INDEX ISTRAGE prošlog su tjedna objavile kako je u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je tako ukupno više od 400 transakcija. To je sporno jer HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka.

Istraga Hanfe potvrdila je Indexov članak te pronašla još 17 zaposlenika koji su trgovali dionicama banaka, pa je njihov ukupni broj 58. Premijer Andrej Plenković, objašnjavajući Aferu HNB, rekao je kako je ona prekomplicirana za obične građane.

Donosimo 17 ključnih pitanja i odgovora u najvećoj aferi koja potresa bankarski svijet.

Zašto zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnicama banaka?

HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka i ima podatke ne samo o banci nad kojom obavlja nadzor nego i o njenim klijentima. Tako zaposlenici HNB-a imaju informacije koje ostali građani nemaju. U isto vrijeme zaposlenici HNB-a posljednjih 20 godina nesmetano su trgovali na burzi vrijednosnicama banaka.  

Samim držanjem vrijednosnica banaka zaposlenici HNB-a mogu u potpunosti ukloniti rizik ulaganja, što je samo po sebi nepravedno. Evo što je o toj temi rekao bivši čelnik Hanfe Ante Samodol.

"Ključna stvar je u činjenici da je HNB supervizor banaka, ali isto tako provodi monetarnu politiku kojom može izravno utjecati na financijski položaj banke, u ovom slučaju izdavatelja vrijednosnica u koje ulažu zaposlenici HNB-a. Za razliku od Hanfe, koja je puki policajac na tržištu kapitala i nema instrumente monetarne politike, HNB ima dvostruku moć.

>> Bivši šef Hanfe o otkriću Index Istraga: HNB-ovci ne smiju trgovati vrijednosnicama

Drugim riječima, kad zaposlenik HNB-a, a naročito član Savjeta HNB-a, kupi neki vrijednosni papir od banke, može npr., unatoč utvrđenim nepravilnostima u poslovanju banke, staviti svoj financijski interes ispred zakona i tako propustiti djelovati po zakonu, sve da bi sačuvao svoj ulog u dionice ili obveznice.

Zapravo, zaposlenici središnje banke ne samo da imaju povlaštene informacije, pa su insajderi, već zbog ovlasti provođenja monetarne politike postaju superinsajderi", objasnio je Samodol u razgovoru za Index.

Kako je to riješeno u Europi i svijetu?

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji HNB je postao sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih 27 država članica EU. Europska središnja banka čini jezgru ESSB-a i Eurosustava. ESB, čiji je HNB član, svojim zaposlenicima strogo zabranjuje trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka.  

Zaposlenicima Europske središnje banke izričito je zabranjeno iskorištavati, izravno ili neizravno preko trećih strana, svoj položaj i funkcije u ESB-u ili povlaštene informacije. Zabrana se odnosi na ulaganja u vrijednosnice, dionice, obveznice, prava na kupnju ili prodaju, opcije, terminske ili bilo koje druge vrijednosne papire u najširem smislu tog pojma, kao i ugovore o upisu, stjecanju ili otuđivanju takvih vrijednosnih papira).

Japanska središnja banka zabranjuje trgovanje svim financijskim instrumentima osim depozita, polica osiguranja i državnih obveznica. Druge središnje banke dopuštaju više slobode. U eurozoni, Velikoj Britaniji, Kanadi i Švedskoj najviši dužnosnici središnje banke mogu pod određenim uvjetima, a ponekad i uz prethodno odobrenje, trgovati dionicama i obveznicama pojedinih kompanija, ali ne i financijskih institucija.

Tko je sve trgovao unutar HNB-a?

Index Istrage objavile su da je trgovao 41 zaposlenik u posljednjih 20 godina, dok je Hanfa u svom prvom preliminarnom izvješću utvrdila kako je taj broj još i veći. Našli su naime 58 zaposlenika HNB-a, od kojih je svega četvero trgovalo obveznicama, a svi drugi dionicama banaka.  

