PREMIJER Andrej Plenković izjavio je danas kako je vlada odlučna da se u idućoj školskoj godini krene s frontalnom primjenom obrazovne reforme i novih kurikuluma u svim predmetima te je poručio kako je cilj da nove generacije dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se jasno određuju o pitanjima poput Holokausta, uz osudu najgorih režima iz vremena Drugog svjetskog rata, kao što je bio ustaški.

Plenković je na sjednici vlade rekao kako je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma, ostala su još samo dva, a i oni će biti usuglašeni.

"Hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta"

Osvrnuvši se na kurikulum povijesti koji je, kaže, ponovno postao tema, poručio je kako je vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. No isto tako standard znanja i informacija koje ljudi dobivaju kroz svoje obrazovanje mora vrlo jasno djeci ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.

"To je naš politički cilj - da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput Holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Mi tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu", istaknuo je.

Naglasio je da u trenutnom tekstu, koji je prošao javnu raspravu i koji je dorađen, nema relativizacije Holokausta.

"Želimo da nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, da se analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje, troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst za koji ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike", kazao je Plenković.

U vezi sa saborskom raspravom o pitanju interpelacije koju su pokrenuli zastupnici SDP-a zbog propale nabave izraelskih borbenih zrakoplova F-16, ocijenio je kako su rasprava i uvjerljiv rezultat glasovanja dali jasan zaključak da se odbaci interpelacija kao neosnovana, neutemeljena i netočna, uz jasnu poruku da "politička volja vlade ostaje nepromijenjena kada je riječ o namjeri da Hrvatska kupi višenamjenske borbene avione zapadne tehnologije".

Osvrnuo se i na sigurnosnu konferenciju koja je održana u Münchenu, istaknuvši kako je to iskorišteno za razgovore s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba, a obje kompanije koje se bave proizvodnjom borbenih zrakoplova pokazale su da su zainteresirane za suradnju s Hrvatskom i spremne sudjelovati u drugim budućim načinima nabave zrakoplova.