ZA TRIDESET bi godina ugovor koji održava ravnotežu i mir na Antarktici mogao biti revidiran. Postavlja se pitanje hoće li arheološki pronalasci utjecati na budućnost tog kontinenta, piše BBC Future.

Teritorijalne borbe

1985. godine na plaži Yamana na Antarktičkom Shetlandskom otočju pronađena je lubanja koja je pripadala mladoj ženi iz južnog Čilea, za koju se pretpostavlja da je preminula između 1819. i 1825. godine kao članica skupine lovaca na tuljane. To su najstariji ljudski ostaci ikad pronađeni na Antarktici.

Ovo je otkriće iznimno važno, i to ne samo iz arheoloških razloga. Za trideset bi godina ta lubanja mogla odigrati važnu ulogu u teritorijalnim sporovima oko antarktičke divljine. Neke se nacije potiho, a ponekad i ne toliko tiho, pripremaju na polaganje teritorijalnih prava na Antarktiku.

"Antarktika ima i tamnu stranu", izjavio je Klaus Dodds, profesor geopolitičkih znanosti na Sveučilištu Royal Holloway u Londonu. "Ono što sad vidimo su političke igre velikih moćnika koje se odigravaju na teritoriju koji većina smatra samo smrznutom pustarom."

Ugovor o Antarktici

Ugovor o Antarktici sklopljen je 1959. godine i u njemu stoji da je Antarktika ''prirodni rezervat, posvećen miru i znanosti''. Ugovor zabranjuje sve aktivnosti vezane za iskapanje mineralnih rezervi, osim ako to nije u interesu znanosti.

No 2048. godine, 30 godina od danas, taj bi ugovor mogao doći na red za reviziju u kojoj bi se zabrana iskapanja mineralnih zaliha mogla ukinuti. A znanstvenici smatraju da bi se to moglo dogoditi veoma lako.

"2048. godina nam visi nad glavom jer neke zemlje smatraju da se zabrana iskorištavanja mineralnih resursa više ne bi trebala implementirati i ljudi se brinu da bi se sve skupa moglo raspasti", komentira Dodds.

Sedam nacija polaže pravo na teritorij Antarktike na koji se ugovor odnosi: Argentina, Australija, Čile, Francuska, Novi Zeland, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ugovor je službeno pauzirao njihove zahtjeve za proširenjem na Antarktici, ali mnoge nacije, poglavito Kina i Rusija, razmišljaju daleko unaprijed i planiraju što će učiniti nakon 2048. godine.

Zbog toga i mnoge druge države pružaju pipke prema Antarktiku i pokušavaju zauzeti teritorij - ne vojnim snagama, nego ulaganjem u istraživanje ili izgradnjom znanstvenih baza po cijelom kontinentu.

Uloga arheologije

''Arheologija je jedna od najvažnijih aktivnosti'', izjavio je Michael Pearson, bivši direktor Komisije za australsku baštinu. ''Ona stvara interes, ili pravo na teritorij, u budućim raspravama oko podijele teritorija.''

Primjerice, iako arheološki pronalazak lubanje mlade Čileanke na plaži Yamana nema nikakvu pravnu težinu jer je ona najvjerojatnije bila lovac na tuljane, a ne neka službena osoba, u slučaju da Čile uspije dokazati da je prvi imao ljude koji su živjeli na Antarktiku mogao bi imati povoljniji položaj u pregovorima oko teritorija.

Pozitivna je strana ovakvih nacionalnih interesa ta što može dovesti do arheoloških otkrića koja se možda inače nikad ne bi otkrila.

''Nacionalističke ambicije pojedinih zemalja mogu nam itekako pomoći'', rekao je Pearson. ''Financiraju nas i logistički pomažu kako bismo provodili arheološka istraživanja, što možda inače ne bi učinile'', zaključuje.