Na listi su guverner Vujčić, koji je trgovao neposredno prije donošenja Zakona o HNB-u, viceguvernerka Švaljek, koja je u vrijeme dok je bila članica Savjeta HNB-a trgovala obveznicama, bivši viceguverner, dva izvršna direktora te niz bivših i nekih sadašnjih direktora i voditelja ureda. Među njima su oni koji su vezani za sektor revizije, kontrolu banaka, supervizije i drugo. Jedan od tih direktora odnosno voditelja imao je 33 transakcije dionicama banaka.

Isto tako valja naglasiti kako su se kod nekih slučajeva zaposlenici "rješavali" dionica banaka, odnosno prodavali ih po dobitku zaposlenja u HNB-u, te se i njihova imena nalaze na listi.

Iz njihovih slučajeva može se zaključiti da su prodajom dionica banaka možda htjeli izbjeći sukob interesa iako nisu preuzimali dužnosničke funkcije.

Za neke isto tako nismo mogli utvrditi točan datum preuzimanja pojedine dužnosti u HNB-u.

Postoji li sustav kontrole unutar HNB-a vezan za trgovanje dionicama banaka koje nadziru?

Ne. To je više puta priznao i HNB u svojim priopćenjima, kao i guverner Vujčić u svojim izjavama. Da je 58 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnicama, šef te institucije saznao je tek kada je tu listu dostavio Index pa nakon toga i Hanfa.

S obzirom na obim ljudi, jasno je kako ovdje nije riječ o izoliranim slučajevima. 

Kakav je nacionalni zakon, odnosno Zakon o HNB-u?

Prema aktualnom Zakonu o HNB-u, dužnosnici te ustanove, a to su guverner, zamjenici, izvršni direktori i članovi Savjeta, ne bi smjeli biti imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama koje HNB nadzire. Zaposlenicima HNB-a nitko ne zabranjuje trgovanje dionicama.

Isto tako HNB pravi razliku između dionice banke i obveznice banke jer je po njima sasvim legalno trgovati obveznicama za vrh HNB-a. Tako je članica Savjeta HNB-a, a danas viceguvernerka Sandra Švaljek, 2013. godine trgovala obveznicama Erste banke. Isto tako HNB radi razliku između izvršnih direktora i "običnih" direktora. Izvršni ne smiju trgovati, a obični smiju.

Postoji li razlika između obveznice i dionice banke?

U suštini ne. Po definiciji, obveznica i dionica su vrijednosni papiri, pa je tako obveznica dužnički vrijednosni papir, a dionica vlasnički vrijednosni papir. Imatelju obveznice u određenom roku pripada pravo na povrat određenog iznosa glavnice i pripadajuće kamate. 

Europska središnja banka ne radi razliku između obveznice i dionice. Razliku ne radi ni sama burza, koja je u jeku drame oko švicarskog franka izjednačila dionice i obveznice banaka kada je privremeno zaustavila trgovanje i dionicama i obveznicama tih banaka nakon presude u slučaju Franak.

Jesu li obveznica i štednja isto?

HNB tvrdi da je Sandra Švaljek, nakon što je pročitala Prospekt Erste banke, odlučila uložiti 2.5 milijuna kuna naslijeđenog novca u obveznice te da je kupovina obveznica imala karakter štednje.

"Radilo se o obveznicama koje su imale karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci", rekli su iz HNB-a, a tu tvrdnju je više puta ponovila i Švaljek.

>> Vuk Vuković razmontirao nove HNB-ove laži o golemoj aferi

Štednja i obveznice ne mogu biti isto, objasnio je za Index ekonomist Vuk Vuković.

"Najvažniji rizik svake obveznice je rizik defaulta (ogluhe plaćanja obveze) od izdavača obveznice prije dospijeća. Dakle, ako ste i odlučili držati obveznicu do dospijeća, ako se dogodi ogluha, što znači da firma koja je izdala obveznicu više ne može podmirivati svoje obveze, vi gubite svoju investiciju. U ovom konkretnom slučaju, čija je nadležnost da spriječi vjerojatnost ogluhe neke banke, ako do nje ikad dođe? Naravno, HNB-a", zaključio je Vuković.

Utječe li HNB na vrijednost obveznica?

Da, i to čak ima posebno ime i stručno se zove: regulatorni rizik.

