OBNOVA Imunološkog zavoda je tema koja se povlači već godinama, a posebno je intenzivirana za vrijeme pandemije 2020. i 2021. Malotko je tada znao što je točno radio i kako je došlo do propasti, ali to je bilo vrijeme opće panike pa je ponovno pokretanje proizvodnje u Imunološkom zapravo bila jedna od "bistrijih" ideja.

Imunološki je za vrijeme pandemije zapravo i radio te ostvarivao dobit. Postojala je masovna potreba za COVID testovima, pa je Imunološki vješto iskoristio svoje resurse. 2021. se najavljivalo da će gradnja tvornice početi početkom 2023. pa cijeli projekt zapravo jako kasni.

Zbog inflacije i rasta plaća, državi su zadnjih nekoliko godina snažno narasli prihodi, državna blagajna se puni brže nego ikada u povijesti pa financiranje obnove Imunološkoga s financijske strane nije veliki problem, očigledno smatra vlada.

Osigurano prvih 4.88 milijuna eura za obnovu Imunološkog

Na prvoj sjednici nove vlade je donesena odluka o financiranju Imunološkog zavoda s 4.88 milijuna eura, za izgradnju tvornice koja će proizvoditi zmijski protuotrov, a nalazit će se u općini Rugvica, nadomak Zagreba.

"Izrazito mi je zadovoljstvo na prvoj sjednici u mandatu nove vlade predložiti usvajanje ovako važne odluke za zdravstveni sustav jer je revitalizacija Imunološkog zavoda strateški projekt utemeljenja biotehnološke neovisnosti Hrvatske", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici vlade.

"Ovim aktom nakon gotovo trideset godina oživjet će se proizvodnja važnih bio-farmaceutskih proizvoda. Vlada ovime nastavlja provedbu strateških projekata ključnih za zdravlje hrvatskih građana. Ova nabava predstavlja prvu fazu revitalizacije Imunološkog zavoda, nakon čega slijede još dvije: izgradnja pogona za frakcionaciju plazme i izgradnja pogona za proizvodnju virusnih cjepiva", dodao je.

Povratak Imunološkog žele svi, od ljevice do desnice

Znači 4.88 milijuna eura je tek početak troškova države za obnovu Imunološkog zavoda. Točnije, troškova građana koji plaćaju poreze kojima se puni državni proračun. Ako je suditi po iskustvu, tih 4.88 milijuna eura će brzo narasti za barem milijun-dva.

Situacija je idilično "svehrvatska", ujedinjuje fetiše i želje desnice sa snovima i fiksacijama ljevice. Zato i nije postojala ozbiljna javna rasprava o tome treba li uopće obnavljati Imunološki, pogotovo ne politička. Još jedan dokaz da se ljevica i desnica u Hrvatskoj primarno razlikuju po ideološkim pitanjima, a ekonomski stavovi su im praktički identični.

Ljevici je svaka najava da će država graditi tvornicu automatski dobra, a još kada se ta ideja predstavi u obliku idealizacija nečega što je postojalo u Jugoslaviji (iako je zapravo osnovan 1893.), onda se ništa ne propitkuje ni navodno "najdesnija vlada u povijesti".

Desnica ima vlastite niske strasti, koje je ministar Beroš spomenuo na vlasti kada je predstavljao odluku. "Biotehnološka neovisnost Hrvatske" je dovoljna fraza za suglasnost desnog političkog spektra.

Većina ljudi, s obje strane političkog spektra, za propast Imunološkog krivi farmaceutski lobi, strane interese, planiranu pljačku da bi se dovelo do propasti itd. Zapravo je teško dokazati koliko se radi o nesposobnosti, a koliko o namjeri, ali Imunološki zavod je propadao jako dugo i imao je priliku da se izvuče. Ta prilika je odbijena da bi ostao "domaći", a onda se saznalo da proizvodi cjepiva s puno nuspojava, kojima su se djeca u Hrvatskoj cijepila godinama jer su "domaća". 

