gori od nacizma

Za sada dostupni izvori govore da je papa znao i za ustanak u Varšavi gdje su se u geto stjerani Židovi pobunili protiv nacista. Jednako tako čini se da su papu duboki antisemitski osjećaji, koje je gajio kao i mnogi njegovi prethodnici, spriječili da progovori o pogromu. Umjesto o ubijanju šest milijuna ljudi, papa je govorio o 300 tisuća nasilno eutanaziranih u nacističkoj Njemačkoj, ogromnom zločinu, ali ipak neusporedivom s Holokaustom.

I cijelo je vrijeme Pia XII., prije skoro 30 godina beatificiranog i na putu da postane svetac, više je brinuo komunizam od nacizma. U svojim kritikama komunizma bio je daleko otvoreniji, što oni koji su mu skloni pripisuju prvenstveno tome da je vjerovao da na naciste može utjecati, dok su komunisti bili izvan dohvata. Mala je to, ipak, utjeha žrtvama nacističkog režima.

Spašavao ustaše

I dok svjetski povjesničari već pripremaju bilježnice u koje će zapisati dijelove papinih dokumenta u kojima se objašnjava njegova uloga u Holokaustu, domaćima će vjerojatno biti zanimljivija njegova uloga u poslijeratnom spašavanju ratnih zločinaca. Kroz Vatikan je, naime, prolazio "Štakorski tunel" kojim su od pravde, između ostalih, pobjegli i ustaški glavešine. Organizirao ga je svećenik Krunoslav Draganović kojeg Borsi Rašeta prikladno naziva ustaškim Jamesom Bondom. I sam Ante Pavelić zahvaljujući vezama sa Zavodom sv. Jeronima pobjegao je od suda, kao i mnogi drugi zlikovci.

O zločinima ustaškog režima papa je morao puno toga znati, ako ni zbog čega drugog, a onda zbog onoga što je govorio Alojzije Stepinac. Govori crkvenih velikodostojnika Vatikanu ne promiču. Zanimljivo će biti vidjeti i što je papa mislio o poslijeratnoj jugoslavenskoj vlasti, pogotovo u svjetlu napora da Stepinca proglasi svetim. I jedna i druga kanonizacija zapele su na sporednom kolosijeku, i jedan i drugi znali su puno o najvećem zločinu u povijesti Europe. I nisu se puno uzrujavali.