>> HNB braneći Švaljek otkrio: U prospektu koji je čitala piše da HNB utječe na cijenu

"Svojim odlukama i promjenama propisa iz njene nadležnosti, kojima uređuje poslovanje kreditnih institucija, HNB utječe na poslovnu politiku i rezultat poslovanja Banke. Navedene promjene mogu u nekim slučajevima imati za posljedicu promjene u smislu strožeg ili težeg načina poslovanja Banke, zbog čega se takve odluke i promjene propisa uobičajeno smatraju svojevrsnim rizikom povezanim s Izdavateljem", stoji na stranici 15. Prospekta Erste banke o rizicima obveznice, koji je pročitala Švaljek prije nego što se odlučila na kupovinu obveznica.

Što će sada napraviti HNB?

Od 1. ožujka 2022. godine dio zaposlenika HNB-a "neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u EU ili imaju podružnicu u EU", najavio je HNB.

Koji dio zaposlenika neće smjeti trgovati, nije postalo jasno ni na jučerašnjem odboru.

Što Hanfa radi kada kaže da sada kontrolira zaposlenike HNB-a?

Hanfa je objavila da je nakon članka na Indexu pokrenula nadzor oko toga jesu li zaposlenici HNB-a prekršili kakve odredbe i zakon prilikom trgovanja vrijednosnim papirima. Zatražili su od nas i dobili listu imena zaposlenika HNB-a koji su trgovali vrijednosnicama banaka. Za sada su utvrdili da je takvih zaposlenika bilo 58.

Hanfa nastoji utvrditi jesu li zaposlenici Hrvatske narodne banke prekršili Odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija.

"Hanfa utvrđuje je li došlo do trgovanja na temelju povlaštenih podataka. Etičnost nije predmet našeg nadzora i gledamo jesu li sadašnji ili bivši djelatnici HNB-a prekršili zakon", rekao je šef Hanfe Ante Žigman.

Što je zloupotreba tržišta?

Sprječavanje zlouporabe tržišta podrazumijeva zabranu trgovanja na temelju povlaštenih informacija i nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija te zabranu manipuliranja tržištem.

>> Šef Hanfe o Aferi HNB: Trgovanje povlaštenim informacijama je svugdje zabranjeno

"Za nas će povlaštena informacija biti ona informacija koja je bila u trenutku trgovanja nekog od djelatnika HNB-a na raspolaganju i ako je tu informaciju iskoristio za trgovanje, a ona nije bila dostupna svim ostalim ulagateljima na tržištu. Dakle, on je povlašteno koristio tu informaciju", objasnio je Žigman.

Je li Hanfa ikoga do sada uhvatila da je trgovao s povlaštenim informacijama?

Hanfa u odgovoru na pitanje portala Index tvrdi da je podnijela izvješća i prijave nadležnom državnom odvjetništvu protiv 10 osoba. Isto tako, nadležnom državnom odvjetništvu podnesene su prijave za manipulaciju tržištem protiv 13 osoba te prijava za sumnju u kazneno djelo prevare.

O jednom slučaju sumnje na trgovanje temeljem korištenja povlaštenih informacija Hanfa je obavijestila regulatorno tijelo u drugoj državi članici EU. Nadalje, osim navedenih prijava, Hanfa je podnijela prijave Poreznoj upravi protiv 5 osoba zbog sumnje na izbjegavanje poreznih obveza te donijela rješenja o nadzornim mjerama u odnosu na zabranu manipulacije tržištem za 15 osoba.

Zašto je sporan nadzor Hanfe?

Ante Žigman izabran je u saboru za šefa Hanfe u veljači 2018. godine i bio je prijedlog vlade Andreja Plenkovića.

>> Tko će istražiti Aferu HNB? Bivši savjetnik šefa HNB-a i prijatelj Martine Dalić

Žigman je poznat kao dugogodišnji poslovni partner tadašnje potpredsjednice vlade Martine Dalić te kao suprug aktualne državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva Nataše Mikuš Žigman, koja je na to mjesto došla u mandatu Martine Dalić. Mikuš Žigman bila je prije toga ravnateljica središnje agencije za ugovaranje EU projekata.