U Imunološki se desetljećima nije investiralo, gomilao je gubitke i propadao

Propast Imunološkog zavoda ima puno uzroka. Odvijala se kao dugi bolni izdisaj nekada slavne i cijenjene institucije osnovane u vrijeme Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Većina stručnjaka se slaže da je glavni uzrok manjak investiranja. To je izjavio i akademik Vlatko Silobrčić, koji je bio na njegovom čelu od 1992. do 1997. Silobrčić je tvrdio da je glavni razlog propasti Zavoda to što se godinama, pa i desetljećima u njega nije dovoljno ulagalo. Istodobno su na djelu bile određene okolnosti koje mu nisu išle na ruku. 

„Na nesreću, istodobno su zahtjevi u proizvodnji u tom području, cjepiva krvnih derivata i sl., postajali sve stroži“, rekao je u intervjuu za Index 2020. 

Odbijeno da Imunološki kupi najveća farmaceutska kompanija na svijetu

Unatoč višedesetljetnom propadanju, Imunološki je 2006. još uvijek dovoljno vrijedio da interes za kupnju pokaže najveći svjetski proizvođač humanih cjepiva, farmaceutska tvrtka Sanofi Pasteur iz Francuske. Do tada je kompanija godinama poslovala s gubitkom, 2005. od 11 milijuna kuna. Zbog nepodmirenih kreditnih obveza se vodilo nekoliko sporova na sudu, ukupne vrijednosti oko 750 tisuća kuna.

Tada je Imunološki bio u 50-postotnom vlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je imao udio od 16.38 posto. Hrvatski fond za privatizaciju je imao 3.22 posto, a jedan od većih malih dioničara je bio poznati ekonomist Guste Santini s 4.7 posto udjela.

Bilo je oko 350 zaposlenih. Osim preuzimanja od poznate francuske farmaceutske kompanije, razmatrala se suradnja s jednom poznatom farmaceutskom kompanijom iz Švedske. Odluka je ipak pala na to da se Imunološki "spasi" od privatizacije. Zapravo će se pokazati da su Francuzi bili zadnji spas, a državno vođenje Imunološkog katastrofalno. 

Velika afera sa "zagađenim" cjepivom koje je proizvodio Imunološki zataškavala se godinama 

Osim standardnih financijskih problema, postojali su i reputacijski. MoPaRu cjepivo, koje je proizvodio Imunološki, izazivalo je puno češće i više nuspojava od sličnih cjepiva. Jedna od nuspojava je bio razvoj aseptičnog meningitisa. Iako se godinama znalo da MoPaRu cjepivo Imunološkog zavoda uzrokuje daleko više nuspojava od sličnih cjepiva, povučeno je tek 2008. iz kalendara cijepljenja za djecu.

"Priča oko ovog cjepiva traje već dvije godine. Prije osam mjeseci sam stao iza proizvođača jer nismo bili sigurni radi li se samo o sporadičnim slučajevima meningitisa. No, nakon što su se pojavili novi slučajevi i nakon što se utvrdilo da soj iz tog cjepiva izaziva horizontalni prijenos, struka je odlučila, a ja sam ih podržao u tome, da se ovo cjepivo skine iz programa ", rekao je tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović.

Tvrdio je tada da vodeći ljudi u Imunološkom zavodu, ustanovi koja proizvodi MoPaRu, nisu ništa učinili po pitanju sigurnosti cjepiva, odnosno nisu iz cjepiva uklonili sporni soj. Dodao je da se radi o teškoj odluci jer se radi o domaćem proizvođaču.

Ukratko, djecu se godinama cijepilo nečim za što se znalo da je loše kvalitete, ali se nije na to reagiralo jer se radi o "domaćem". Zapravo jako dobar opis Hrvatske - sve,pa i "zagađeno" cjepivo se može opravdavati ako se tvrdi da je "domaće". 