Žigman je bio stipendist HNB-a, a prema biografiji 2000. godine je obranio magistarski rad na temu "Monetarna politika ciljane inflacije", a kao mentor se navodi - Boris Vujčić. Žigman je bio Vujčićev viši savjetnik u HNB-u sve do odlaska u Hanfu.

Rade li u Hanfi istu stvar?

Čini se da da. Osoba koju je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zadužila za provjeru kolega u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) radila je gotovo istu stvar, ali u Hanfi.

Za razliku od HNB-a, u Hanfi je još od 2005. godine za zaposlenike zabranjeno trgovanje dionicama investicijskih društava koja nadziru, no Hanfa je ovom zaposleniku dozvolila trgovanje dionicama fonda koje vodi investicijsko društvo.

>> Šef u Hanfi koji istražuje Aferu HNB trgovao dionicama društva koje nadzire Hanfa

Kako smo istražili, voditelj direkcije za superviziju u Hanfi (svi podaci poznati redakciji) trgovao je dionicama Slavonskog zatvorenog alternativnog investicijskog fonda (SZAIF). SZAIF je zatvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom kojim uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga upravlja društvom Inspire Investments.

Što sada radi HNB?

HNB tek provodi nadzor vlastitih zaposlenika jesu li povrijedili Zakon o HNB-u. Index Istrage su za jednog bivšeg izvršnog direktora nedvojbeno utvrdile kako se njegovo vrijeme obavljanja te dužnosti poklapa s vremenom prodaje dionica Erste banke. No HNB nam za njega nije htio dati pojašnjenje, već je rekao da će naknadno utvrditi je li bilo kršenja Zakona o HNB-u i nepravilnosti.  

Tu je i slučaj obitelji izvršne direktorice čiji je sin trgovao, za vrijeme njenog mandata, dionicama Slatinske banke 2015. godine. Prema zakonu o HNB-u članovi obitelji izvršnih direktora smiju trgovati na burzi vrijednosnicama banaka sve dok nisu u istom domaćinstvu.

Je li HNB izgubio kredibilitet?

Da. Guverner Vujčić jučer je pred saborskim Odborom za financije i državni proračun naglasio kako treba čuvati kredibilitet HNB-a, misleći na napise medija. Odgovorio mu je član odbora Vuk Vuković.

"Ne smanjuju vama mediji kredibilitet, nego vaše defenzivne reakcije koje su po meni neopravdane. Ne govorim o vama direktno, nego o HNB-u. Dajete neprimjerene reakcije i uništavate sebi kredibilitet umjesto da samo preuzmete odgovornost. Nitko vas ovdje ne bi napadao da ste priznali da se dogodila velika greška na svim razinama i da ste u tome sudjelovali", rekao mu je Vuković.

HNB je duže vrijeme pod udarom zbog odnosa prema potrošačima u slučaju Franak, kada su držali stranu bankama. Isto tako već je duže vrijeme pitanje kredibiliteta samog guvernera.

>> Vujčić misli da je nevin jer je američke lešinare spajao s vladom, a ne Borgom

Vujčić se, podsjetimo na tu aferu, gotovo pa redovno sastajao s američkim lešinarskim fondom Knightheadom, i to u vrijeme najveće krize i vladine intervencije u Agrokor. Naime, Vujčić je prvo priznao dva sastanka s tim fondom, da bi naknadno priznao i još jedan, treći sastanak.

Tvrdio je da je nevin jer je američke lešinare spajao s vladom, a ne s tajnom skupinom Borg.

Što čeka DORH?

DORH čeka izvješće Hanfe te su zatražili dostavu rezultata nadzora po njegovu okončanju kako bi državno odvjetništvo, kao tijelo kaznenog progona, ovisno o rezultatima provedenog nadzora, moglo poduzeti propisane mjere.  

>> Golema Afera HNB postaje sve ozbiljnija, uključio se i DORH

"Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uputilo je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) dopis s traženjem da Agencija povratno izvijesti ovo državno odvjetništvo o poduzetim radnjama iz nadležnosti Agencije", stajalo je u odgovoru na upit Indexa.

Originalno objavljeno na Index istrage