Visia Croatica, čudan pokušaj spašavanja Imunološkog

Situacija je postala toliko loša da je 2013. izgubio licencu za proizvodnju krvnih pripravaka jer se nisu mogli osigurati sterilni uvjeti. Kao mogući spas se 2015. pojavila inicijativa Visia Croatica, koja je htjela prikupiti novac od građana da bi se otkupio i spasio Imunološki. Akciju su podržale nevladine udruge Documenta, Babe i Centar za mirovne, poručivši javnosti da su analizirali Visia Croatia i utvrdili da nema mutnih poslova.

Društvo Visia Croatica je vladi ponudilo 8 milijuna kuna za otkup 54 posto Imunološkog zavoda i obvezalo se uložiti 100 milijuna kuna. U tim burnim danima se moglo čuti svašta, kao i tvrdnja sindikalne povjerenice Lidije Jagarinec da Imunološki proizvodi "biološko oružje". S obzirom na iskustvo s MoPaRu cjepivom od prije nekoliko godina, u jednu ruku je bila u pravu.

Umjesto mrske privatizacije i prodaje najvećoj farmaceutskoj kompaniji na svijetu, Imunološki 2015. postaje javna zdravstvena ustanova od strateškog i općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. To je napravljeno s blagoslovom struke, kako zdravstvene tako i ekonomske.

Upravo takvo rješenje je 2006., kada je interes pokazivala francuska farmaceutska kompanija Sanofi Pasteur, predlagao poznati hrvatski ekonomist Guste Santini. Odbijena je inicijativa Visia Croatica, pa su najavili da će vratiti sav novac građanima koji su donirali za "spas" Imunološkog, ukupno 6 milijuna kuna.

"Ponuda Visije Croatice za Imunološki ima određene nedorečenosti i nepoznanice u Planu poslovanja. Ne može se netko igrati s našom krvlju", komentirao je tadašnji ministar Ivan Vrdoljak, dio vlade Zorana Milanovića. Jedna od tih "nedorečenosti" je to što inicijativa nije uspjela prikupiti ni 8 milijuna kuna za otkup Imunološkog, kamoli 100 milijuna za potrebna ulaganja. 

Zbog nebrige i nesposobnosti propalo 20.000 litara krvne plazme

Velika afera je još jednom potresla Imunološki zavod 2017., kada se otkrilo da je u razdoblju od 2013. do 2016. propalo 20.000 litara krvne plazme. To je otkrio ravnatelj Imunološkog zavoda Bojan Benko u svojoj ostavci.

"U proteklih nekoliko godina, prije nego sam preuzeo mjesto direktora, istekao je rok trajanja više od 20.000 litara ljudske krvne plazme, čime je izazvana znatna materijalna i nematerijalna šteta", napisao je.

Krvnu plazmu je Imunološki proizvodio iz donirane krvi dobrovoljnih davaoca diljem Hrvatske. Znači, dobivali su besplatno "sirovinu" iz koje su izdvajali proizvod koji su prodavali na tržištu. To je bio najveći dio prihoda.

Ali čak ni uz besplatnu "sirovinu", Imunološki zavod nije mogao poslovati u plusu. Čak nisu bili sposobni ni spriječiti da im proizvod koji su dobili propadne. Nesposobnost ili nemar, trećeg nema. Vjerojatno kombinacija oboje. 

Nacionalni konsenzus oko obnove Imunološkog, kompanije koja je proizvodila "zagađena" cjepiva, kojoj je propalo 20 tona krvne plazme i koja je izgubila licencu jer nije mogla osigurati sterilne uvjete

Negativna selekcija je očito postala toliko dio nacionalnog, društvenog i državnog identiteta u Hrvatskoj da je nakon svih afera s Imunološkim svima sasvim prihvatljiva njegova obnova, i ljevici i desnici.

Cjepivo s puno nuspojava, nesposobnost, korupcija, gubitci, dopuštanje da propadne de facto donacija darivatelja krvi...nema toga što se ne može oprostiti ako se dovoljno dugo opravdava frazama. "Državno" i "samodostatno" za ljevicu, "nezavisno" i "domaće" za desnicu. Tragikomična priča oko Imunološkog ide dalje.